Ir al contenido

Ir al índice

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

Ri mayibʼal taq jastaq uyaʼom ri Jehová chqe y ri qetaʼmam chrij

Ri mayibʼal taq jastaq uyaʼom ri Jehová chqe y ri qetaʼmam chrij

KNAʼTAJ chwe che are chiʼ kʼa in nitzʼ na keʼewil ri avión che keqʼaxik, y kinchomaj we kopan na jun qʼij kinbʼe chupam rech kinbʼe pa jun chi tinamit. Are kʼu kinchomaj che kinkun ta wi riʼ kinbʼe chupam.

Are chiʼ xmajtaj ri Segunda Guerra Mundial xeʼel bʼi ri e nutat nunan pa Estonia y xebʼe pa Alemania. Rumal laʼ chilaʼ xinalax wi. Tekʼuriʼ xojbʼe chi pa Canadá, xojkʼojiʼ pa jun ja jawiʼ ketik wi akʼ che kʼo chunaqaj Ottawa. Oj mebʼaʼ taq winaq, are kʼu amaqʼel kʼo kqatijo paneʼ xaq saqmoʼl.

Jumul xeʼopan ri testigos rech Jehová cho ja, xkisikʼij chuwach ri nunan Apocalipsis 21:3, 4. Qas xopan pa ranimaʼ ri xsikʼix chuwach rumal laʼ xutzʼoqopij oqʼej. Xkimajij retaʼmaxik chrij ri Biblia rukʼ ri nutat y are chiʼ qʼaxinaq chi jubʼiqʼ tiempo ri e kebʼ xkibʼan kiqasanjaʼ.

Paneʼ ri e nutat nunan qas ta kekunik kechʼaw pa inglés, are kʼu qas xkibʼan pa ri kikʼaslemal ri xketaʼmaj. Paneʼ ri nutat ronojel ri jun chaqʼabʼ kchakun pa jun fundición re níquel pa Sudbury (Ontario), amaqʼel kojukʼam bʼi che utzijoxik ri utzij ri Dios, pa taq sábados, rukʼ ri wanabʼ Sylvia. Y ronojel taq semanas pa junamam kqatijoj qibʼ che Ri Chajinel. Ri nutat nunan xinkitoʼo rech kinloqʼoqʼej ri Dios. Rumal laʼ, xinbʼan nuqasanjaʼ pa ri 1956 are chiʼ 10 nujunabʼ. Ri loqʼoqʼebʼal che xkinaʼ ri nutat nunan che ri Jehová in utoʼm pa ronojel ri nukʼaslemal.

Are chiʼ xinel pa ri tijobʼal xqaj uchuqʼabʼ ri nukojonik. Xinchomaj che we kinux precursor kinkun ta riʼ kinbʼan ri xinchomaj are chiʼ kʼa alaj in nitzʼ na, che kinbʼe pa avión rech kinbʼe pa nikʼaj chi tinamit. Rumal laʼ xinchakun che ukojik discos pa jun estación re radio, y sibʼalaj utz xwil wajun chak riʼ. Are kʼu, chaqʼabʼ kinchakunik rumal laʼ kinkun taj kinbʼe pa ri e riqbʼal ibʼ y amaqʼel kinkʼojiʼ kukʼ winaq che kkipatanij ta ri Jehová. Chukʼisbʼal xwilo che kʼo rajawaxik kinkʼex pa ri nukʼaslemal.

Tekʼuriʼ xinbʼe pa Oshawa, che kʼo pa Ontario. Chilaʼ xwetaʼmaj wi kiwach ri a Ray Norman, ri al Lesli ri ranabʼ y e nikʼaj chi precursores. Konojel xinkitoʼo, are chiʼ xwilo che kekikot che upatanexik ri Jehová ri in xwaj xinkoj numetas. Xkibʼij chwe che kinmajij ri precursorado, rumal laʼ xinmajij pa ri septiembre 1966. Sibʼalaj kinkikot rukʼ ri tajin kinbʼano, are kʼu xaq kʼateʼ xyaʼ nikʼaj eqeleʼn chwe che xukʼex ri nukʼaslemal.

WE RI JEHOVÁ KUYA JUN EQELEʼN CHAWE, CHAKʼAMAʼ

Are chiʼ in kʼo na pa ri tijobʼal xintaq nusolicitud rech kinpatanin pa Betel re Toronto (Canadá). Y are chiʼ in precursor regular chik xinsikʼix kajibʼ junabʼ pa Betel. Are kʼu pa riʼ ri tiempo utz chi kwil ri al Lesli, rumal laʼ xinchomaj che we kinkʼam ri sikʼinik rech kinpatanin pa Betel weneʼ kinwil ta chi uwach. Tekʼuriʼ xinbʼan nuchʼawem y are xinkʼam ri sikʼinik pa Betel, paneʼ sibʼalaj xinbʼisonik xinya kan ri al Lesli.

Pa lavandería xinchakun wi pa Betel, tekʼuriʼ xinokisax che secretario. Are kʼu ri al Lesli xux precursora especial pa Gatineau (Quebec). Amaqʼel kinchomaj jas tajin kubʼan riʼ y we qas utz ri xinchaʼ ubʼanik. Tekʼuriʼ xinto che kpe ri a Ray pa Betel, ri uxibʼal ri al Lesli, y junam cuarto xojkʼojiʼ wi. Rumal laʼ, xinmajij chi tzijonem rukʼ ri al Lesli. Xojkʼuliʼ pa ri 27 re febrero 1971, are ri qʼij che xkʼis ri kajibʼ junabʼ che xinsikʼix pa Betel.

Pa ri 1975, are chiʼ xinux solinel re circuito.

Xojtaq bʼi pa jun congregación re Quebec che kechʼaw pa francés. Are chiʼ qʼaxinaq chi kebʼ oxibʼ junabʼ xinux solinel re circuito. 28 nujunabʼ riʼ chiʼ, rumal laʼ xinnaʼo che kinkun taj kinbʼan wajun chak riʼ. Are kʼu xuya nuchuqʼabʼ ri kubʼij pa Jeremías 1:7, 8. Ri al Lesli uriqom kʼi taq accidentes y qas ta kok uwaram chaqʼabʼ. Rumal laʼ, xinchomaj we kqachʼijo kqakʼam ri eqeleʼn. Are kʼu ri al Lesli xubʼij chwe: «We are ri Jehová tajin kyaʼow wajun eqeleʼn chqe, ¿la mat rajawaxik riʼ kqakʼamo?». Rumal laʼ, xqakʼam ri eqeleʼn y 17 junabʼ xeqasolij ri congregaciones.

Sibʼalaj latzʼ nuwach rumal ri chak che kinbʼan pa ri circuito, rumal laʼ qas ta kinkunik kinkʼojiʼ rukʼ ri al Lesli. Are kʼu xwetaʼmaj jun jastaq che sibʼalaj nim ubʼanik. Jun lunes aqʼabʼil kʼo xchʼaw chuchiʼ ri ja. Are chiʼ xintoro xwilo che yaʼom kan jun chakach che yaʼom frutas chupam, queso, jun botella re vino, kaxlanwa, y kʼo jun alaj nota rukʼ che kubʼij: «Chakʼamaʼ bʼi ri awixoqil pa pícnic». Pa riʼ ri qʼij riʼ sibʼalaj saqʼij, are kʼu xinbʼij che ri wixoqil che kinkun taj kinbʼek rumal che kʼo jujun taq chʼabʼal kinwesaj na. Paneʼ xuchʼobʼ ri xinbʼij che are kʼu xwilo che xbʼisonik. Are chiʼ xinmajij rilik ri e chʼabʼal xinmajij uchomaxik ri xinbʼij che y xnaʼtaj chwe ri Efesios 5:25, 28. Rukʼ wariʼ xwilo che ri Jehová xa tajin kubʼij chwe che rajawaxik kintas nutiempo che ri wixoqil. Xinbʼan nuchʼawem tekʼuriʼ xinbʼij che ri al Lesli: «Joʼ bʼaʼ». Sibʼalaj xkikotik are chiʼ xinbʼij wariʼ che. Xojbʼe pa jun jeʼlalaj lugar che kʼo chuchiʼ jun jaʼ... ksach ta wajun qʼij riʼ chqe. ¡Y xinkun na xinwesaj ri e chʼabʼal!

Xeqasolij kʼi circuitos che e kʼo pa Columbia Británica kʼa pa Terranova, y sibʼalaj xojkikotik. ¡Ri xinchomaj are chiʼ kʼa alaj in nitzʼ na xtzʼaqatik! Jumul xinchoman chrij ri Tijobʼal re Galaad, are kʼu kwaj taj kintaq bʼi che misionero pa jun chi lugar. Rumal che xinchomaj che ri misioneros nim kibʼanik, y kinkun ta laʼ kinbʼan ri kkibʼan e areʼ. Xuqujeʼ kinxeʼj wibʼ kintaq bʼi pa África rumal che sibʼalaj kbʼan chʼoj chilaʼ y kʼo yabʼil. Rumal laʼ kinkikot rukʼ ri tajin kinbʼano.

XAQ KʼATEʼ XOJTAQ BʼI PA ESTONIA Y PA NIKʼAJ CHI PAÍSES BÁLTICOS

Are chiʼ xojbʼe pa ri países bálticos.

Pa ri junabʼ 1992 xyaʼ bʼe che kojkunik kqabʼan ri qachak che ri Dios pa jujun taq tinamit re ri ojer Unión Soviética. Rumal laʼ, xtaʼ chqe we kqaj kojux misioneros pa Estonia. Rumal che qeyem ta wajun eqeleʼn che xyaʼ chqe, xqabʼan qachʼawem che ri Jehová. Tekʼuriʼ xqabʼij chi jumul: «We are ri Jehová tajin kyaʼow wajun eqeleʼn chqe, ¿la mat rajawaxik riʼ kqakʼamo?». Xqakʼam ri eqeleʼn, y sibʼalaj xinkikotik rumal che pa África taj xojtaq wi bʼik.

Xqamajilaʼ retaʼmaxik ri chʼabʼal estonio. Y xinok che solinel re circuito chilaʼ. Xeqasolij 46 congregaciones y grupos pa oxibʼ países bálticos y pa Kaliningrado (Rusia). Rumal laʼ, xqetaʼmaj jubʼiqʼ chke ri e chʼabʼal letón, lituano y ruso. Xqakoj qachuqʼabʼ che retaʼmaxik. Are kʼu ri e qachalal xojkitoʼ y nim xkil wi ri chuqʼabʼ che xqakojo. Pa ri junabʼ 1999 xbʼan jun sucursal pa Estonia y xinok che comité kukʼ ri a Toomas Edur, ri a Lembit Reile y ri a Tommi Kauko.

Pa moxqabʼ: Tajin kinya jun chʼabʼal pa jun nim riqbʼal ibʼ pa Lituania.

Pa wikyaqʼabʼ: Ri Comité re Sucursal pa Estonia, che xmajix pa ri 1999.

Xqetaʼmaj kiwach kʼi Testigos che xetaq bʼi pa Siberia. Paneʼ xkiriq kʼax pa cárcel y naj xekʼojiʼ wi chke ri kifamilia, amaqʼel xekikotik y xkiya ta kan utzijoxik ri utzij ri Dios. Wariʼ xukʼut chqawach che kojkunik kojkikotik paneʼ kqariq kʼax.

Rumal che sibʼalaj latzʼ qawach y kojuxlan taj, ri al Lesli xunaʼ jun nimalaj kosik. Xqachomaj taj che xa uriqom fibromialgia. Rumal laʼ, xqamajij uchomaxik che kojtzalij bʼi pa Canadá. Are kʼu pa riʼ ri tiempo xuqujeʼ xojsikʼix pa Patterson (Nueva York) rech kojkʼojiʼ pa jun tijobʼal chke ri e kʼo pa ri Comités re Sucursal. Xqachomaj che kojkun taj kojbʼek, rumal laʼ nabʼe xqabʼan qachʼawem tekʼuriʼ xojbʼek. Ri Jehová xutewchiʼj ri xqachaʼ ubʼanik. Are chiʼ oj kʼo pa ri tijobʼal ri al Lesli xbʼe rukʼ ri ajkun. Rumal laʼ, xqamaj chi ubʼanik ri chak che amaqʼel kqabʼano.

XOJTAQ BʼI PA JUN CHI CONTINENTE

Pa jun chaqʼabʼ pa ri 2008, are chiʼ xojtzalij lo pa Estonia, xok jun llamada wukʼ re ri central mundial rech xtaʼ lo chqe we kojkunik kojbʼe pa ri sucursal re República Democrática del Congo. Sibʼalaj xinmayo, rumal che chukabʼ qʼij rajawaxik kqaya ubʼixik we kojbʼek. Pa wajun chaqʼabʼ kʼo ta xinbʼij che ri al Lesli rech ri areʼ kkunik kwarik. Are kʼu ri in xok ta nuwaram chaqʼabʼ rumal che xaq are tajin kinbʼij che ri Jehová che kinxeʼj wibʼ kinbʼe pa África.

Are chiʼ xsaqarik xinbʼij che ri al Lesli, tekʼuriʼ xqabʼij: «Are ri Jehová tajin kojsikʼin pa África. ¿Jasche kqabʼij che utz ta ri lugar we kʼo ta jumul oj bʼenaq chilaʼ?». 16 junabʼ qabʼanom chi pa Estonia are chiʼ xojbʼe pa Kinsasa. Sibʼalaj jeʼl ri jardín pa ri sucursal y kjororik. Jun chke ri nabʼe jastaq che xuya ri al Lesli pa ri qacuarto are jun tarjeta che xyaʼ lo chqe pa Canadá jawiʼ kubʼij wi: «Chatwachinoq jawiʼ ri kattik wi». Are chiʼ más xqetaʼmaj kiwach ri e qachalal, y xqamajij uyaʼik etaʼmanik re ri Biblia chke ri winaq sibʼalaj xojkikotik. Are chiʼ xqʼax ri tiempo xeqasolij ri sucursales re 13 tinamit che e kʼo pa África. Rukʼ wariʼ xqetaʼmaj más kiwach ri winaq y ri kiculturas. Xinxeʼj ta chi wibʼ che África, xaneʼ kinmaltyoxij che ri Jehová che xojutaq bʼi chilaʼ.

Pa Congo-Kinsasa ri e qachalal xkiya insectos chqe, che kʼo ta jumul qatijom. Xqachomaj che weneʼ utz ta kqanaʼo, are kʼu are chiʼ xqilo che ri e qachalal jeʼl kkinaʼo, xqatijo y qas utz wi ktijowik.

Xintobʼan che ukʼamik bʼi jastaq y che uyaʼik kichuqʼabʼ ri qachalal che kiriqom kʼax kumal ri ajchʼojabʼ che kkibʼan kʼax chke ri ixoqibʼ y ri akʼalabʼ. Sibʼalaj e mebʼaʼ ri e qachalal, are kʼu xqamayo che nim ri kikojonik chrij ri kʼastajibʼal, chrij ri Jehová y chrij ri utinamit. Sibʼalaj xuya qachuqʼabʼ ri kikʼutbʼal ri qachalal. E jujun qachalal xkitzaq ri kachoch y ri kulew, wariʼ xunaʼtasaj chwe che are más nim na ubʼanik ri qachilanik rukʼ ri Dios chuwach ri e jastaq. Paneʼ ri e qachalal sibʼalaj kkiriq kʼax are kʼu xaq ta kechʼachʼatik, wariʼ xunaʼtasaj chqe che más nim na ri kʼax tajin kkiriq areʼ chuwach ri kqariq oj.

Pa moxqabʼ: Tajin kinkubʼsaj kikʼuʼx ri e qachalal che e elenaq lo pa ri kitinamit rumal jun kʼax.

Pa wikyaqʼabʼ: Tajin kqakʼam bʼi jastaq kech ri qachalal re Dungu (República Democrática del Congo).

XOJTAQ BʼI PA ASIA

Xaq kʼateʼ xbʼix chqe che kojbʼe pa ri sucursal re Hong Kong. Xqachomaj taj che kojbʼe pa Asia. Are kʼu rumal che qilom che ri Jehová amaqʼel oj utoʼom xqakʼam wajun sikʼinik. Rumal laʼ pa ri 2013, rukʼ oqʼej xeqaya kan ri e qachalal y qachiʼl pa África.

Pa Hong Kong sibʼalaj kʼo bulla y jalajoj kiwach winaq. Y xqamaj chi retaʼmaxik jun chi chʼabʼal: ri chino cantonés. Ri e qachalal utz xkibʼan che qakʼulaxik y utz xqanaʼ ri rikil chilaʼ. Sibʼalaj tajin kekʼiyar ri Testigos, are kʼu sibʼalaj paqal rajil ri jastaq, rumal laʼ ri jikalaj pataninel xukʼayij kan ri sucursal y ri nikʼaj chi ulew. Y pa ri 2015 xojbʼe pa Corea del Sur, chilaʼ oj kʼo wi kimik. Xqamaj chi retaʼmaxik jun chi chʼabʼal: ri coreano. Kʼo kʼi na rajawaxik kqetaʼmaj, are kʼu ri e qachalal kkibʼij chqe che kkichʼobʼ ri kqabʼij.

Pa moxqabʼ: Are chiʼ xojopan pa Hong Kong.

Pa wikyaqʼabʼ: Ri sucursal re Corea del Sur.

RI XQETAʼMAJ CHRIJ

Xqilo che rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ che kitzukuxik e kʼakʼ qachiʼl. Are kʼu oj rajawaxik kojtzukunik y kojsipanik rech aninaq kqetaʼmaj kiwach ri e qachalal. Rukʼ wariʼ xqilo che e utz konojel ri e qachalal y che ri Jehová xojubʼano rech kekʼojiʼ e kʼi qachiʼl, y che keqaloqʼoqʼej konojel (2 Cor. 6:11).

Qetaʼmam che rajawaxik keqaloqʼoqʼej konojel ri winaq junam rukʼ ri kubʼan ri Jehová, y che kqilo jas kubʼan ri areʼ che ukʼamik qabʼe y qatoʼik pa ri qakʼaslemal. Amaqʼel kqasikʼij ri alaj taq tarjetas y cartas che kiyaʼom ri e qachiʼl chqe are chiʼ kojbʼisonik y are chiʼ kqachomaj we kojqaj chkiwach ri e qachalal. Xuqujeʼ qas qilom che ri Jehová kuya ri kqataʼ che y kuya qachuqʼabʼ.

Qilom rukʼ ri al Lesli che paneʼ latzʼ qawach rajawaxik kqatas qatiempo rech kojkʼojiʼ junam. Xuqujeʼ qilom che kʼo ta kubʼano kojtzeʼn chrij ri kojsach wi, más na are chiʼ tajin kqetaʼmaj jun chʼabʼal. Y ronojel taq chaqʼabʼ kojchoman chrij ri uyaʼom ri Jehová chqe y kqamaltyoxij che.

Qas kinbʼij ri ubʼeʼel chiwe, xinchomaj taj che kinux misionero o kinbʼe chi pa nikʼaj tinamit. Are kʼu wilom che rukʼ ri utobʼanik ri Jehová xinkunik xinbʼan wariʼ y sibʼalaj kinkikot rumal. Kinchoman junam rukʼ ri qʼaxal tzij Jeremías, are chiʼ xubʼij: «Ajawaxel ri lal xinsubʼ la» (Jer. 20:7). Ri areʼ uyaʼom jeʼlalaj taq tewchibʼal chqe che qeyem taj. Xuqujeʼ uyaʼom chwe ri xinrayij pa ri nunitzʼal, che kinbʼe pa avión. In bʼenaq pa kʼi taq tinamit, qasolim kʼi sucursales pa cinco continentes. Y sibʼalaj kinmaltyoxij che ri al Lesli, rumal che amaqʼel inutoʼm che ubʼanik ri eqeleʼn che yaʼom chwe.

Amaqʼel knaʼtaj chqe jachin tajin kqapatanij y jasche. Ri tewchibʼal che tajin kqariq kimik kʼo ta waʼ chuwach ri kqariq na pa ri petinaq are chiʼ ri Jehová kuya ronojel ri kqarayij (Sal. 145:16).