Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 19

Ri qʼatal tzij re ri norte pa ri kʼisbʼal taq qʼij

Ri qʼatal tzij re ri norte pa ri kʼisbʼal taq qʼij

«Are taq kopan ri joqʼotaj kʼisbʼalil, ri ajawinel ri kʼo pa umox relebʼal qʼij kachʼojin na rukʼ ri ajawinel ri kʼo pa ri rikiqʼabʼ relebʼal qʼij» (DAN. 11:40).

BʼIXONEM 150 ¡Jehová are qakolonel!

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas kojtowik rech kqachʼobʼ ri kubʼij ri profecías re ri Biblia?

¿JAS kuriq na ri utinamit ri Jehová pa ri petinaq? Kojkunik kqetaʼmaj chrij wariʼ. Ri profecía ri kʼo pa ri Biblia kojutoʼ che uchʼobʼik ri kbʼantaj na pa kebʼ oxibʼ qʼij. Kʼo jun profecía che kukʼut ri kkibʼan jujun chke ri qʼatal taq tzij che kʼo más kitaqanik cho ri uwach Ulew. Kʼo pa ri capítulo 11 re ri wuj re Daniel, chilaʼ kubʼij wi ri chʼoj che kkibʼan e kebʼ qʼatal taq tzij: ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur. Kʼi che ri kubʼij ri profecía bʼanom chik, rumal laʼ kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx che kbʼantaj na ronojel ri kubʼij ri profecía.

2. Junam rukʼ ri kubʼij Génesis 3:15, Apocalipsis 11:7 xuqujeʼ 12:17, ¿jas rajawaxik kqabʼano rech kqachʼobʼ ri profecía re Daniel?

2 Rech kqachʼobʼ ri profecía kubʼij pa ri capítulo 11 re Daniel, rajawaxik kqilo che xaq xiw kchʼaw chkij ri e qʼatal taq tzij che kʼo kibʼanom che ri utinamit ri Jehová. Paneʼ xa e kebʼ oxibʼ ri rajpatanelabʼ ri Dios e kʼo cho ri uwach Ulew, ronojel ri jastaq che kkikʼulmaj kʼo kubʼan che ri kikʼaslemal ri e winaq cho ronojel ri uwach Ulew. ¿Jasche kqabʼij wariʼ? Rumal che ri kraj ri Satanás xuqujeʼ ri uqʼatbʼal tzij are kusachisaj kiwach ri kkipatanij ri Jehová xuqujeʼ ri Jesús (chasikʼij uwach Génesis 3:15; Apocalipsis 11:7; 12:17). Ri xubʼij ri Daniel rajawaxik kjunamataj rukʼ ri kubʼij ri nikʼaj chi profecías re ri uTzij ri Dios. Rumal laʼ, rajawaxik kqachʼobʼ ri nikʼaj chi profecías rech kqachʼobʼ ri profecía re Daniel.

3. ¿Jas kqetaʼmaj na pa wajun kʼutunem riʼ xuqujeʼ pa ri jun chik?

3 Junam rukʼ ri qilom chik, pa wajun kʼutunem riʼ kqil na ri kubʼij Daniel 11:25-39. Chqilaʼ e jachin xeʼux qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur pa taq ri junabʼ 1870 kopan 1991, xuqujeʼ kqil na jasche rajawaxik kqakʼex ri qachomanik chrij ri kubʼij jun parte re ri profecía. Pa ri jun chi kʼutunem, kqetaʼmaj na chrij ri kubʼij Daniel 11:40–12:1 xuqujeʼ kqasukʼumaj na jujun chomanik che kubʼij ri profecía chrij ri xkʼulmataj pa taq ri junabʼ 1990 kkʼis kʼa pa Armagedón. Are chiʼ kqanikʼoj ri e kebʼ kʼutunem riʼ, are utz che kqil ri recuadro «E kebʼ qʼatal taq tzij kkikʼulelaj kibʼ pa ri kʼisbʼal taq qʼij». Are kʼu rajawaxik che nabʼe kqetaʼmaj e jachin ri e kebʼ qʼatal taq tzij che kubʼij ri profecía.

¿JAS KQABʼAN CHE RETAʼMAXIK JACHIN RI QʼATAL TZIJ RE RI NORTE XUQUJEʼ RE RI SUR?

4. ¿Jas oxibʼ jastaq kojutoʼ che uchʼobʼik e jachin ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur?

4 Nabʼe, ri títulos «qʼatal tzij re ri norte» xuqujeʼ «qʼatal tzij re ri sur» kbʼix chke ri achijabʼ che xetaqan pa uwiʼ ri lugar che e kʼo pa ri norte xuqujeʼ ri sur re ri ojer Israel. ¿Jasche kqabʼij? Rumal ri xubʼij ri ángel che ri Daniel: «In petinaq kʼu che uqʼalajisaxik ri kukʼulmaj na ri atinamit pa ri kʼisbʼal taq qʼijol» (Dan. 10:14). Pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33, ri ojer Israel are ta chi utinamit ri Dios. Are kʼu, Jehová xukʼutu che ri kʼakʼ utinamit are chi ri e sukʼ taq utijoxelabʼ ri Jesús. Rumal laʼ, kʼi che ri kubʼij ri profecía re ri capítulo 11 re ri wuj Daniel tajin ta kchʼaw chrij ri ojer Israel, xaneʼ chkij ri utijoxelabʼ ri Cristo (Hech. 2:1-4; Rom. 9:6-8; Gál. 6:15, 16). Xuqujeʼ, ri ubʼantajik ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur kʼextajinaq. Are kʼu ri e qʼatal tzij riʼ kʼo oxibʼ jastaq che kejunamataj wi. Nabʼe, kkibʼan kʼax che ri utinamit ri Jehová. Ukabʼ, rumal ri kibʼanom che ri utinamit, kikʼutum che itzel kkil ri qastzij Dios. Ri urox, ri e kebʼ qʼatal taq tzij riʼ amaqʼel kechʼojin chbʼil kibʼ.

5. ¿La xkʼojiʼ jun qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur pa ri ukabʼ siglo xuqujeʼ chukʼisbʼalil ri siglo diecinueve? Chayaʼ ubʼixik.

5 Pa jun tiempo re ri ukabʼ siglo re ri qaqʼij, ri qas ucongregación ri Dios xkiriq kʼax kumal ri e qastzij taj cristianos, rumal che kikʼutum etaʼmanik che qastzij taj xuqujeʼ kikʼutum ta ri qastzij chrij ri kubʼij ri uTzij ri Dios. Xumaj lo pa ri tiempo riʼ, kʼa pa ri ukʼisbʼalil ri siglo diecinueve, xkʼojiʼ ta jun grupo re upatanelabʼ ri Dios cho ri uwach Ulew. Ri e qastzij taj cristianos xekʼiy más junam rukʼ ri itzel qʼayes rumal laʼ xeqʼalajin ta chi ri e qastzij cristianos (Mat. 13:36-43). ¿Jasche nim ubʼanik che kqanaʼtasaj wariʼ? Rumal che kukʼutu che ri kbʼix chrij ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur tajin ta kchʼaw chkij ri qʼatal taq tzij che xekʼojiʼ pa ri ukabʼ siglo kopan pa ri siglo diecinueve. Pa ri tiempo riʼ e kʼo ta upatanelabʼ ri Dios rech kekunik kkibʼan kʼax chke. * Rumal laʼ, ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur xeʼel chi lo jumul chukʼisbʼalil ri siglo diecinueve. ¿Jasche kqabʼij?

6. ¿Jampaʼ xuqujeʼ jas xbʼan che retaʼmaxik jachin ri kʼakʼ utinamit ri Dios?

6 Pa 1870 xumaj lo ri utinamit ri Dios. Pa ri junabʼ riʼ, Charles Russell xuqujeʼ ri e rachiʼl xkimaj retaʼmaxik chrij ri Biblia. Junam rukʼ ri bʼim kanoq, wajun jupuq achijabʼ riʼ are ri xeqʼalajisan ri qastzij chrij ri Dios chiʼ majaʼ kumaj ri Qʼatal tzij pa ri kaj (Mal. 3:1). Jumul chik xetaʼmax ri qastzij utinamit ri Dios. ¿La kʼo jun potencia mundial pa ri tiempo riʼ che kʼo xubʼan chke ri upatanelabʼ ri Jehová? Chqilaʼ.

¿JACHIN RI QʼATAL TZIJ RE RI SUR?

7. ¿Jachin ri qʼatal tzij re ri sur are chiʼ umajom chi ri Primera Guerra Mundial?

7 Pa ri 1870, Gran Bretaña sibʼalaj kʼi ri rajchʼojabʼ kʼolik rumal laʼ xux ri tinamit más nim utaqanik cho ri uwach Ulew. Daniel xubʼij che wajun imperio riʼ are ri nitzʼ ukʼaʼ che xeʼuchʼak ri nikʼaj chi oxibʼ ukʼaʼ, kraj kubʼij ri tinamit Francia, España xuqujeʼ Países Bajos (Dan. 7:7, 8). Gran Bretaña xux ri qʼatal tzij re ri sur are chiʼ umajom chi ri Primera Guerra Mundial. Pa ri tiempo riʼ, Estados Unidos re América are ri más qʼinom xuqujeʼ xumaj jun nimalaj rachilanik rukʼ Gran Bretaña.

8. ¿Jachin ri qʼatal tzij re ri sur pa ri kʼisbʼal taq qʼij?

8 Pa ri Primera Guerra Mundial, Estados Unidos xuqujeʼ Gran Bretaña xkʼojiʼ jun utzalaj achilanik chkixoʼl. Rumal laʼ Gran Bretaña xuqujeʼ ri ojer utinamit, che are Estados Unidos xux ri potencia mundial. Junam rukʼ ri xubʼij ri Daniel, wajun qʼatal tzij riʼ xeʼumulij «kʼiʼalaj rajchʼojabʼ ri sibʼalaj kʼo kichuqʼabʼ» (Dan. 11:25). Pa ri tiempo re ri kʼisbʼal taq qʼij, Estados Unidos xuqujeʼ Gran Bretaña are ri qʼatal tzij re ri sur. * Are kʼu ¿jachin ri qʼatal tzij re ri norte?

XEL CHI LO JUMUL RI QʼATAL TZIJ RE RI NORTE

9. a) ¿Jampaʼ xel chi lo jumul ri qʼatal tzij re ri norte? b) ¿Jas xbʼan che utzʼaqatisaxik ri kubʼij Daniel 11:25?

9 Pa ri 1871, xa jun junabʼ qʼaxinaq are chiʼ Russell xuqujeʼ ri e rachiʼl xkimaj retaʼmaxik chrij ri Biblia, ri qʼatal tzij re ri norte xel chi lo jumul. ¿Jachin laʼ? Are Alemania. Pa ri junabʼ riʼ, ri Otto von Bismarck xtobʼan che ubʼanik ri Imperio alemán. Ri qʼatal tzij Guillermo I re Prusia xux emperador xuqujeʼ xukoj ri Bismarck che qʼatal tzij. * Pa kebʼ oxibʼ décadas, Alemania xux jun potencia che ktaqan pa kiwiʼ ri tinamit re África xuqujeʼ ri Pacífico, xuqujeʼ xukʼulelaj ri utaqanik ri Gran Bretaña (chasikʼij uwach Daniel 11:25). Ri Imperio alemán xeʼumulij kʼiʼalaj rajchʼojabʼ che xa jubʼiqʼ kraj kajunamataj rukʼ re ri Gran Bretaña. Ri Imperio alemán xukoj ronojel ri kʼo rukʼ rech kubʼan kʼax chke ri e ukʼulel pa ri Primera Guerra Mundial.

10. ¿Jas xbʼan che utzʼaqatisaxik ri kubʼij Daniel 11:25b, 26?

10 Tekʼuriʼ, Daniel xubʼij ri kukʼulmaj na ri Imperio alemán xuqujeʼ ri rajchʼojabʼ. Xubʼij che ri qʼatal tzij re ri norte kchʼakan taj. ¿Jasche? Ri profecía kubʼij: «Kjach na kumal ri kebʼ kiwach kʼu na [...]. Qas e areʼ taq ri kerulaj che utijik kiwa rukʼ pa ri qas umexa, e are kesukʼuman ri uchʼaktajik» o are ri kchʼakow pa ri chʼoj (Dan. 11:25b, 26a). Pa ri uqʼij ri Daniel, ri kewa rukʼ ri qʼatal tzij are ri kechakun rukʼ (Dan. 1:5). ¿E jachin ri kewa rukʼ ri qʼatal tzij kubʼij ri profecía? Winaq che kʼo nim keqelen pa ri Imperio alemán —junam rukʼ ri ktaqan pa kiwiʼ ri ajchʼojabʼ, ri keyaʼow kinoʼj ri emperador— che xetobʼan che usachik uwach ri qʼatal tzij pa ri tiempo riʼ. * Ri profecía xaq xiw ta xubʼij chiʼ ksachisax uwach ri imperio alemán xaneʼ xuqujeʼ xuya ubʼixik ri kkʼulmatajik are chiʼ kkʼis ri uchʼoj chrij ri qʼatal tzij re ri sur. Xubʼij wariʼ chrij ri qʼatal tzij re ri norte: «Kechʼaktaj kʼu na ri rajchʼojabʼ sibʼalaj kʼu e kʼi ri rajchʼojabʼ kekam na» (Dan. 11:26b). Junam che xubʼij ri profecía, ri ajchʼojabʼ alemán xsachisax kiwach pa ri Primera Guerra Mundial. Kʼo ta jun chʼoj kjunamataj rukʼ ri chʼoj riʼ che xubʼan nimalaj kʼax.

11. Junam che kyaʼ ubʼixik pa Daniel 11:27-30, ¿jas xkibʼan ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur?

11 Rech kqʼalajisax ri kubʼan ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur are chiʼ majaʼ kumaj ri Primera Guerra Mundial, Daniel 11:27, 28 kubʼij: «Ketʼuyiʼ na pa ri xa junam mexa kekibʼilaʼ bʼanoj taq tzij chkixoʼl ri jun che ri jun chik». Xuqujeʼ xubʼij che ri qʼatal tzij re ri norte kumulij «ronojel ri qʼinomal». Xkʼulmataj chi jumul ri kubʼij ri profecía. Alemania xuqujeʼ Gran Bretaña xkitzijoj chbʼil kibʼ che kkaj kkʼojiʼ jamaril cho ri uwach Ulew, are kʼu qastzij taj, rumal che pa 1914 xumaj ri nimalaj chʼoj. Are chiʼ majaʼ kkʼulmataj ri chʼoj, Alemania xux ri ukabʼ tinamit más qʼinom cho ri uwach Ulew. Junam che xubʼij Daniel 11:29 xuqujeʼ ri umajtajik ri versículo 30, che Alemania xumaj ubʼanik chʼoj rukʼ ri qʼatal tzij re ri sur, are kʼu xchʼakan taj.

RI E QʼATAL TAQ TZIJ KEWALIJ CHRIJ RI UTINAMIT RI DIOS

12. ¿Jas xkibʼan ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur pa ri tiempo re ri Primera Guerra Mundial?

12 Xumaj lo pa 1914, ri e kebʼ qʼatal tzij riʼ xechʼojin más chbʼil kibʼ xuqujeʼ chrij ri utinamit ri Dios. Jun kʼutbʼal, pa ri Primera Guerra Mundial, ri qʼatal tzij alemán xuqujeʼ ri británico xkibʼan kʼax chke ri upatanelabʼ ri Dios, che kkaj taj kebʼe pa chʼoj. Rech ktzʼaqat ri profecía kʼo pa Apocalipsis 11:7-10, ri qʼatal tzij re Estados Unidos xeʼukoj pa cárcel ri kekʼamow ubʼe ri utinamit ri Dios.

13. ¿Jas xubʼan ri qʼatal tzij re ri norte pa taq ri junabʼ 1930 xuqujeʼ pa ri tiempo re ri Segunda Guerra Mundial?

13 Are chiʼ qʼaxinaq chi ri junabʼ 1930 xuqujeʼ pa ri tiempo re ri Segunda Guerra Mundial, ri qʼatal tzij re ri norte sibʼalaj xubʼan kʼax chke ri upatanelabʼ ri Dios. Are chiʼ ri partido nazi xok che qʼatal tzij, Hitler xuqujeʼ ri ketobʼan rukʼ xkiqʼatej ri kichak ri Testigos. Ri winaq riʼ xkikamisaj kʼi upatanelabʼ ri Jehová xuqujeʼ e nikʼaj chik xekoj pa campos re concentración. Daniel uyaʼom ubʼixik. Xubʼij che ri qʼatal tzij re ri norte «kkawasij na ri rachoch Dios» xuqujeʼ «kkiqʼil na ri uyaʼik ri tabʼal toqʼobʼ ri kyaʼ ronojel qʼij», kraj kubʼij che kkiqʼatej utzijoxik ri utzij ri Dios (Dan. 11:30b, 31a). Ri qʼatal tzij, Hitler, xutzujuj che kukʼis tzij pa uwiʼ ri utinamit ri Dios pa Alemania.

XEL CHI LO JUN KʼAKʼ QʼATAL TZIJ RE RI NORTE

14. ¿Jachin xkanaj kan pa ukʼaxel ri qʼatal tzij re ri norte are chiʼ qʼaxinaq chi ri Segunda Guerra Mundial, jasche qetaʼm wariʼ?

14 Are chiʼ qʼaxinaq chi ri Segunda Guerra Mundial, ri gobierno comunista re ri Unión Soviética xutoqij kʼi tinamit che Alemania rech ktaqan pa uwiʼ. Junam rukʼ ri qʼatal tzij nazi, ri Unión Soviética xuqujeʼ ri ketobʼan rukʼ sibʼalaj xubʼan kʼax chke ri e winaq che are kkinimaj ri Dios chuwach ri kitaqanik e areʼ, rukʼ waʼ are chi xux ri qʼatal tzij re ri norte.

15. ¿Jas xubʼan ri qʼatal tzij re ri norte are chiʼ qʼaxinaq chi ri Segunda Guerra Mundial?

15 Naj ta tiempo qʼaxinaq ri Segunda Guerra Mundial, ri kʼakʼ qʼatal tzij re ri norte —ri Unión Soviética xuqujeʼ ri ketobʼan rukʼ— xkibʼan kʼax che ri utinamit ri Dios. Apocalipsis 12:15-17 kujunamaj ri kʼax xbʼan che ri utinamit ri Dios rukʼ «jun nimaʼ». Junam rukʼ ri kubʼij ri profecía, ri qʼatal tzij re ri norte xuqʼatej utzijoxik ri utzij ri Dios xuqujeʼ rukʼ chuqʼabʼ xeʼutaq bʼi ri upatanelabʼ ri Dios pa Siberia. Xuqujeʼ pa ri kʼisbʼal taq qʼij kimik, ri qʼatal tzij re ri norte tajin kubʼan más kʼax che ri utinamit ri Dios are kʼu kuninaq ta che uqʼatexik ri utzijoxik ri utzij ri Dios. *

16. ¿Jas xubʼan ri Unión Soviética che utzʼaqatisaxik ri kubʼij Daniel 11:37-39?

16 (Chasikʼij uwach Daniel 11:37-39). Junam che kubʼij wajun profecía riʼ, ri qʼatal tzij re ri norte xukʼutu che «nim ta keril wi ri e kidiosibʼ ri e umam». ¿Jas xubʼano? Ri Unión Soviética xraj xukʼis tzij pa kiwiʼ konojel ri e kojonem, rumal laʼ xraj xresaj ri kitaqanik. Rumal laʼ, pa ri 1918 ri qʼatal tzij re ri Unión Soviética xubʼij che rajawaxik kkʼut pa ri tijobʼal che kʼo ta Dios. ¿Jas xubʼan che uyaʼik uqʼij «ri dios kech taq ri chuqʼabʼ»? Xusach kʼi pwaq rech kkʼojiʼ más rajchʼojabʼ xuqujeʼ xubʼan más armas nucleares rech kkʼojiʼ más uchuqʼabʼ. Are chiʼ xqʼax ri tiempo, ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur xkibʼan más armas rech kekunik kkikamisaj miles re millones winaq.

E KEBʼ KʼULEL KEKITOʼ LA KIBʼ

17. ¿Jas riʼ ri «xibʼibʼalalaj awasixik che sibʼalaj kubʼan kʼax»?

17 Ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ re ri sur kitoʼm kibʼ che ubʼanik jun jastaq nim ubʼanik: ukojik ri «xibʼibʼalalaj awasixik [che sibʼalaj kubʼan kʼax, La Biblia. Traducción del Nuevo Mundo]» (Dan. 11:31). Ri «xibʼibʼalalaj awasixik» are ri Organización de las Naciones Unidas.

18. ¿Jasche kbʼixik che ri Naciones Unidas are ri «xibʼibʼalalaj awasixik che sibʼalaj kubʼan kʼax»?

18 Ri profecía kubʼij che ri Organización de las Naciones Unidas are ri «xibʼibʼalalaj awasixik» rumal che kutzujuj jun jastaq che xaq xiw ri uqʼatbʼal tzij ri Dios kkunik kuyaʼ: ri jamaril cho ronojel uwach Ulew. Xuqujeʼ kubʼij che «sibʼalaj kubʼan kʼax» rumal che kusachisaj kiwach ronojel ri e qastzij taj kojonem (chawilaʼ ri recuadro «E kebʼ qʼatal taq tzij kkikʼulelaj kibʼ pa ri kʼisbʼal taq qʼij»).

¿JASCHE UTZ CHE KQETAʼMAJ CHRIJ WARIʼ?

19, 20. a) ¿Jasche utz kqetaʼmaj chrij wariʼ? b) ¿Jas pregunta kqetaʼmaj na ri urespuesta pa ri jun chi kʼutunem?

19 Utz che kqetaʼmaj chrij ri kʼulmatajinaq rumal che kʼi che ri kubʼij ri profecía re Daniel chrij ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ ri sur xkʼulmataj pa ri junabʼ 1870 xopan pa 1991. Rumal laʼ kojkunik kqabʼij che ri nikʼaj chi partes re ri profecía qas kkʼulmataj na.

20 Ri Unión Soviética xsach uwach pa 1991. ¿Jachin riʼ ri qʼatal tzij re ri norte kimik? Pa ri jun chi kʼutunem kqil ri urespuesta.

BʼIXONEM 128 Chqachʼijaʼ kʼa pa ri kʼisbʼal

^ párr. 5 Tajin kqil etal chrij ri profecía re Daniel che kchʼaw chrij «ri ajawinel ri kʼo pa umox relebʼal qʼij» xuqujeʼ «ri ajawinel ri kʼo pa ri rikiqʼabʼ relebʼal qʼij» che tajin kkʼulmatajik. ¿Jasche qetaʼm wariʼ? ¿Jasche rajawaxik kqachʼobʼ ronojel ri kbʼix chrij ri profecía riʼ?

^ párr. 5 Rumal laʼ, kojkun ta chik kqabʼij che ri emperador romano Aureliano (270-275 d.C.) are ri qʼatal tzij re ri norte xuqujeʼ che ri reina Zenobia (267-272 d.C.) are ri qʼatal tzij re ri sur. Wariʼ are jun kʼakʼ etaʼmanik che kusukʼumaj ri kuya ubʼixik pa ri capítulo 13 xuqujeʼ 14 re ri wuj Prestemos atención a las profecías de Daniel.

^ párr. 9 Pa 1890, ri emperador o káiser Guillermo II xutaqchiʼj ri Bismarck rech kuya kan ri reqeleʼn.

^ párr. 10 Ri achijabʼ riʼ che kʼo nim keqelen kʼi xkibʼano rech xkisachisaj uwach ri imperio alemán. Jun kʼutbʼal, xkiya ta chi ri kitobʼanik che ri emperador re alemania, xkiqʼalajisaj ri jastaq chrij ri chʼoj xuqujeʼ xkitaqchiʼj ri emperador rech kuya kan ri reqelen.

^ párr. 15 Junam che kubʼij Daniel 11:34, ri qʼatal tzij re ri norte kuya kan ubʼanik kʼax chke ri cristianos pa jun tiempo. Are laʼ ri xkʼulmatajik, jun kʼutbʼal re, are chiʼ ri Unión Soviética xsach uwach pa ri 1991.