Ir al contenido

Ir al índice

KIKʼASLEMAL RI E WINAQ

Ri Jehová xaq xiw ta xojutoʼo are chiʼ kʼo chʼoj

Ri Jehová xaq xiw ta xojutoʼo are chiʼ kʼo chʼoj

Paul: ¡Sibʼalaj kojkikotik! Pa noviembre re 1985 oj bʼenaq pa ri avión rech kojbʼe pa Liberia re (África Occidental). Are chiʼ xojopan pa ri tinamit re Senegal, xojbʼe pa jun chi avión. Pa jun hora kojopan pa Liberia, xchaʼ ri al Anne. Are kʼu xaq kʼateʼ xyaʼ jun anuncio: «Konojel ri kebʼe pa Liberia rajawaxik keqaj pa ri avión, xmajix chʼoj chilaʼ y kojkun ta chik kojbʼek». 10 qʼij xojkanaj kan kukʼ nikʼaj misioneros re Senegal. Pa ri noticias kyaʼ ubʼixik chkij ri camiones che e nojinaq bʼi chke kaminaqibʼ y che kyaʼ ta bʼe chke ri winaq che keʼel bʼi cho ri kachoch. Y che kekamisax ri kkaj ta kenimanik.

Anne: Kʼamanaq ta chqe kojel bʼik. Are chiʼ kʼa in nitzʼ na, ri winaq xkikoj jun nu apodo rumal che kinxiʼj wibʼ kinel bʼik. Kinxeʼj wibʼ kinqʼaxej jun bʼe. Are kʼu kqaj che kojopan pa ri qa asignación.

Paul: Ri al Anne y ri in, xojalax pa ri oeste re Inglaterra, y xa 8 kilometros (5 millas) uxoʼl ri qachoch. Amaqʼel xqaj xojpatanin pa tiempo completo y ri e nunan nutat y ri unan ri al Anne xuqujeʼ kkibʼij chqe che kqamajij ri precursorado. Rumal laʼ, are chiʼ xqakʼis ri qa estudio pa ri escuela xqamajij ri precursorado. Are chiʼ 19 nujunabʼ xinbʼe pa Betel y are chiʼ xinkʼuliʼ rukʼ ri al Anne pa ri junabʼ 1982 xuqujeʼ ri areʼ xbʼan invitar pa Betel.

Graduación re Galaad, 8 re septiembre re 1985.

Anne: Utz kqilo kojqapatin pa Betel. Pero ri más utz kqilo are kqatzijoj ri utzij ri Dios jawiʼ rajawaxik wi más tobʼanik. Y rumal che kojtzijon kukʼ qachalal che e kʼo pa Betel che nabʼe kanoq e misioneros, xubʼano che más xqaj kojux misioneros. Oxibʼ junabʼ ronojel taq chaqʼabʼ kqabʼan orar puwiʼ wariʼ. Sibʼalaj xojkikotik are chiʼ pa ri junabʼ 1985 xbʼix chqe che kojkunik kojbʼe pa ri clase 79 re Galaad. Y xojtaq bʼi pa Liberia, pa Africa occidental.

RI KILOQʼOQʼEBʼAL RI QACHALAL XUYA QACHUQʼABʼ

Paul: Xojkunik xojbʼe pa ri nabʼe avión, che xyaʼ permiso che che kopan pa Liberia. Kʼo na chʼoj are chiʼ xojopanik y kyaʼ ta wi bʼe che ri e winaq keʼel bʼi pa ri kachoch. E juntir ri winaq kkixeʼj chi kibʼ, xaq ma kita jun bulla kkiraq kichiʼ, kkikʼam kanim y kkikʼuʼ kibʼ. Ri xojtoʼwik are che ronojel taq chaqʼabʼ kqasikʼij ri wuj re Salmos. Paneʼ tajin kkʼulmataj ronojel wariʼ pa ri tinamit, utz kqilo che kojpatanin chilaʼ. Ri al Anne kutzijoj ri utzij ri Dios ronojel taq qʼij y ri in kinchakun pa Betel rukʼ ri qachalal John Charuk. a Kʼi xinwetaʼmaj chrij ri xukʼulmaj ri qachalal

Anne: ¿Jasche aninaq xukʼam qawach pa ri tinamit re Liberia? Kumal ri qachalal. Sibʼalaj kojkiloqʼoqʼej, e sukʼ che ri Jehová y amaqʼel kekikotik. Xeʼux utz taq qamigos, xeqil che jetaneʼ e qa familia. Nim xtobʼan ri e pixabʼ che xkiya chqe. Ri winaq utz kkilo kqatzijoj ri utzij ri Dios chke. ¡Kpe koyowal ri winaq we kojtzijon ta naj tiempo kukʼ! Kʼax taj kqamajij tzijonem kukʼ ri winaq rumal che ketzijon chrij ri Biblia pa taq ri bʼe. Kqaya etaʼmanik re ri Biblia chke e kʼi winaq. Rumal laʼ, jujun taq mul kojkun taj keqasolij konojel. ¡Sibʼalaj utz utzijoxik ri utzij ri Dios chilaʼ!

KʼO QACHUQʼABʼ PANEʼ KQAXIʼJ QIBʼ

Tajin kekichajij ri e qachalal che e refugiados pa ri Betel re Liberia, pa ri junabʼ 1990.

Paul: Kajibʼ junabʼ kʼo ta chʼoj xbʼanik. Pero pa ri junabʼ 1989 xmajtaj chi jun chʼoj y rumal laʼ kʼi jastaq xkʼextajik. Pa ri 2 re julio re ri junabʼ 1990 jun jupuq itzel taq winaq xekʼojiʼ naqaj che Betel. Pa oxibʼ ikʼ xojkun taj xojel bʼik, xojkun taj xqil kiwach ri qa familia y kojkun ta chik kojtzijon kukʼ ri qachalal che e kʼo pa ri sede mundial. Xnimataj ri chʼoj, kʼo ta chi ri ktijowik y amaqʼel kebʼan violar ri ixoqibʼ. 14 junabʼ xuchʼij ri kʼax y xbʼantaj wariʼ pa ronojel ri tinamit.

Anne: Ri e winaq re jalajoj taq tinamit kechʼojinik y kkikamisaj kibʼ. Ri ajchʼojabʼ xaq kebʼinikot pa taq ri bʼe kukʼam ri ki armas, keʼok pa taq ri kachoch ri winaq, kkesaj bʼi ri e jastaq ke y jun wi ri katzʼyaq kikojom. Chkiwach e jujun, kikamisaxik winaq jetaneʼ «ukamisaxik jun akʼ». Xekimulij ri e kaminaqibʼ pa taq ri bʼe y kʼi chke xekiya chunaqaj Betel. Xekamisax e jujun testigos rech Jehová, kebʼ chke e misioneros.

E kʼi Testigos xkiya pa kʼax ri kikʼaslemal rumal che xkikʼuʼ e jujun qachalal che keʼel chilaʼ. Y je xkibʼan jujun misioneros y betelitas. Kʼi qachalal xeya pa ri nabʼe nivel re Betel y ri e nikʼaj chik xekʼojiʼ qukʼ pa ri segundo nivel, siete chke xekʼojiʼ qukʼ pa ri qa cuarto.

Paul: Ronojel taq qʼij ri itzel taq winaq kkaj keʼok pa ri Betel rech kekilaʼ we e kʼo e qakʼuʼm. Rumal wariʼ xeqachaʼ kajibʼ qachalal rech kkibʼij chqe ri tajin kkʼulmatajik: kebʼ chke keʼel bʼik jawiʼ kʼo ri portón rech kekilaʼ ri tajin kkʼulmataj pa afuera y ri e kebʼ chik kekil apan pa ri ventana. We ri e kebʼ qachalal che e kʼo kʼa chuwach ri portón kiyaʼom ri kiqʼabʼ chkiwach, wariʼ kukʼutu che kʼo ta kʼax kqakʼulmaj. Pero, we kkiya ri kiqʼabʼ chkij kraj kubʼij che ri winaq e itzel y kkaj kkibʼan kʼax chqe. Rumal la, aninaq keqakʼuʼ ri qachalal rech kbʼan ta kʼax chke.

Anne: Are kʼu xopan jun qʼij che ri e qachalal xekun ta chik xekiqʼatej ri itzel taq winaq che kkaj keʼok pa Betel. Xojok bʼi pa ri baño rukʼ jun qachalal ixoq y chilaʼ kʼo jun armario che kʼo jun nitzʼ espacio chupam che kilitaj taj. Chilaʼ xukʼuʼ wi ribʼ ri qachalal. Ri itzel taq winaq kukʼam bʼi ametralladoras. Xinketernej, xkitorotaʼ ri uchiʼ ja rech ri baño, are kʼu ri a Paul xubʼij chke: «Chiweyeʼj na, ri wixoqil kʼo pa ri baño». Xinbʼeyetaj jubʼiqʼ che uyaʼik chi kan ri e jastaq pa ri u lugar y rumal che xinbʼan bulla sibʼalaj xinxeʼj wibʼ, kinbʼirbʼit che xibʼin ibʼ. Xinweyeʼj na rech xel ri xibʼin ibʼ chwe rech kkiya ta cuenta che xa xinkʼu jun qachalal. Xinbʼan orar che ri Jehová rech kinutoʼ. Tekʼuriʼ xintor ri uchiʼ ja, y nuxiʼm ta chi wibʼ are chiʼ xenchʼabʼej. Y jun chke xnuchʼikimij apan jelaʼ, xok pa ri baño xresaj juntir ri e jastaq che e kʼo pa ri armario. Pero xuriq taj jawiʼ kʼo wi ri qachalal, xebʼe che unikʼoxik ri nikʼaj chi cuartos y xepaqiʼ pa ri tabanco y xkiriq ta ni jun qachalal.

JUNTIR XEKUNIK XKILO CHE RI JEHOVÁ KʼO QUKʼ

Paul: Pa kʼi taq ikʼ kʼo ta más ri kqatijo. Are kʼu amaqʼel kʼo ri kajwataj chqe pa ri qakojonik. Ri adoración matutina che kqil aqʼabʼil pa Betel jetaneʼ are ri qawa che kqatijo y juntir xqilo che wariʼ xuya qachuqʼabʼ.

Qetaʼm che we ta xojel bʼi che utzukuxik qawa y qajoron, xojkun ta riʼ xeqachajij ri qachalal y weneʼ xekamisax ta riʼ. Ri Jehová amaqʼel xuya ri xajwataj chqe, mayibʼal ri xubʼan che uyaʼik ri kajwataj chqe. Ri Jehová xojuchajij, xuya qachuqʼabʼ y xojutoʼ rech más ta xqaxiʼj qibʼ.

Pero xnimataj más ri kʼax pa ri tinamit, y ri xojtoʼw chuwach wariʼ are ri qakojonik. Paneʼ konojel ri qachalal amaqʼel kkitzukuj ri kkibʼano rech kekamisax taj, xubʼan ta kebʼ kikʼuʼx y xkiya ta kan upatanexik ri Jehová. E jujun xkichomaj che ronojel wariʼ xa tajin keʼutijoj are chiʼ kpe ri «nimalaj kʼaxkʼolil». Ri kʼamal taq bʼe y nikʼaj chi qachalal xuqujeʼ xkiya ri kitobʼanik. Ri e qachalal che xebʼe pa jun chi tinamit xkitoʼ laʼ taq kibʼ, xkitzijoj ri utzij ri Dios chilaʼ y xkibʼan nitzʼaq taq Ja rech Ajawbʼal rukʼ ri kekiriq pa ri kʼachelaj rech kkibʼan ri e riqbʼal ibʼ. Are chiʼ tajin kqaya jujun jastaq ke ri qachalal, sibʼalaj xqamayo che atzʼyaq ta ri xkitaʼ chqe, xaneʼ ki mochila rech kkikʼol ri e wuj chupam rech je riʼ kkunik kebʼe che utzijoxik ri utzij ri Dios. Rumal che konojel ri winaq sibʼalaj kebʼisonik rumal ri chʼoj che tajin kkʼulmatajik, are chiʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios chke qas kojkitatabʼej. Sibʼalaj kkimayo che ri oj testigos rech Jehová qas kojkikotik, paneʼ kʼo chʼoj (Mat. 5:14-16). Jujun chke ri itzel taq winaq xeʼux testigos rech Jehová rumal ri kikotemal y ri loqʼoqʼebʼal che xkikʼut ri e qachalal.

RI JEHOVÁ XUYA QACHUQʼABʼ PANEʼ XOJKUN TA CHIK XOJKʼOJIʼ KUKʼ RI QACHAL

Paul: Jujun taq mul rajawaxik xojel bʼi pa ri tinamit re Liberia: oxibʼ mul naj ta tiempo xojel bʼik y kebʼ mul jun junabʼ xojel bʼik. Jun qachalal misionera xuqʼalajisaj ri kqanaʼo are chiʼ kojbʼe pa jun chi tinamit, xubʼij: «Pa Galaad xbʼix chqe che rajawaxik rukʼ ronojel qanimaʼ kqabʼan ri chak che kyaʼ chqe y je xqabʼano. Rumal laʼ, are chiʼ xojel bʼi pa ri tinamit re Liberia sibʼalaj xojbʼisonik rumal che keqaya kan ri qachalal». Pero kojkikotik che xojkunik xeqatoʼ ri qachalal paneʼ oj kʼo ta chi pa Liberia.

Kekikotik rumal che xetzalij chi jumul pa ri tinamit re Liberia pa ri junabʼ 1997.

Anne: Pa mayo re ri junabʼ 1996, rajawaxik xojel bʼi pa ri sucursal, rech kqakʼam bʼi jujun taq wuj pa jun lugar jawiʼ maj wi chʼoj, we e wuj riʼ are kchʼaw chrij ri chak che tajin kubʼan ri utinamit ri Jehová pa Liberia. Oj kajibʼ xojbʼe pa jun carro y rajawaxik kqabʼinibʼej na 16 kilómetros (10 millas) rech kojopanik. Xaq kʼateʼ ri itzel taq winaq xkimaj ubʼanik disparar, xojkiqʼatej, oj oxibʼ xojesax kan pa ri carro, xkikʼam bʼi ri carro y xkiqasaj ta kan ri a Paul. Xqariq ta chik jas kqabʼano. Xaq kʼateʼ xqilo xpe ri a Paul are kʼu kʼisnaq ri upalaj che kikʼ, xqachomaj che weneʼ xa xkibʼan disparar, pero xqachomaj chik che we ta xbʼan disparar xkam ta riʼ. Tekʼuriʼ xqetaʼmaj che xa xusok ribʼ are chiʼ rukʼ chuqʼabʼ xkikʼaq kan pa ri carro.

Xqilo che chakal apan jun camion ke ri ajchʼojabʼ che nojinaq chke winaq che sibʼalaj kixiʼm kibʼ, xqakʼam qanim y xaq xojxeki chi bʼik rumal che kʼo ta chi lugar. Xqaraq qachiʼ che ri tajin kbʼinisan ri camión rech kchakiʼk rumal che kqanaʼo che kojtzaq kanoq. Pero xutaʼ taj rumal che xuqujeʼ uxiʼm ribʼ, rumal laʼ ko xqachap qibʼ. Y are chiʼ xojopanik, xaq kqʼoxow chi ri qaqʼabʼ, kʼo taq chi qachuqʼabʼ y qaxiʼm qibʼ.

Paul: Xaq xiw qakʼamom bʼi ri qatzʼyaq che qakojom bʼik che tzʼil chik, raqay o e jixinaq chik. Xqakaʼyej qibʼ y xqamayo che xojkamisax ta kanoq. Xojwar kan chunaqaj jun helicóptero che uriqom kʼax rumal ri balas, pero are ri helicóptero riʼ ri xojkʼamow bʼi chukabʼ qʼij pa Sierra Leona. Xqamaltyoxij che ri Jehová che xojkamisax taj, pero sibʼalaj keqabʼisoj ri e qachalal re Liberia.

RI JEHOVÁ XUYA QACHUQʼABʼ RECH XQACHʼIJ RI NIKʼAJ CHI KʼAX CHE XQAKʼULMAJ

Anne: Xojopan pa Betel re Freetown, pa Sierra Leona, utz xkibʼan ri e qachalal che qachajixik. Pero jujun taq mul xaq kʼateʼ knaʼtaj chwe ronojel ri kʼax che xqakʼulmaj. Xaq kinxeʼj chi wibʼ ronojel taq qʼij y xaq weyeʼm jampaʼ kbʼan chi kʼax chqe. Kinkun ta chik kinwarik, kinkʼis pa jaʼ are chiʼ kinkʼastajik, kinchomaj che kbʼan kʼax chqe. Rumal wariʼ kinkun ta chik kinuxlabʼik. Pero ri a Paul kinumatzej y kubʼan orar wukʼ. Kqabʼixoj bʼixonem y nojimal chi nojimal, kinxiʼj ta chi wibʼ. Xinchomaj che xa tajin kinmoxirik (kinpayirik) y xinchomaj che kinkun ta chi kinbʼan ri chak re misionera.

Ksach ta pa nujolom ri xqakʼulmaj chik. Pa ri jun semana riʼ xyaʼ kebʼ revistas chqe. Jun chke are ri ¡Despertad! 8 re junio 1996. Chupam kʼo jun kʼutunem ubʼiʼ «Qué hacer ante los ataques de pánico», wariʼ xinutoʼ rech kinchʼobʼ ri tajin kinkʼulmaj. Ri jun chi revista are La Atalaya 15 re mayo 1996, kʼo jun kʼutunem chupam ubʼiʼ «¿De dónde proviene su fuerza?». Chupam kʼo jun wachbʼal re jun pepe che uriqom kʼax jun chke ri uxikʼ y kuya ubʼixik che, junam rukʼ ri alaj pepe che paneʼ uriqom kʼax ri uxikʼ kkunik krapanik y kutzuq ribʼ. Oj xuqujeʼ rukʼ ri u espíritu santo ri Jehová kojkunik keqatoʼ e nikʼaj chi paneʼ qariqom kʼax. Ronojel wariʼ qas xuya nuchuqʼabʼ rumal che are ri kajwataj chwe (Mat. 24:45). Xuqujeʼ ri xinutoʼ are che xintzukuj nikʼaj chi wuj che kchʼaw chrij wariʼ. Are chiʼ xqʼax ri tiempo nojimal chi nojimal, kinxiʼj ta chi más wibʼ.

RI JEHOVÁ XOJUTOʼO RECH XQAKʼAM CHI JUN EQELEʼN CHE XYAʼ CHQE

Paul: Are chiʼ kojtzalij pa Liberia sibʼalaj kojkikotik. Pa ri 2004, xa jubʼiqʼ kraj che 20 junabʼ chik oj kʼo chilaʼ. Xkʼis ri chʼoj chilaʼ y ri e qachalal kkaj che ksukʼumax chi ri sucursal. Pero xaq kʼateʼ xojtaq chi bʼi pa jun chi lugar.

Kqaj taj keqaya kan ri e qachalal rumal che sibʼalaj keqaloqʼoqʼej. Nabʼe kanoq xqaya kan ri qa familia are chiʼ xojbʼe pa Galaad. Y qilom chik che ri Jehová amaqʼel kojutewchij rumal che kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij. Rumal laʼ, xqakʼam ri eqeleʼn y xojbʼe pa ri tinamit re Ghana.

Anne: Sibʼalaj xojoqʼik are chiʼ xqaya kan ri tinamit Liberia. Pero sibʼalaj xqamayo ri xubʼij jun qachalal chqe nim chi ujunabʼ ubʼiʼ Frank, che xubʼij: «Kixchoman ta más chqij» y xubʼij chik: «Qetaʼm che kojsach ta pa ijolom. Pero rajawaxik keʼiloqʼoqʼej ri e qachalal re Ghana. Areʼ ri Jehová tajin kixtaqow bʼi jelaʼ, rumal la cheʼiloqʼoqʼej y cheʼitoʼ ri qachalal chilaʼ». Ronojel wariʼ xojutoʼ rech utz kqabʼan che ri qachak pa wa jun tinamit jawiʼ ni jun kqachʼobʼ uwach.

Paul: Aninaq xqamaj kiloqʼoqʼexik ri e qachalal pa Ghana. E kʼo kʼi Testigos pa wa jun tinamit riʼ. Ri e qachalal xojkitoʼo rech kkowir más ri qakojonik. Pero are chiʼ okʼowinaq chi 13 junabʼ, xyaʼ chi jun eqeleʼn chqe. Xbʼix chqe che kojtaq bʼi pa Kenia, pa ri sucursal re África Oriental. Paneʼ sibʼalaj keqabʼisoj na ri qachalal che e qayaʼom kanoq, pero xqamaj kiloqʼoqʼexik ri e qachalal re Kenia. Y kamik riʼ oj kʼo na pa Kenia, jun territorio jawiʼ kajwataj nim tobʼanik che utzijoxik ri utzij ri Dios.

Kukʼ ri qamigos che kʼateʼ xqachʼobʼ kiwach pa ri sucursal re África Oriental, pa ri junabʼ 2023.

RI QETAʼMAM RUKʼ RONOJEL RI QAKʼULMAM

Anne: Kʼi taq junabʼ nuriqom kʼax y nuxiʼm wibʼ. Y ronojel wariʼ ubʼanom jujun kʼax pa ri nukʼaslemal. Qetaʼm che Jehová kubʼan ta milagros che qachajixik, are chiʼ kintaʼ jun bala sibʼalaj kinxiʼj wibʼ y kinkun ta chik kinsilabʼisaj ri nuqʼabʼ. Pero ronojel wariʼ ukʼutum chnuwach che rajawaxik kinkubʼsaj nukʼuʼx chrij ri Jehová y che kinkʼam ri tobʼanik che kkiya ri e qachalal chqe. Y wilom che we kqaya ta kan usikʼixik ri Biblia, kqabʼan orar, kojbʼe pa ri e riqbʼal ibʼ y kqatzijoj ri utzij ri Dios kojutoʼo rech kqaya ta kan ri eqeleʼn che uyaʼom ri Jehová chqe.

Paul: Jujun taq mul kkita chqe: «¿La utz kqil ri lugar jawiʼ tajin kojpatanin wi?». Weneʼ sibʼalaj jeʼlik jun tinamit, pero xaq kʼateʼ kekʼextaj ri jastaq y kkʼulmataj jun chʼoj. Rumal laʼ, ¿jas ri más utz keqil che ri chak che tajin kqabʼano? Are ri e qachalal che jetaneʼ e qa familia. Qastzij che jalajoj bʼanom che qakʼiyisaxik, pero ri kkʼextaj taj are ri loqʼoqʼebʼal che kʼo chqaxoʼl. Xqachomaj che oj kqaya kichuqʼabʼ ri e qachalal, pero ri qastzij are che e areʼ xkiya qachuqʼabʼ.

Are chiʼ kojbʼe pa jun chi tinamit, amaqʼel kqamay ri loqʼoqʼebʼal che kkikʼut ri e qachalal chqe. Y rumal che oj kʼo pa ri utinamit ri Jehová, amaqʼel e kʼo qachalal che jetaneʼ e qa familia. Qas qetaʼm che we kqaya ta kan ukubʼsaxik qakʼuʼx chrij Jehová, ri areʼ kojutoʼ amaqʼel (Filip. 4:13).

a Chawilaʼ ri ukʼaslemal ri qachalal John Charuk, ubʼiʼ «Estoy agradecido a Dios y a Cristo», pa La Atalaya 15 re agosto 1973.