Ir al contenido

Ir al índice

Rajawaxik che ri winaq kketaʼmaj che naqaj chi kʼo wi ri kʼajisabʼal wachaj che kukʼam na lo ri Dios.

Are chiʼ ri Dios kukʼajisaj wachaj, ¿la kuya na ubʼixik chke ri e winaq?

Are chiʼ ri Dios kukʼajisaj wachaj, ¿la kuya na ubʼixik chke ri e winaq?

RI WINAQ che kʼo retaʼmabʼal chrij ri tiempo o meteorólogo amaqʼel kunikʼoj ri wachbʼal kukʼut ri radar o antena. Krilo che naqaj chi kʼo wi jun nimalaj kaqiqʼ jabʼ pa uwiʼ jun tinamit. Rumal che kok il chke ri e winaq, aninaq xuqujeʼ kukoj uchuqʼabʼ che ubʼixik chke ri winaq rech kʼo ta kʼax kkiriqo.

Xaq junam, Jehová tajin kubʼij chke ri e winaq che tajin knaqajin jun nimalaj «kʼax» che más nim ubʼanik chuwach apachike kaqiqʼ jabʼ che kbʼix rumal jun meteorólogo. ¿Jas kqabʼan che ubʼixik? Xuqujeʼ ¿jasche kqabʼij che tajin kuya tiempo rech ri e winaq kkikʼex ri kikʼaslemal? Rech kqetaʼmaj ri respuesta, chqilaʼ jujun chke ri jastaq che xuya ubʼixik ri Jehová ojer.

RI XUBʼAN RI DIOS CHE UBʼIXIK RI KʼAJISABʼAL WACHAJ OJER

Ojer kanoq, Jehová kʼi mul xuya ubʼixik che kukʼajisaj kiwach ri e winaq che keniman ta che ri e utaqanik (Prov. 10:25; Jer. 30:23). Pa ronojel ri kʼulmatajinaq, kqilo che qas xuya ubʼixik are chiʼ majaʼ kpe ri «kʼax» xuqujeʼ xubʼij chke ri e winaq ri jastaq che rajawaxik kkikʼex pa kikʼaslemal rech keqaj chuwach ri Dios (2 Rey. 17:12-15; Neh. 9:29, 30). Rech ri e winaq kkikʼex ri kikʼaslemal, amaqʼel xeʼukoj ri sukʼ taq upatanelabʼ che xekʼojiʼ pa ri wach Ulew rech kkiya ubʼixik ri kʼajisabʼal wachaj kuyaʼo xuqujeʼ che ri e winaq kketaʼmaj che rajawaxik aninaq kkikʼex ri kikʼaslemal (Amós 3:7).

Jun chke ri e sukʼ taq upatanel are ri Noé. Pa kʼi junabʼ, xuya ubʼixik chke ri e winaq che kkʼajisax kiwach rukʼ jun Nimalaj Jabʼ rumal che tajin kkibʼan ri itzelal (Gén. 6:9-13, 17). Xuqujeʼ xubʼij chke ri rajawaxik kkibʼano rech kekolotaj kanoq. Sibʼalaj xukoj uchuqʼabʼ che ubʼanik ri chak riʼ rumal laʼ xbʼix «tzijol re ri sukʼil» che (2 Ped. 2:5).

Paneʼ sibʼalaj xukoj uchuqʼabʼ ri Noé, ri e winaq pa taq ri uqʼij xekojon ta chrij ri xubʼij xuqujeʼ xkitatabʼej taj. Ri xkʼulmatajik, are che xekamik rumal che «xpe [...] ri nimalaj qʼeqal jabʼ, konojel kʼut xekʼam bʼik rumal ri jaʼ» (Mat. 24:39; Heb. 11:7). Xekun taj xkibʼij che ri Dios xuya ta ubʼixik chke.

Pa nikʼaj chi tiempo, Jehová xuya ubʼixik chke ri e winaq are chiʼ majaʼ kuya ri kʼajisabʼal kiwach. Are kʼu, qas xrilo jampaʼ tiempo xuya chke ri e winaq rech kkikʼex ri kikʼaslemal. Jewaʼ xubʼano are chiʼ xutaq bʼi ri lajuj plagas pa Egipto. Chqilaʼ jun kʼutbʼal, ri xkʼulmatajik are chiʼ majaʼ kutaq lo ri uwaq plaga, jun Nimalaj jabʼ re nimaʼq taq saqbʼach che kkamisanik. Jehová xutaq bʼi ri Moisés xuqujeʼ ri Aarón rech kekiya ubʼixik che ri faraón xuqujeʼ chke ri winaq e kʼo rukʼ. Rumal che ri jabʼ re saqbʼach kpe chukabʼ qʼij, kuya na tiempo chke rech kkikol kibʼ. Ri Biblia kubʼij: «E kʼo kʼu jujun aj Egipto ri xkixeʼj kibʼ chuwach ri xubʼij ri Ajawaxel, xekikoj ri kajchakibʼ xuqujeʼ ri kawaj pa taq kabʼal; e kʼo kʼu jujun ri man xeʼok ta il che ri xbʼix chke, xekiya kan ri kajchakibʼ xuqujeʼ ri kawaj pa ri juyubʼ man kʼo ta kikabʼal» (Éx. 9:18-21). Wariʼ kukʼutu che ri Dios xuya na ubʼixik are chiʼ majaʼ kutaq lo ri kʼajisabʼal wachaj. Rumal wariʼ, ri e winaq che aninaq xkitatabʼej ri xbʼixik, xekolotaj kan chuwach ri plaga.

Dios xuqujeʼ xuya ubʼixik che ri faraón xuqujeʼ chke ri winaq e kʼo rukʼ are chiʼ majaʼ kutaq lo ri ulajuj plaga. Are kʼu ri e areʼ xkichomaj ta ri xkibʼano xuqujeʼ xeniman taj (Éx. 4:22, 23). Rumal wariʼ, xekam konojel ri e kinabʼeʼal. ¡Sibʼalaj bʼisobʼal! (Éx. 11:4-10; 12:29). ¿La xyaʼ tiempo chke rech kenimanik? Xyaʼik. ¿Jasche kqabʼij wariʼ? Moisés xuya ubʼixik chke ri israelitas jampaʼ kpe ri e plagas riʼ xuqujeʼ xubʼij chke ri kkibʼan che kikolik ri kifamilia (Éx. 12:21-28). ¿E jampaʼ winaq xenimanik? Kbʼixik che, xeʼel lo pa Egipto ri israelitas xuqujeʼ tres millones e «kʼi kiwach winaq» re nikʼaj chi tinamit, xuqujeʼ jujun egipcios (Éx. 12:38).

Junam che kukʼut ri bʼantajik riʼ, Jehová amaqʼel kuya tiempo rech ri winaq kketaʼmaj ri kukʼam na loq (Deut. 32:4). ¿Jasche? Ri apóstol Pedro xubʼij che Jehová «man kraj taj chi kʼo jun ksach uwach, xaneʼ are kraj chi konojel kkikʼex na kikʼuʼx» (2 Ped. 3:9). Qastzij wi, Dios kok il chke ri winaq. Kraj che kkiya kan ubʼanik ri jastaq che utz taj xuqujeʼ kkinimaj ri upixabʼ are chiʼ majaʼ kpe ri kʼajisabʼal wachaj (Is. 48:17, 18; Rom. 2:4).

CHQATATABʼEJ RI KUYA UBʼIXIK RI DIOS CHQE

Kimik qonojel rajawaxik kqatatabʼej ri utzij ri Dios, che tajin ktzijox pa ronojel uwach Ulew. Are chiʼ Jesús xpe cho ri uwach Ulew, xubʼij che ri jastaq re wajun uwach Ulew riʼ ksachisax na uwach pa ri «nimalaj kʼaxkʼolil» (Mat. 24:21). Xuya kan ubʼixik ri kkil na ri utijoxelabʼ xuqujeʼ ri kkiriq na chiʼ knaqajin ri qʼij riʼ. Xchʼaw chrij jastaq che kkʼulmataj na pa ronojel uwach Ulew, che tajin kkʼulmataj chi kimik (Mat. 24:3-12; Luc. 21:10-13).

Rukʼ wajun profecía riʼ, Jehová kraj che konojel ri winaq kkipatanij xuqujeʼ kkinimaj. Kraj che konojel ri keniman che kkiriq jun utzalaj kikʼaslemal kimik xuqujeʼ kkiriq kʼi tewchibʼal pa ri kʼakʼ uwach Ulew (2 Ped. 3:13). Rech ri winaq kʼo kikojonik chrij ri kutzujuj ri Jehová, areʼ uyaʼom che «ktzijox ri utzalaj taq tzij riʼ re ri rajawbʼal», utz taq tzij che kukol ri kʼaslemal. Jesús xuya ubʼixik che «kqʼalajisax ri utzalaj taq tzij chkiwach konojel nimaʼq taq tinamit ri kʼo cho ronojel ri uwach Ulew» (Mat. 24:14). Dios ubʼanom pa cholajil rech ri e upatanelabʼ kkiya ubʼixik ri utzalaj taq tzij pa 240 tinamit xuqujeʼ alaj taq tinamit. Kraj che konojel kketaʼmaj ri kukʼam na loq xuqujeʼ kekolotaj kan pa ri nimalaj «kʼax» are chiʼ kukʼam lo ri sukʼalaj uqʼatoj tzij (Sof. 1:14, 15; 2:2, 3).

Rumal laʼ, ri pregunta nim ubʼanik are taj we ri Jehová kuya na tiempo rech ri winaq kkita ri kubʼij. Ri kʼulmatajinaq kukʼutu che areʼ amaqʼel kuya ubʼixik ri kraj kubʼano. Rumal laʼ, ri pregunta nim ubʼanik are che we ri winaq kkitatabʼej ri kubʼij ri Dios chiʼ kʼo na tiempo. Ri oj upatanelabʼ ri Dios, amaqʼel cheqatoʼ konojel ri winaq rech kekolotaj kan pa ri kʼisbʼal re wajun uwach Ulew riʼ.