Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 39

«Xinkaʼyik, xinwil kʼiʼalaj winaq»

«Xinkaʼyik, xinwil kʼiʼalaj winaq»

«Xinkaʼyik, xinwil kʼiʼalaj winaq, ri man kʼo ta jun kkun che kajilaxik [...] e takʼatoj chuwach ri tem re ajawbʼal xuqujeʼ chuwach ri Alaj Chij» (APOC. 7:9).

BʼIXONEM 60 Chqakoloʼ kʼaslemal

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas xukʼulmaj ri apóstol Juan chukʼisbʼal ri nabʼe siglo?

CHUKʼISBʼAL ri nabʼe siglo, ri apóstol Juan xriqitaj chuwach jun nimalaj kʼax. Nim chi ri ujunabʼ, tzʼapal pa ri isla re Patmos, xuqujeʼ weneʼ are ri kʼisbʼal apóstol che kʼasal na (Apoc. 1:9) Retaʼm che ri kkibʼan kikʼulel che ri qastzij tajin kekisubʼ ri congregaciones xuqujeʼ tajin kkijach kiwach. Jeʼ taneʼ tajin ksachisax kiwach konojel ri e qastzij cristianos (Jud 4; Apoc. 2:15, 20; 3:1, 17).

Ri apóstol Juan xeril e «kʼiʼalaj winaq» che kikojom saqalaj taq katzʼyaq xuqujeʼ kukʼam uxaq taq tut pa kiqʼabʼ. (Chawilaʼ ri párrafo 2).

2. Junam rukʼ ri kubʼij Apocalipsis 7:9-14, ¿jas visión nim ubʼanik xril ri Juan? (Chawilaʼ ri wachbʼal re ri uwach ri wuj).

2 Are chiʼ Juan kʼo pa ri nimalaj kʼax riʼ, xril jun visión nim ubʼanik. Xril ri taqanik xyaʼ chke nikʼaj ángeles rech kkiqʼatej ri kaqiqʼ re ri nimalaj kʼax, kkitzoqopij kʼa chiʼ ktzʼaqat ukojik ketal ri jupuq upatanelabʼ ri Dios (Apoc. 7:1-3) Wajun jupuq riʼ are ri 144,000 cristianos che kkiqʼat na tzij rukʼ ri Jesús pa ri kaj (Luc. 12:32; Apoc. 7:4) Tekʼuriʼ Juan xchʼaw chi chrij jun nimalaj jupuq winaq, xubʼij ¡chiwilampeʼ! Wajun tzij riʼ kukʼutu che xumay ri xrilo. ¿Jas xrilo? Xeril «kʼiʼalaj winaq, ri man kʼo ta jun kkun che kajilaxik, ronojel kiwach taq tinimit, amaqʼ, winaqil, chʼabʼal. E takʼatoj chuwach ri tem re ajawbʼal xuqujeʼ chuwach ri Alaj Chij» (chasikʼij uwach Apocalipsis 7:9-14.) Qastzij riʼ che Juan xkikotik are chiʼ xrilo che pa ri petinaq e kʼo sibʼalaj e kʼi winaq che kkiqʼijilaj ri Jehová.

3. a) ¿Jasche kuya uchuqʼabʼ ri qakojonik ri visión xril ri Juan? b) ¿Jas kqanikʼoj na pa wajun kʼutunem riʼ?

3 Qastzij riʼ che wajun visión xuya uchuqʼabʼ ri ukojonik ri Juan. Xuqujeʼ kuya uchuqʼabʼ ri qakojonik oj rumal che tajin kkʼulmataj chi kimik. Qilom e kʼi winaq tajin keʼok pa ri utinamit ri Dios kʼo keyebʼal che kekʼasiʼ kan pa ri nimalaj kʼax xuqujeʼ kkiriq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri Ulew. Pa wajun kʼutunem riʼ, kqil na che qʼaxinaq chi más che ochenta junabʼ Jehová xuqʼalajisaj chuwach ri utinamit jachin riʼ ri kʼiʼalaj winaq. Xuqujeʼ kqanikʼoj na ri kebʼ ubʼantajik wajun jupuq riʼ: 1) Ri kikʼiyal xuqujeʼ 2) che jalajoj kiwach. Wariʼ kuya uchuqʼabʼ ri kikojonik ri e kʼo pa wajun jeʼlalaj jupuq riʼ.

¿JACHIʼ KEKʼOJIʼ WI RI KʼIʼALAJ WINAQ RIʼ?

4. ¿Jas kkichʼobʼ ta ri qastzij taj kojonem, are kʼu jas xkichʼobʼ ri jupuq winaq che xkinikʼoj ri Biblia?

4 Ri e qastzij taj kojonem kkikʼut ta ri kubʼij ri Biblia chkij ri e sukʼalaj taq winaq che kkiriq na kʼaslemal kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew (2 Cor. 4:3, 4). Xuqujeʼ kkikʼutu che konojel winaq che e utz kebʼe pa ri kaj are chiʼ kekamik. Are kʼu, chukʼisbʼal ri siglo diecinueve, jun jupuq winaq che xkinikʼoj ri Biblia xuqujeʼ xkijach ri wuj che kimik ubʼiʼ La Atalaya xkʼextaj ri kikojonik. Xkichʼobʼo che ri Dios kubʼan jun kotzʼiʼjalaj uwach Ulew xuqujeʼ kekʼasiʼ millones sukʼalaj taq winaq chuwach we Ulew riʼ, pa ri kaj taj. Paneʼ xketaʼmaj wariʼ xebʼeyetaj che uchʼobʼik e jachin riʼ ri e sukʼalaj taq winaq (Mat. 6:10).

5. ¿Jas xkichʼobʼ ri e tijoxelabʼ re ri Biblia chkij ri 144,000?

5 Qastzij, ri tijoxelabʼ re ri Biblia xkichʼobʼ ri kubʼij ri Biblia che e kʼo chi nikʼaj winaq che «xeloqʼ chkixoʼl ri e aj uwach Ulew» rech kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús pa ri kaj (Apoc. 14:3). Pa wajun jupuq riʼ e kʼo 144,000 cristianos che kijachom ri kikʼaslemal che ri Jehová xuqujeʼ kipatanim rukʼ sukʼilal pa ri uwach Ulew. Are kʼu ¿e jachin ri e kʼo chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq?

6. ¿Jas xkichomaj ri tijoxelabʼ re ri Biblia chkij ri kekʼojiʼ chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq?

6 Pa ri visión, Juan xril jun jupuq winaq «e takʼatoj chuwach ri tem re ajawbʼal xuqujeʼ chuwach ri Alaj Chij» (Apoc. 7:9). Rukʼ ri e tzij riʼ, ri tijoxelabʼ re ri Biblia xkichomaj che ri e kʼiʼalaj winaq kekʼojiʼ na pa ri kaj, junam kukʼ ri e 144,000. Are kʼu, we ri e kebʼ jupuq kebʼe pa ri kaj, ¿jas kejunamataj ta wi? Chkiwach ri tijoxelabʼ re ri Biblia, ri kekʼojiʼ chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq are cristianos che xkibʼan ta ronojel ri e utaqanik ri Dios pa kikʼaslemal are chiʼ xekʼojiʼ pa ri uwach Ulew. Paneʼ xkibʼan jujun jastaq e utz pa kikʼaslemal, weneʼ xkiya ta kan ronojel ri qastzij taj kojonem. Ri xkichomaj ri e tijoxelabʼ re ri Biblia are che ri kekʼojiʼ chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq xa qas ta xkibʼan kʼi chak rumal laʼ kekun taj kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús. Rumal che qas ta nim ri kiloqʼoqʼenik xkikʼut che ri Dios, ketakʼiʼ chuwach ri tem re qʼatoj tzij, are kʼu ketʼuyiʼ ta pa ri e tem riʼ.

7. a) Junam rukʼ ri xkibʼij ri e tijoxelabʼ re ri Biblia, ¿e jachin ri kekʼasiʼ kan pa ri uwach Ulew pa ri Mil Junabʼ? b) ¿Jas xkichomaj chkij ri e sukʼ taq winaq che xekam nabʼe chuwach uqʼij ri Cristo?

7 Tekʼuriʼ, ¿e jachin ri kekʼasiʼ kan cho ri uwach Ulew? Ri e tijoxelabʼ re ri Biblia xkibʼij che, are chiʼ ri e 144.000 xuqujeʼ ri e kʼiʼalaj winaq kebʼe pa ri kaj, e millones kyaʼ chke che kekʼojiʼ pa ri uwach Ulew xuqujeʼ kkiriq tewchibʼal pa ri Mil Junabʼ re ri uqʼatoj tzij ri Cristo. Kkichomaj che ri e winaq riʼ tajin ta kkipatanij ri Jehová are chiʼ majaʼ kumajij ri Mil Junabʼ, xaneʼ kʼateʼ kkʼut ri e sukʼ taq upixabʼ ri Dios chkiwach pa ri Mil Junabʼ. Tekʼuriʼ, ri keniman che ri Dios kkiriq kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew, are kʼu ri keniman taj ksachisax kiwach. Are kʼu ri e kikʼojol ajawinelabʼ che kubʼij ri Biblia, kraj kubʼij, ri e sukʼ taq upatanelabʼ ri Dios che xekam nabʼe chuwach ri uqʼij ri Cristo, kebʼe na pa ri kaj chiʼ kkʼis ri Mil Junabʼ. Are waʼ ri xkichomaj ri e tijoxelabʼ re ri Biblia ojer kanoq (Sal. 45:16).

8. ¿Jas kibʼanik ri e oxibʼ jupuq che xkichomaj ri e tijoxelabʼ re ri Biblia nabʼe kanoq?

8 Rumal laʼ ri e tijoxelabʼ re ri Biblia xkichʼobʼo che kʼo oxibʼ jupuq winaq: 1) ri e 144.000, kkiqʼat tzij rukʼ Jesús pa ri kaj; 2) ri e kʼiʼalaj taq winaq che qas ta e sukʼ, kekʼojiʼ chuwach ri tem re qʼatoj tzij xuqujeʼ chuwach ri Alaj Chij pa ri kaj, xuqujeʼ 3) ri e millones winaq kekanaj kan cho ri uwach Ulew rech kketaʼmaj chrij ri utaqanik ri Dios pa ri Mil Junabʼ re ri uqʼatoj tzij ri Cristo. * Are kʼu, chiʼ Jehová xrilo che rajawaxik, xuqʼalajisaj más chrij ri e jastaq riʼ (Prov. 4:18).

RI SAQIL RE RI QASTZIJ KQʼALAJIN MÁS

Pa ri nim riqbʼal ibʼ re 1935, e kʼi chke ri kʼo keyebʼal che kekʼojiʼ pa ri uwach Ulew xkibʼan kiqasanjaʼ. (Chawilaʼ ri párrafo 9).

9. a) ¿Jasche kqabʼij che ri e kʼiʼalaj winaq kekʼojiʼ chuwach «ri tem re ajawbʼal xuqujeʼ chuwach ri Alaj Chij» we pa ri uwach Ulew e kʼo wi? b) ¿Jasche qas utz ri xbʼan che uchʼobʼik ri kubʼij Apocalipsis 7:9?

9 Pa ri junabʼ 1935, ri testigos rech Jehová qas xkichʼobʼ ri visión che xril Juan chkij ri e kʼiʼalaj winaq. Xkichʼobʼo che rajawaxik taj kebʼe na pa ri kaj rech kekʼojiʼ chuwach «ri tem re ajawbʼal xuqujeʼ chuwach ri Alaj Chij» xuqujeʼ xkichʼobʼo che ri e tzij riʼ xa jun etal. Paneʼ ri e kʼiʼalaj winaq e kʼo pa ri uwach Ulew, e kʼo chuwach ri «tem re ajawbʼal» we kkichʼobʼo che are Jehová ri qʼatal tzij re ri kajulew xuqujeʼ keniman che (Is. 66:1). Xuqujeʼ e kʼo «chuwach ri Alaj Chij» we kekojon chrij ri tojbʼal mak xuya ri Jesús. Kqariq jun bʼantajik che kjunamataj rukʼ waʼ pa Mateo 25:31, 32. Chilaʼ kubʼij che «konojel ri nimaʼq taq tinamit», che chkixoʼl e kʼo ri e itzel taq winaq, «kemulix kʼu na» chuwach ri Jesús xuqujeʼ chuwach ri utem re qʼatoj tzij. Qas qʼalaj che ri e tinamit riʼ pa ri uwach Ulew e kʼo wi, pa ri kaj taj. Ri xyaʼ ubʼixik pa ri junabʼ 1935 qas nim ubʼanik xuqujeʼ are ri qastzij. Kuqʼalajisaj ri rumal che ri Biblia kubʼij taj che ri e kʼiʼalaj winaq kebʼe pa ri kaj. Xaq xiw jun jupuq winaq ri kebʼe pa ri kaj: e 144.000 che keʼajawin pa uwiʼ ri uwach Ulew rukʼ Jesús (Apoc. 5:10).

10. ¿Jasche rajawaxik kketaʼmaj ri utaqanik ri Jehová ri e kʼiʼalaj winaq are chiʼ majaʼ kumaj ri Mil Junabʼ?

10 Xumaj lo pa ri junabʼ 1935, ri testigos rech Jehová kqachʼobʼo che ri visión re Juan kchʼaw chkij e sukʼ taq cristianos che kekʼasiʼ kan pa ri uwach Ulew. Rech ksach ta kiwach pa ri nimalaj kʼaxkʼolil xuqujeʼ keqajbʼex ta rumal ri jastaq che kekʼulmataj na rajawaxik kketaʼmaj ri utaqanik ri Jehová xuqujeʼ kkikʼutu che kʼo jun nim kikojonik are chiʼ majaʼ kumaj ri Mil Junabʼ re ri uqʼatoj tzij ri Cristo (Luc. 21:34-36).

11. ¿Jasche ri e tijoxelabʼ re ri Biblia xkichʼobʼo che weneʼ e kʼo sukʼ taq winaq kebʼe pa ri kaj are chiʼ kkʼis ri Mil Junabʼ?

11 Junam rukʼ ri xqil pa ri párrafo 7, jujun chke ri tijoxelabʼ re ri Biblia xkichʼobʼo che e kʼo jujun sukʼ taq winaq kebʼe pa ri kaj are chiʼ kkʼis ri Mil Junabʼ. ¿Jasche xkichomaj wariʼ? Rumal ri xyaʼ ubʼixik pa ri wuj 15 re febrero 1913 che kimik ubʼiʼ La Atalaya che kubʼij: we ri e cristianos che qas ta kenimanik kebʼe pa ri kaj, ¿jasche ri e sukʼ taq winaq che xekam nabʼe chuwach uqʼij ri Cristo xa waral kekanaj wi kanoq? Qastzij wi, ri e kʼutunem riʼ esam pa kebʼ chomanik che qastzij taj: 1) ri e kʼiʼalaj winaq kebʼe pa ri kaj xuqujeʼ 2) ri e kʼiʼalaj winaq are e cristianos che qas ta e sukʼ.

12, 13. ¿Jas kkichʼobʼ ri e chaʼom xuqujeʼ ri kʼiʼalaj winaq chrij ri keyebʼal?

12 Are kʼu, junam rukʼ ri qilom chik, xumaj lo pa ri junabʼ 1935 ri testigos rech Jehová qas xqachʼobʼo che ri kekʼasiʼ kan pa ri Armagedón are ri kʼiʼalaj winaq che xril Juan pa ri visión. «E are waʼ ri e elinaq uloq pa ri nimalaj kʼaxkʼolil» che kkʼulmataj na cho we uwach Ulew riʼ tekʼuriʼ rukʼ ko chʼabʼal kkibʼij: «Ri kolobʼal ibʼ areʼ ri qaDios yowinaq, ri tʼuyul puwiʼ ri tem re ajawbʼal, xuqujeʼ ri Alaj Chij» (Apoc. 7:10, 14). Xuqujeʼ, ri Biblia kukʼutu che ri kebʼe pa ri kaj kkiriq «jun jasach ri utz na» chkiwach ri xekʼojiʼ nabʼe chuwach ri Cristo (Heb. 11:40). Wajun kʼakʼ etaʼmanik riʼ xuya kichuqʼabʼ ri e qachalal rech kekisikʼij ri e winaq rukʼ kikotemal che upatanexik ri Jehová rech kkiriq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik cho ri uwach Ulew.

13 Ri kʼiʼalaj winaq sibʼalaj kekikot rumal ri keyebʼal. Kkichʼobʼo che are ri Jehová kechaʼow ri sukʼalaj taq upatanelabʼ kebʼe pa ri kaj xuqujeʼ ri kekanaj kan cho ri uwach Ulew. Ri e chaʼom xuqujeʼ ri e kʼiʼalaj winaq kkichʼobʼo che ri kkiriq na are rumal ri nimalaj utzilal che Jehová xukʼutu chiʼ xuya ri Jesucristo che tojbʼal mak (Rom. 3:24).

E KʼIʼALAJ WINAQ

14. Are chiʼ qʼaxinaq chi ri junabʼ 1935, ¿jasche e kʼi kkaj kketaʼmaj jas kbʼan che utzʼaqatisaxik ri profecía che kchʼaw chkij ri e kʼiʼalaj winaq?

14 Are chiʼ yaʼom chi uchʼobʼik chkij ri e kʼiʼalaj winaq pa ri 1935, e kʼi xkitaʼ jas kbʼan che unimarisaxik wajun jupuq cristianos che kkeyeʼj kekʼojiʼ pa ri uwach Ulew. Jun kʼutbʼal, Ronald Parkin, che kʼo 12 ujunabʼ are chiʼ xyaʼ ubʼixik e jachin riʼ ri e kʼiʼalaj winaq, xubʼij: «E kʼo 56.000 publicadores pa ronojel ri uwach Ulew, weneʼ konojel e chaʼom che kebʼe pa ri kaj. Are kʼu ri kʼo keyebʼal cho ri uwach Ulew qas ta e kʼi».

15. Chayaʼ ubʼixik ri kʼulmatajinaq rech e kʼi e okinaq chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq.

15 Are kʼu pa ri nikʼaj chi décadas xetaq bʼi misioneros pa kʼi taq lugares, rumal laʼ xekʼiyar más ri testigos rech Jehová. Pa 1968, xmaj uyaʼik etaʼmanik re ri Biblia rukʼ ri wuj La verdad que lleva a vida eterna. Rumal che kʼax ta kbʼan che uchʼobʼik ri kukʼutu xubʼano che e kʼi xkaj xketaʼmaj chrij ri Dios. Pa kajibʼ junabʼ, más che medio millón winaq xkibʼan kiqasanjaʼ. Xuqujeʼ are chiʼ ri Iglesia católica kʼo ta chi más utaqanik pa kiwiʼ ri e winaq pa América Latina xuqujeʼ pa nikʼaj chi tinamit xuqujeʼ chiʼ xyaʼ chi jumul bʼe che ri chak kech ri Testigos pa Europa oriental xuqujeʼ pa jujun lugares re África xubʼano che e millones más xkibʼan kiqasanjaʼ (Is. 60:22). Pa we kʼisbʼal taq junabʼ riʼ, ri utinamit ri Jehová ubʼanom más chakubʼal rech ketoʼ ri e winaq rech kketaʼmaj chrij ri Biblia. Qastzij wi, che e kʼi tajin keʼok chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq, kimik e kʼo más che ocho millones.

JALAJOJ KIWACH RI E KʼIʼALAJ WINAQ

16. ¿Jachiʼ kepe wi ri e kʼiʼalaj winaq?

16 Pa ri visión, Juan xrilo che ri e kʼiʼalaj winaq kepe pa «ronojel kiwach taq tinamit, amaqʼ, winaqil, chʼabʼal». Ri profeta Zacarías xuqujeʼ uyaʼom kan ubʼixik jun jastaq che junam rukʼ wariʼ: «Chupam ri qʼijol riʼ lajuj winaq ri e kech juleʼ nimaʼq taq tinamit chik kkichap na jun judío che ri ratzʼyaq, kkibʼij kʼu na che: ‹¡Kqaj kojbʼe iwukʼ, qatom kʼut chi kʼo ri Dios iwukʼ!›» (Zac. 8:23).

17. ¿Jas tajin kbʼanik rech ketoʼ ri e winaq re ronojel kiwach tinamit xuqujeʼ chʼabʼal?

17 Ri testigos rech Jehová qetaʼm che, rech kemulix e winaq re jalajoj taq chʼabʼal, ri e utzalaj taq tzij rajawaxik ktzijox pa e kʼi chʼabʼal. Rumal laʼ, pa más che ciento treinta junabʼ tajin kqaqʼaxej ri e wuj che esam pa ri Biblia re jalajoj taq chʼabʼal. Kimik sibʼalaj nim ri chak re uqʼaxexik ri e wuj pa e nikʼaj chi chʼabʼal, rumal che tajin kbʼan pa cientos e chʼabʼal. Qas qʼalaj che Jehová tajin kubʼan jun nimalaj mayibʼal: keʼumulij e kʼiʼalaj winaq re ronojel tinamit. Rumal che kʼo ri kajwataj pa ri qakojonik pa sibʼalaj e kʼi chʼabʼal, wajun jupuq che jalajoj kiwach junam kkipatanij ri Jehová. Xuqujeʼ etaʼmatal kiwach ri Testigos rumal che rukʼ ri kikotemal kkitzijoj ri utzij ri Dios xuqujeʼ che kkiloqʼoqʼej kibʼ. Ronojel wariʼ sibʼalaj kukowirisaj ri qakojonik (Mat. 24:14; Juan 13:35).

¿JAS KUKʼUT WAJUN VISIÓN CHQAWACH?

18. a) Junam rukʼ ri kubʼij Isaías 46:10, 11, ¿jasche kqamay ta ri ubʼanom ri Jehová che utzʼaqatisaxik ri profecía chkij ri e kʼiʼalaj winaq? b) ¿Jasche kkinaʼ taj che kʼo ta kipatan ri kekʼojiʼ pa ri uwach Ulew?

18 Kʼo kʼi rumal che kojkikot rukʼ wajun profecía. Kqamay ta ri ubʼanom Jehová che utzʼaqatisaxik (chasikʼij uwach Isaías 46:10, 11). Ri e kʼo kukʼ ri jupuq kʼiʼalaj winaq kkimaltyoxij che ri Dios ri keyebʼal uyaʼom. Kkinaʼ taj che kʼo ta kipatan rumal che xechaʼ taj rech kkiqʼat tzij rukʼ ri Jesús pa ri kaj. Ri Biblia kchʼaw chkij e sukʼ taq achijabʼ ixoqibʼ che xkʼam kibʼe rukʼ ri ruxlabʼal ri Dios are kʼu kekʼojiʼ ta chkixoʼl ri 144.000, junam rukʼ Juan el Bautista xuqujeʼ David (Mat. 11:11; Hech. 2:34). E areʼ xuqujeʼ e nikʼaj chik kekʼastaj pa ri kotzʼiʼjalaj uwach Ulew. Konojel e areʼ, kekachilaj ri e kʼiʼalaj winaq, kuya kkikʼut ri kisukʼilal che ri Jehová xuqujeʼ che ri uqʼatoj tzij.

19. We kqachʼobʼ ri kukʼut ri visión che kchʼaw chkij ri e kʼiʼalaj winaq, ¿jas kqabʼan na?

19 Kʼo ta jumul kʼulmatajinaq pa ronojel ri e bʼanom che Jehová keʼumulij e millones winaq re ronojel kiwach tinamit rech kkiqʼijilaj. Apachike taneʼ ri qeyebʼal we pa ri kaj o pa ri uwach Ulew. Rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ che kitoʼik ronojel kiwach winaq rech kekʼojiʼ chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq che kbʼix nikʼaj chik chij chke (Juan 10:16). Pa kebʼ oxibʼ qʼij, Jehová kubʼano che kumaj ri nimalaj kʼax che kusachisaj kiwach ri e qʼatbʼal tzij xuqujeʼ ri e kojonem che kibʼanom kʼax chke ri e winaq. Konojel ri e kʼo chkixoʼl ri e kʼiʼalaj winaq sibʼalaj kekikot na rukʼ ri nimalaj tewchibʼal: upatanixik ri Jehová pa ri uwach Ulew rukʼ kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (Apoc. 7:14).

BʼIXONEM 139 ¿La katkʼojiʼ na pa ri kʼakʼ Ulew?

^ párr. 5 Pa wajun kʼutunem riʼ kqanikʼoj na ri visión xril ri Juan che xuya ubʼixik che kemulix na «kʼiʼalaj winaq». Qastzij riʼ che kuya uchuqʼabʼ ri kikojonik ri e kʼo chkixoʼl ri e winaq riʼ che xril Juan.