Ir al contenido

Chakojo ametas pa ri akojonik rech kaya uqʼij ri Jehová

Chakojo ametas pa ri akojonik rech kaya uqʼij ri Jehová

Chakojo ametas pa ri akojonik rech kaya uqʼij ri Jehová

«WE Awetaʼm taj jawchiʼ katopan wi, katopan ta wi riʼ». Are laʼ ri xubʼij jun filósofo romano re ri nabʼe siglo, qastzij ri xubʼij wajun filósofo riʼ, rumal che we kqakoj ta qametas pa ri qakʼaslemal kojkikot ta riʼ.

Pa ri Biblia kqariq kikʼutbʼal winaq che xkikoj kimetas pa ri kikʼaslemal. Ri Noé más che cincuenta junabʼ xubʼan ri arca «che kikolik ri e aj uwo rachoch». Ri qʼaxal tzij Moisés «are xril apan ri tojbʼal re» (Hebreos 11:​7, 26). Ri Dios xuya jun chak che ri Josué, che xkanaj kan che ukʼexwach ri Moisés, rech kuchʼak ri ulew Canaán (Deuteronomio 3:21, 22, 28; Josué 12:​7-​24).

Are chiʼ ri Jesús xubʼij kanoq «che ri utzalaj taq tzij riʼ re ri Rajawbʼal ri Dios ktzijox na pa ronojel ri uwach Ulew» xtobʼan riʼ che ri apóstol Pablo rech xukoj umetas che ubʼanik wajun chak riʼ (Mateo 24:14). Rumal ri xbʼix che y ri visiones che xkʼut chuwach ri apóstol Pablo rumal ri qAjaw Jesús y xuqujeʼ che rajawaxik kuqʼalajisaj ri ubʼiʼ chkiwach ri nimaʼq taq tinamit xtobʼanik rech sibʼalaj xchakun pa taq ri congregaciones re Asia Menor y Europa (Hechos 9:​15; Colosenses 1:​23).

E kʼi upatanelabʼ ri Jehová kikojom utz taq kimetas, rumal laʼ yaʼom uqʼij ri Dios. ¿Jas kqabʼan che ukojik qametas pa ri qakojonik kimik? ¿Jas taq metas kojkunik kqabʼano? Y ¿jas rajawaxik kqabʼano rech kojkun che ubʼanik?

Ri rumal che kqakoj qametas

Qonojel kojkunik kqakoj qametas pa ri qakʼaslemal y e kʼi chke ri winaq kkibʼan wariʼ. Are kʼu ri metas che kqakoj pa ri qakojonik junam ta kukʼ ri kkikoj ri winaq che ketaʼm ta uwach ri Jehová. Ri winaq are kkitzukuj más qʼinomal, nim keʼilik y che kkʼojiʼ nim kitaqanik pa kiwiʼ ri nikʼaj chik. Sibʼalaj kʼax o sibʼalaj bʼisobʼal riʼ we kqaj kojtaqan pa kiwiʼ nikʼaj chik y nim kojilik. Ri metas che kuya uqʼij ri Jehová kʼo ubʼanik rukʼ ri qʼijilanik che kqaya che y rukʼ ri uQʼatbʼal tzij (Mateo 6:​33). Kqakoj ri metas riʼ rumal che kqaloqʼoqʼej ri Dios y ri qajil qatzʼaqat, are kʼu más na rumal che kqaj kqaya uqʼij ri Jehová (Mateo 22:​37-​39; 1 Timoteo 4:⁠7).

Are chiʼ kqakoj qametas pa ri qakojonik, weneʼ che uriqik más eqeleʼn pa ri congregación o rech knimar más ri qakojonik, rajawaxik kqabʼan rukʼ jun utz chomanik. Jujun taq mul weneʼ kojkun ta che uriqik jujun taq metas, paneʼ are jun utzalaj meta. ¿Jas kʼu rajawaxik kqabʼano rech kqakoj qametas y kojkun che ubʼanik?

Rajawaxik qas kqaj kojkun che ubʼanik ri qametas

Chojchoman chrij ri xubʼan ri Jehová che ubʼanik ri kajulew. Xutas ri tiempo are chiʼ xubʼan ri chaqʼabʼ y ri paqʼij (Génesis 1:​5, 8, 13, 19, 23, 31). Are chiʼ xubʼan ronojel ri jastaq, uchomam chik jas kraj kubʼano y xkun che ubʼanik (Apocalipsis 4:​11). Ri patriarca Job xubʼij wariʼ: Ri Jehová «are taq kuchomaj ubʼanik jun jasach, kukʼis ubʼanik» (Job 23:13). Qas xkikot riʼ ri Jehová rukʼ ronojel ri xubʼano, rumal laʼ xubʼij «sibʼalaj utz xelik» (Génesis 1:​31).

We kqaj che qas kojkun che ubʼanik ri qameta, rajawaxik che qas rukʼ ronojel qanimaʼ kqabʼano. ¿Jas kojtowik rech kqabʼan rukʼ ronojel qanimaʼ? Are chiʼ ri Jehová majaʼ kubʼan ri uwach Ulew y kʼo ta kʼo chuwach, xkun riʼ xril apanoq o xuchomaj rij jas kelik: che are jun jeʼlalaj lugar che kuya uqʼij. Xaq junam rukʼ, utz che kojchoman chrij ri utzilal kqariqo are chiʼ kojkun che ubʼanik ri qametas rech kojutoʼ che ubʼanik. Are laʼ ri xubʼan ri Tony, che kʼo 19 ujunabʼ. Sibʼalaj xumayo are chiʼ xbʼe che usolixik jun sucursal kech ri testigos rech Jehová pa Europa occidental. Xumajij lo pa ri tiempo riʼ, xchoman chrij ri utzilal y ri ubʼanik ri kʼaslemal che kuriq na we kkʼojiʼ pa jun lugar junam rukʼ wariʼ. Amaqʼel xchoman chrij y xukoj uchuqʼabʼ rech kkunik kpatanin chilaʼ. Qastzij riʼ che xunaʼ jun nimalaj kikotemal are chiʼ xsikʼix pa ri sucursal.

Rech kojkunik kqabʼan ri qametas rajawaxik kojkʼojiʼ kukʼ winaq che kʼo kimetas. Ri a Jayson, che kimik kʼo chi 30 ujunabʼ, kubʼij che are chiʼ kʼa ala na, utz ta krilo kutzijoj ri utzij ri Dios, are kʼu chiʼ xukʼis ri escuela xkunik xux precursor y rukʼ kikotemal tajin kupatanij chi ri Jehová pa tiempo completo. ¿Jas xtoʼwik rech xkunik xux precursor? Ri areʼ kubʼij: «Sibʼalaj xinutoʼo che xintzijon kukʼ qachalal che e precursores y xenwachilaj che utzijoxik utzij ri Dios».

Chqatzʼibʼaj ri qametas che kqaj kqabʼano

Are chiʼ kqatzijoj chke nikʼaj chik ri kqaj kqabʼano, ktobʼanik rech kojkun che ubʼanik. Rumal laʼ ri Salomón xubʼij che ri winaq kʼo unoʼj, retaʼm ri kubʼan pa ri ukʼaslemal (Eclesiastés 12:11). Are chiʼ kqatzʼibʼaj cho jun wuj ri kqaj kqabʼano kʼo kubʼan che ri qachomanik y ri qanimaʼ. Rumal laʼ ri Jehová xubʼij chke ri qʼatal taq tzij israelitas che kkibʼan jun copia che ri Taqanik che xuya chke (Deuteronomio 17:18). Rumal laʼ, sibʼalaj utz riʼ che kqatzʼibʼaj cho jun wuj ri qametas che kqaj kqabʼano y jas kqabʼan che ubʼanik rech xaq xiw ta kqatzʼibʼaj ri kʼax che kqariqo y jas kqabʼan che uchʼijik. Xuqujeʼ rajawaxik kojchoman chrij jas kʼutunem kqaj kqanikʼoj uwach, jas rajawaxik kqabʼano y jachin kojtoʼwik.

Ukojik metas pa ri ukojonik xutoʼ ri qachalal Geoffrey, jun precursor especial che kʼi chi junabʼ tajin kpatanin pa jun lugar rech Asia. Xaq kʼateʼ xkam ri rixoqil. Paneʼ xuriq wajun kʼax riʼ, ri qachalal Geoffrey xukoj umetas che xutoʼo rech xuya ta kan ri uprecursorado. Are chiʼ utzʼibʼam chi cho jun wuj ri metas che kraj kubʼano y utoʼm chi ri utobʼanik ri Jehová, xukoj uchuqʼabʼ che uriqik oxibʼ etaʼmanik rech ri Biblia are chiʼ majaʼ kkʼis ri ikʼ. Ronojel qʼij kril ri kraj kubʼano y chudiez qʼij kril ri xkun che ubʼanik. ¿La xkun che ubʼanik ri umeta? Xkunik, rumal che xa ta oxibʼ etaʼmanik re ri Biblia xumaj uyaʼik, ¡xaneʼ kajibʼ!

Ri metas che kʼax ta uriqik kuya qachuqʼabʼ

Kʼo jujun taq metas che weneʼ kqachomaj che kojkun ta che ubʼanik. Ri a Tony, che xojchʼaw kan chrij nabʼe kanoq, xuchomaj che kkun taj kbʼe che upatanexik ri Jehová pa jun sucursal, rumal che xubʼan kʼi taq jastaq pa ri ukʼaslemal y ujachom ta ri ukʼaslemal che ri Dios. Are kʼu xubʼan ri upixabʼ ri Jehová pa ri ukʼaslemal y xubʼan ronojel rech kkunik kubʼan ri uqasanjaʼ. Are chiʼ xubʼan ri uqasanjaʼ xux precursor auxiliar y tekʼuriʼ precursor regular; rech xkun che ubʼanik wariʼ, amaqʼel xutzʼibʼaj cho ri calendario jas qʼij kumaj ubʼanik. Chiʼ precursor chik, xrilo che kkunik kupatanij ri Jehová pa jun sucursal.

Utz che xuqujeʼ kqajach uwach ri kqaj kqabʼano, ri nimaʼq taq metas y ri nitzʼaq, rech jeriʼ ri nitzʼaq kojkitoʼ che ubʼanik ri nimaʼq taq metas. Are chiʼ nojimal chiʼ nojimal kqil ri oj kunaq che ubʼanik kojutoʼo rech kqaya ta kan ubʼanik ri tajin kqabʼano. Xuqujeʼ chiʼ amaqʼel kqabʼij che ri Jehová ri kqaj kqabʼano kojutoʼo rech kqaya ta kan ubʼanik ri xqachaʼ ubʼanik. Ri apóstol Pablo xubʼij: «Mitanabʼaʼ ri ichʼawem rukʼ Dios» (1 Tesalonicenses 5:​17).

Rajawaxik che kkoj chuqʼabʼ che ubʼanik

Paneʼ sibʼalaj kqaj kqabʼan jun jastaq y kqakoj qachuqʼabʼ che ubʼanik, are kʼu weneʼ kojkun ta che ubʼanik o kyaʼ ta chqe. Chichomaj ri nimalaj bʼis che xunaʼ ri Juan Marcos are chiʼ ri apóstol Pablo xukʼam ta bʼi rukʼ pa ri ukabʼ uviaje misional (Hechos 15:​37-​40). Marcos xretaʼmaj che rajawaxik kukʼex ri uchomanik rech kunimarisaj ri uchak che ri Dios. Y je xubʼano. Are chiʼ xqʼax ri tiempo, ri Pablo utz xchʼaw chrij ri Marcos, y xkʼojiʼ jun utzalaj rachilanik rukʼ ri apóstol Pedro pa Babilonia (2 Timoteo 4:​11; 1 Pedro 5:​13). Y ri eqeleʼn che más nim ubʼanik che xyaʼ che, are che rukʼ utobʼanik ri uxlabʼixel xutzʼibʼaj ri xukʼulmaj ri Jesús pa ri ukʼaslemal.

Weneʼ oj xuqujeʼ jujun taq mul kʼax kqabʼan che uriqik ri qametas. Are kʼu kojbʼison taj xaneʼ are chojchoman chrij ri oj kunaq chi che ubʼanik, chqilaʼ chi jumul ri kqaj kqabʼano y we kʼo rajawaxik kqakʼexo chqakʼexaʼ. Are chiʼ kqariq kʼax, rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ chuwach rech kqachʼijo. Ri qʼatal tzij Salomón xubʼij wariʼ: «Chebʼajachaʼ taq ri achak pa uqʼabʼ ri Ajawaxel, utz kʼu keʼel na ri kachomaj kibʼanik» (Proverbios 16:⁠3).

Jujun taq mul ri kojriqitaj wiʼ kubʼano che kojkun taj kqabʼan ri qachomam ubʼanik. Jun kʼutbʼal, weneʼ rumal che oj yawabʼ, o rajawaxik kqaya ri kajwataj chke ri qafamilia. Are kʼu amaqʼel chojchoman chrij ri nimalaj tewchibʼal che kyaʼ na chqe ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik, paneʼ pa ri kaj o cho ri uwach Ulew (Lucas 23:43; Filipenses 3:​13, 14). ¿Jas kqabʼan che uriqik? Ri apóstol Juan xubʼij wariʼ: «Ri kubʼan ri urayibʼal ri Dios, are riʼ kakʼasiʼ amaqʼel chbʼe qʼij saq» (1 Juan 2:17). Paneʼ ri kojriqitaj wi kubʼano che kojkun taj kqabʼan ri qachomam, are kʼu kojkunik nim kqil wi ri Dios y kqatzʼaqatisaj kibʼanik ri e utaqomal (Eclesiastés 12:13). Ri qametas pa ri qakojonik kojutoʼo rech kqabʼan ri urayibʼal ri Dios. Rumal laʼ chqachomaj ri kqaj kqabʼano y chqabʼanaʼ rech kqaya uqʼij ri Bʼanol qe.

[Recuadro]

Ri Metas che kojkunik kqabʼan pa ri qakojonik

○ Chqasikʼij ri Biblia ronojel taq qʼij

○ Chqasikʼij ronojel ri taq wuj La Atalaya y ¡Despertad!

○ Chqasukʼumaj ri kqabʼan che ubʼanik ri qachʼawem

○ Chqakʼutuʼ más utz bʼantajik

○ Chqatzijoj más ri utzij ri Dios

○ Más utz chqabʼanaʼ che utzijoxik ri utzij ri Dios

○ Chqakojoʼ qachuqʼabʼ che utzijoxik ri utzij ri Dios pa teléfono, pa ri bʼe y pa ri e kʼayij