Ruka 8:1-56

8  I oti era he oho a Ietū meꞌe rahi kona haka ꞌite oho i te roŋo riva-riva o ruŋa o te ⸤haka tere iŋa ꞌāpī o te ꞌAtua⸥. I oho rō ꞌi muri i a ia tāꞌana nuꞌu ⸤ꞌāpōtoro⸥ e hoꞌe ꞌahuru mā piti  ꞌe tētahi ŋā viꞌe haka ora e ia i te māui-ui ꞌe tētahi haka eꞌa i te tātane mai roto. ꞌI roto o rā ŋā viꞌe a ⸤Māria⸥, kī takoꞌa ko Matarena, viꞌe mai roto i haka eꞌa ai e hitu tātane;  a Huana, viꞌe ⸤hāipo-ipo⸥ ꞌa Kuta, taŋata ꞌāꞌana te haka tere i te hauhaꞌa o ⸤ꞌErore⸥; a Tūtana; ꞌe meꞌe rahi haka ꞌou atu te ŋā viꞌe e hāꞌūꞌū e oho era hai meꞌe ai o rāua. He ꞌaꞌamu haꞌaauraꞌa o te taŋata ꞌoka kai e tahi (Māteo 13.1-9; Marko 4.1-9)  Meꞌe rahi te nuꞌu i eꞌa mai te rāua kona noho mo oho mo uꞌi i a Ietū, pē ira i taka-taka ai meꞌe rahi taŋata. He haꞌamata ia a Ietū he ꞌaꞌamu i te ꞌaꞌamu haꞌaauraꞌa nei:  «E tahi taŋata ꞌoka kai he eꞌa he pī i tāꞌana karu. I pī era he vī-viri te tētahi a te ara, he rei-rei e te nuꞌu ꞌe he kai e te manu.  »Tētahi i vī-viri a te kona papa ꞌōꞌone taꞌe rahi. I tupu era kai roa i paka-paka rō ai ꞌi te vai kore o rā kona.  »Tētahi o rā ŋā karu i vī-viri a te kona mauku pū-pū. I tupu era he vavau ꞌe he mate ꞌi te taiko o te mauku pū-pū.  »ꞌE tētahi atu i vī-viri a te kona ꞌōꞌone riva-riva. He tupu he nui-nui ꞌe mai te karu e tahi i hua ai ꞌātā e hoꞌe hānere karu». He meꞌe nei te meꞌe i ꞌaꞌamu e Ietū. ꞌE he kī haka ꞌou i haka pūai te reꞌo: «¡Te nuꞌu haŋa mo aŋi-aŋi ka haka topa te manaꞌu!». He aha a Ietū e hāpī era hai ꞌaꞌamu haꞌaauraꞌa (Māteo 13.10-17; Marko 4.10-12)  He ꞌui ia ki a Ietū e tāꞌana nuꞌu hāpī i te auraꞌa o tū ꞌaꞌamu haꞌaauraꞌa era. 10  He kī e Ietū: «Ki a kōrua te ꞌAtua e haka aŋi-aŋi atu ena i te meꞌe taꞌe ꞌite e te taŋata o ruŋa o tōꞌona haka tere iŋa ꞌāpī. ꞌE, ki te tētahi nuꞌu e vānaŋa nei hai ꞌaꞌamu haꞌaauraꞌa; pē ira ka ꞌata uꞌi atu, e ko takeꞌa, ꞌe ka ꞌata haka roŋo atu, e ko aŋi-aŋi. He haka ꞌite iŋa o Ietū i te haꞌaauraꞌa o rā ꞌaꞌamu (Māteo 13.18-23; Marko 4.13-20) 11  »Pē nei te auraꞌa o te ꞌaꞌamu haꞌaauraꞌa nei: Rā ŋā karu he ⸤roŋo riva-riva o te ꞌAtua⸥, ꞌe te ŋā kona era a ira i vī-viri ai te karu he taŋata. 12  »Te kona ara era he tētahi nuꞌu ŋaroꞌa i rā roŋo, ꞌe, ka ai atu pē ira, e toꞌo nō e Rukifero mai roto i te rāua māhatu, pa he kai iŋa era e manu i te karu, ꞌo ⸤haka moe i te manaꞌu⸥ ꞌi ruŋa ꞌe ꞌo ravaꞌa i te ora ꞌāpī ꞌina he hopeꞌa raꞌa vaꞌai e te ꞌAtua. 13  »Te kona papa ꞌōꞌone taꞌe rahi era he tētahi nuꞌu ŋaroꞌa i te roŋo riva-riva o te ꞌAtua toꞌo hai koa i rā roŋo ki roto i te rāua māhatu. Te ꞌati nō, he haka moe o rāua i te manaꞌu ꞌi ruŋa i rā roŋo mo te hora nō e tahi ꞌe, ꞌi te hora o te haka ꞌatu, he rehu, pa he taꞌe hio-hio iŋa ena o te aka ꞌi te kona ꞌōꞌone taꞌe rahi. 14  »Te kona mauku pū-pū era he tētahi nuꞌu haka roŋo i te roŋo riva-riva o te ꞌAtua. Te ꞌino nō, ꞌi te taiko o te mauku pū-pū, te auraꞌa, ꞌi te pūai o te haŋa ki te meꞌe o te ao nei, ki te ꞌono ꞌe ki te meꞌe taꞌatoꞌa, he vavau te roŋo o te ꞌAtua ꞌe ꞌina e ko hua ꞌi roto i a rāua te meꞌe haŋa o te ꞌAtua. 15  »Te kona ꞌōꞌone riva-riva era he nuꞌu haka roŋo ꞌe haꞌatura hai māhatu ki te roŋo o te ꞌAtua, ꞌe maꞌu hio-hio ꞌi roto i a rāua. Mai roto i a rāua e eꞌa ena meꞌe rahi meꞌe riva-riva, pa he karu hua era meꞌe rahi karu haka ꞌou mai ruŋa. He haꞌaauraꞌa iŋa hai hakariꞌi i te vānaŋa o te ꞌAtua (Marko 4.21-25) 16  »ꞌIna ko naꞌa te roŋo riva-riva o te ꞌAtua pa he kope haka pura i te hakariꞌi ꞌai ka puꞌa hai pahu ꞌo he ha-haꞌo ki raro i te roꞌi. E haka ꞌite pa he kope haka rē i te hakariꞌi ꞌi te kona ruŋa nui mo haka māꞌeha i te nuꞌu uru ki roto i te hare. 17  Pē nei ka haka aŋi-aŋi riva-riva ena i te meꞌe taꞌe haka ꞌite ꞌi muꞌa ꞌā ꞌe ka maꞌu ena ki roto i te māꞌeha i te meꞌe naꞌa o ruŋa i te haka tere iŋa ꞌāpī o te ꞌAtua. 18  »ꞌO ira, e uꞌi e haka roŋo riva-riva tāꞌaku hāpī. Te kope aŋi-aŋi ꞌe toꞌo mōꞌona i te parautiꞌa o te ꞌAtua he ꞌata haka aŋi-aŋi e te ꞌAtua. ꞌE te kope ꞌina he toꞌo mōꞌona, ꞌātā ki te meꞌe manaꞌu ko ꞌite ꞌā e ia ka toꞌo ena». He matuꞌa vahine ꞌe he taina o Ietū (Māteo 12.46-50; Marko 3.31-35) 19  E tahi mahana he oho te matuꞌa vahine ꞌe te taina o Ietū ki te kona ꞌi ira a ia ꞌe, ꞌi te rahi o te taŋata, ꞌina he ravaꞌa ananake mo hāhine ki muri. 20  He oho e tahi kope he kī ki a Ietū: —E Ietū, ꞌai haho tuꞌu matuꞌa vahine koia ko tuꞌu ŋā poki taina e haŋa rō ꞌā mo vānaŋa atu ki a koe. 21  He kī e Ietū: —Te nuꞌu haka roŋo ꞌe haka tere i a rāua hai vānaŋa o te ꞌAtua he huaꞌai takoꞌa ōꞌoku. Te tokerau ꞌe te pari he haꞌatura ki a Ietū (Māteo 8.23-27; Marko 4.35-41) 22  ꞌI te mahana e tahi he eke a Ietū koia ko tāꞌana nuꞌu hāpī ki ruŋa i te vaka ꞌai ka kī: «Matu tātou ki oho ki te rua pāꞌiŋa». ꞌE he oho. 23  E oho nō ꞌana ananake he haꞌuru a Ietū. He hu-hū ia te tokerau ꞌe he ketu te pari. He haꞌamata he ꞌī te vaka e te vai ꞌe he oho mo emu. 24  He haka hāhine rā nuꞌu he haka ꞌara i a Ietū ꞌe he kī: —¡E te Maꞌori! ¡E te Maꞌori! ¡Ka ꞌara koe! ¡He emu tātou! He eꞌa ia a Ietū ki ruŋa, he kī ki te tokerau ꞌe ki te pari mo noho, ꞌe he māria rō ꞌai. 25  I oti era he kī ki tāꞌana nuꞌu hāpī: —¿ꞌIna ꞌana ꞌō a kōrua kai haka moe ꞌā i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a au? Ko riꞌa-riꞌa ꞌā ꞌe ko māere atu ꞌana rā nuꞌu he ꞌui ki a rāua ꞌā: «¿Ko ai mau te kope nei? ¡ꞌĀtā te tokerau ꞌe te pari e haꞌatura rō ꞌā ki a ia!». He taŋata e tahi o Hērata ko oꞌo ꞌā e te tātane (Māteo 8.28-34; Marko 5.1-20) 26  He tomo ia ananake ki te rua pāꞌiŋa ki te henua ko Hērata,⁠* he kona o muꞌa o Karirea. 27  I topa era a Ietū mai ruŋa i te vaka, he haka hāhine e tahi taŋata o tū kona era ko oꞌo ꞌā e te tātane. Rā taŋata ko roa ꞌā te mahana o te taꞌe uru i te kahu ꞌe o te taꞌe noho ꞌi te hare; e noho era ꞌi roto i te menemā. 28  I takeꞌa era i a Ietū, he tū-turi ꞌi muꞌa koia ko ohu: —¡Ka haka rē koe i a au, e Ietū, e te Poki o te ꞌAtua o te raŋi ē! ¡Ka haka ꞌaroha koe i a au; ꞌina koe ko tōtōā mai! 29  I kī ai i te meꞌe nei ꞌo te ai ko kī ꞌana e Ietū ki tū tātane era mo eꞌa mai roto i rā taŋata. E rahi rō ꞌana te mahana e haka taehae era ꞌe, ka ai atu e here-here rō ꞌana e te nuꞌu i te rima ꞌe i te vaꞌe hai vivi mo haka noho, e motu-motu nō ꞌā, ꞌai ka haka oho e rā tātane a te kona ꞌina he taŋata. 30  He ꞌui e Ietū: —¿Ko ai tuꞌu ꞌīŋoa? He pāhono: —Tōꞌoku ꞌīŋoa ko Taꞌutini. I pāhono ai pē ira ꞌo te ai meꞌe rahi tātane ꞌi roto i rā taŋata. 31  He ani ia ki a Ietū e rā ŋā tātane mo taꞌe tū-tute i a rāua ki roto i te pōꞌauahi. 32  Hāhine ki rā kona, ꞌi ruŋa i te maꞌuŋa, e kai ꞌana meꞌe rahi oru. He ani ia e tū ŋā tātane era ki a Ietū mo haꞌatiꞌa i a rāua mo uru ki roto i rā ŋā oru. He haꞌatiꞌa e Ietū. 33  He eꞌa tū ŋā tātane era mai roto i rā taŋata ꞌe he uru ki roto i te oru. ꞌI tū hora ꞌā he huata, he vī-viri ki roto i te vai ꞌe he mā-mate tahi rō ꞌai te oru. 34  I takeꞌa era i rā meꞌe e te nuꞌu hāpaꞌo oru, he tāhuti he turu he ꞌaꞌamu ki te taŋata o te kona taꞌatoꞌa o ira. 35  He eꞌa he oho te nuꞌu mo uꞌi i rā meꞌe. I tuꞌu era ki te kona ꞌi ira a Ietū, he takeꞌa e noho rō ꞌana ꞌi tōꞌona vaꞌe rā taŋata eꞌa era o te tātane, e uru rō ꞌana i te kahu ꞌe ko riva-riva ꞌā. He riꞌa-riꞌa tahi rō ꞌai tū nuꞌu era. 36  Te nuꞌu takeꞌa i rā meꞌe he ꞌaꞌamu ki te taŋata pē hē a Ietū i haka ora ai i tū taŋata era. 37  He haꞌamata he ani e te nuꞌu taꞌatoꞌa o Hērata ki a Ietū mo oho mai rā kona, he riꞌa-riꞌa o rāua. He eke ia a Ietū ki ruŋa ki te vaka ꞌe he eꞌa he oho rō ꞌai. 38  Te taŋata eꞌa era o te tātane i ani rō ki a Ietū mo haꞌatiꞌa i a ia mo oho ꞌi muri. Kai haꞌatiꞌa e Ietū ꞌai ka kī: 39  —Ka hoki ki tuꞌu hare ꞌe ka ꞌaꞌamu te meꞌe taꞌatoꞌa aŋa atu e te ꞌAtua mōꞌou. He eꞌa rā taŋata he oho ꞌe he ꞌaꞌamu ki te nuꞌu taꞌatoꞌa o tū kona era i te meꞌe aŋa e Ietū ꞌi ruŋa i a ia. He poki ꞌa Hairo ꞌe he viꞌe māui-ui (Māteo 9.18-26; Marko 5.21-43) 40  I hoki haka ꞌou era a Ietū ki te rua pāꞌiŋa, ki Karirea, he toꞌo rō atu ꞌai te koa o te taŋata; e tiaki ꞌana, paꞌi, ananake. 41  He tuꞌu ia e tahi taŋata te ꞌīŋoa ko Hairo, he pūꞌoko haka tere o te ⸤hare pure hūrio⸥, ki tū kona era. He tū-turi ꞌi muꞌa o Ietū ꞌe he ani mo oho ki tōꞌona hare 42  mo uꞌi i tāꞌana poki vahine mau nō e tahi, ka hoꞌe ꞌahuru mā piti matahiti, ko hāhine ꞌā mo mate. E oho era a Ietū ꞌi muri i rā taŋata ko pi-piri ꞌā ꞌi te rahi o te nuꞌu oho ꞌi muri. 43  ꞌI roto i rā nuꞌu e ai rō ꞌā e tahi viꞌe māui-ui; te māui-ui he toto tehe. Ka hoꞌe ꞌahuru mā piti matahiti o te ꞌamo i tū ꞌati era ꞌe, ko pau tahi ꞌana tōꞌona hauhaꞌa ꞌi te ꞌauhau iŋa i te taote mo haka ora i a ia. ꞌE ꞌina e tahi taote i ravaꞌa mo haka ora. 44  He haka hāhine te viꞌe nei a tuꞌa o Ietū he haka puā ki te titi o te kahu. ꞌI tū hora ꞌā he noho te tehe o te toto. 45  He ꞌui a Ietū: —¿ꞌA ꞌai a au i haka puā mai? ꞌI te ai taꞌatoꞌa nō e kī era ꞌina a rāua kai haka puā, he kī e Pētero: —E te Maꞌori, nā te taŋata e ŋatu e tono mai ena. 46  ꞌAi e kī era e Ietū: —Nā ko haka puā mai ꞌā te kope e tahi; ko ŋaroꞌa ꞌā e au ko eꞌa ꞌā te mana mai ruŋa i a au. 47  I aŋi-aŋi era e rā viꞌe ko maꞌurima ꞌana i a ia, he oho, ko rurū ꞌā ꞌi te riꞌa-riꞌa, he tū-turi ꞌi muꞌa o Ietū, ꞌe he kī ꞌo te aha a ia i haka puā ai ꞌe pē hē i ora ai tōꞌona māui-ui ꞌi tū hora ꞌā. I kī ai rā viꞌe i te meꞌe nei ꞌi muꞌa o te taŋata taꞌatoꞌa. 48  He kī e Ietū: —E vovo, a koe i ora ena ꞌo te haka moe ōꞌou i te manaꞌu ꞌi ruŋa i a au. Ka oho riva-riva. 49  E vānaŋa nō ꞌana a Ietū i tuꞌu ai te roŋo ꞌe he kī ki tū taŋata pūꞌoko haka tere era o te hare pure hūrio: —Ko mate ꞌana taꞌa poki; ꞌina ko maꞌu tahaŋa te Maꞌori. 50  I ŋaroꞌa era e Ietū he kī: —ꞌIna ko riꞌa-riꞌa; ka haka moe nō mai koe i tuꞌu manaꞌu ꞌi ruŋa i a au he ora taꞌa poki. 51  I tuꞌu era ananake ki te hare o Hairo, te nuꞌu nō i haꞌatiꞌa e Ietū mo uru ꞌi muri i a ia ki roto i te piha ꞌi ira te poki ko Pētero, ko ⸤Tanatiako⸥, ko ⸤Iovani⸥ ꞌe he matuꞌa tane ꞌe vahine o te poki. 52  Te nuꞌu taꞌatoꞌa o roto i rā hare e ta-taŋi ꞌana ꞌi te haka ꞌaroha ꞌi te poki. He kī e Ietū: «ꞌIna kōrua ko ta-taŋi; ꞌina he poki kai mate, e haꞌuru nō ꞌā». 53  He ka-kata tū nuꞌu era mo Ietū ꞌo te ꞌite ko mate ꞌā te poki. 54  He ꞌa-ꞌaru ia e Ietū i te rima o rā poki he kī i haka pūai i te reꞌo: «¡E vovo, ka eꞌa koe ki ruŋa!». 55  He ora ia tū poki era. ꞌI tū hora ꞌā he eꞌa ki ruŋa. He kī ia e Ietū mo vaꞌai hai meꞌe mo kai. 56  Ko māere ꞌana te matuꞌa o te poki ꞌi tū meꞌe era, ꞌe he kī e Ietū mo taꞌe ꞌaꞌamu e tahi nuꞌu.

Notas

Te ꞌīŋoa haka ꞌou oHēratako Kārara.