Neke ki te tumu manako rikiriki

UI TE AU MAPU E

Eaa te ka Akamaroiroi Iaku Kia Akaetaeta Uaua?

Eaa te ka Akamaroiroi Iaku Kia Akaetaeta Uaua?

 Eaa ra au ka rave ei te akaetaeta uaua?

 I tetai au enua, kare tetai au mapu e maroiroi ana i te akaetaeta uaua, ka akakino teia i to ratou kopapa e te oraanga. No reira te Pipiria i akakite mai ei, e puapinga i “te akamātau i te kopapa nei.” (1 Timoteo 4:8) E akamanako ana i teia:

  •   Ka meitaki mai toou oraanga me akaetaeta uaua koe. Me akaetaeta uaua koe ka akatupu teia i te endorphins—te brain chemicals te ka akamaru i toou kopapa e ka mataora katoa koe. Karangaia e ko te akaetaeta uaua te ka akakore i te ngakau taitaia.

     “Me oro au i te popongi roa, kite au e ka meitaki toku ra e ka puapingaia. Reka tikai au i te oro.”—Regina.

  •   Ka akara anga manea koe. Ka akamatutu te akaetaeta uaua i toou kopapa, e ka maroiroi atu koe, e ka akatupu katoa i te tu papu ki roto ia koe.

     “Mataora tikai au e ka rauka iaku e tai ngauru chin-ups, i te mataiti i topa ake nei e tai ua aku ka rauka! Te mea puapinga, te akono nei au i toku kopapa.”—Olivia.

  •   Ka roa atu toou oraanga. Me akaetaeta uaua koe, ka puapingaia toou pukuatu e toou akaea anga. Ka paruru katoaia te au uaua o toou pukuatu mei te maki kino—ko tetai maki teia e mate ua ana te tangata.

     “Me putuputu ua te akaetaeta uaua, te akaperepere ra tatou i to tatou kopapa ta Tei Anga i oronga mai.”—Jessica.

 Te tika openga: E puapinga tikai te akaetaeta uaua i teianei e a te tuatau ki mua. “Kare koe e tuatua ‘eaa au i aere ei i te kake maunga e te oro,’” karanga ai tetai mapu ko Tonya. “Me kare au e kimi kotoe anga e kua aere au akaetaeta uaua, mataora tikai toku.”

Mei tetai motoka rai me kare e akonoia kare e angaanga akaou; ka aite rai teia ki to tatou kopapa me kare tatou e akaetaeta uaua

 Eaa te tāpu ra iaku?

 Tetai au arairaianga:

  •   Kare e maroiroi. “Manako te mapu e tumutoa ratou. Ka ngata rai i te manako e ka makiia koe. Ko te aronga pakarikari ua te ka maki.”—Sophia.

  •   Kare e taime. “No te maata o taku angaanga, kua akanoo au i tetai taime kia kai meitaki e kia moe, ko te akaetaeta uaua e ākaangaanga.”—Clarissa.

  •   Kare au te mema i ko i te ngai akaetaeta. “E ākamoni i te tutaki kia aere ki te ngai akaetaeta uaua!”—Gina.

 Akamanako ana:

 Eaa tikai te tumu kare koe e akaetaeta uaua? Me akakoromaki koe i teia araianga, ka paunaia te taime.

 Akapeea e rauka ai iaku kia akaetaeta uaua?

 Teia te au manako tauturu:

  •   Akono meitaki i toou kopapa.—Galatia 6:5.

  •   Auraka e kimi kotoe anga. (Koheleta 11:4) Ei akaraanga, kare koe e anoanoia i te tutaki kia akaetaeta uaua. E kimi i tetai tipoti reka te ka akamaroiroi ia koe kia rave putuputu.

  •   E ui atu ki tetai aronga ke eaa ta ratou e rave ana me akaetaeta uaua.—Maseli 20:18.

  •   Akanoo i tetai porokaramu. Tata ki raro taau ka rave, e tei akatupu, kia akamaroiroi ia koe.—Maseli 21:5.

  •   Kimi i tetai oa. Iki i tetai oa ka aru ia koe i te akaetaeta uaua, ka akamaroiroi ia koe e ka tauturu ia koe kia rave putuputu.—Koheleta 4:9, 10.

  •   Ka tupu te au arairaianga, inara eiaa e akamutu i te akaetaeta uaua.—Maseli 24:10.

 Akaari i te tu tau

 Akakite te Pipiria e kia mako te tu o te tane e te vaine. (1 Timoteo 3:2, 11) Ka anoanoia te tu tau. Me maata roa te akaetaeta uaua, ka puapinga kore te reira. “Me tumutumu te uaua o tetai tangata e kare ona tu karape, kare i te mea manea,” karanga ai tetai mapu ko Julia.

 E matakite i te au ‘tuatua akamaroiroi’ no te akaetaeta uaua mei teia rai “Me te paruparu atura koe, e rave akaou tetai 10 tuma.” Ka tamamae koe i toou kopapa me rave koe i teia, e ka anga ke toou manako mei “te au mea e maata ua atu te meitaki.”—Philipi 1:10.

 Ka akatupu katoa teia i te maromaroa. Akakite mai tetai mapu ko Vera: “Maata te au tamaine tei inangaro kia aite rai mei te au tutu ta ratou e akara ana, e me paruparu te manako kua akara akaou i te tutu. Aere ua rai e kua maromaroa, no te mea kua akaaite ia ratou ki tera au tutu. Ko tei puapinga atu ko te akameitaki anga i te oraanga.”