Neke ki te tumu manako rikiriki

UI TE AU MAPU E

E Tu Ketaketa Ainei Toku?

E Tu Ketaketa Ainei Toku?

 E tu ketaketa ainei toou? Kua tupu ainei teia kia koe . . .

  •   mate tetai tei akaperepereia?

  •   tu koe i tetai maki kino?

  •   na roto koe i tetai tumatetenga natura?

 Karanga te aronga kimikimi e kare ko te au akaaoanga maata anake ka anoanoia te tu ketaketa. Ka riro te au manamanata rikiriki o te oraanga i te au rā ei takino i toou oraanga kopapa. No reira e puapinga kia akatupu i te tu ketaketa, noatu e ka na roto koe i tetai manamanata iti me kore te manamanata maata.

 Eaa te tu ketaketa?

 Te tu ketaketa, ka tauturu ia koe kia akakoromaki i te au tauianga e te au taitaia o te oraanga. Ka tupu te manamanata ki te katoatoa, pera te aronga tu ketaketa. Inara ka autu atu ratou i te turanga ngata, e noatu ka pakia ratou, ka ketaketa roa atu ratou mei te reira turanga.

Mei te tumunu rai tei arara me puʼi te matangi uriia e i muri mai ka tu tikatika ua, ka mataora akaou koe me kua na roto koe i te turanga ngata

 Eaa koe i anoanoia ai kia ketaketa?

  •   No te mea ka tupu te kino ki te katoatoa. Karanga te Pipiria: “Kare tei te vaevae viviki te emo e emo ei, e kare tei te maroiroi e riro ei te re, . . . e tuatau ra, e te manuia ua, to te tangata katoa ra.” (Koheleta 9:11) Te apiianga? Ka tupu te kino ki te aronga meitaki—te maataanga o te taime, kare no ratou te apa.

  •   No te mea ka riro te tu ketaketa ei paruru ia koe. Akakite te tangata ako no tetai apii teitei e: “Maata takiri te tamariki tei aere mai ki toku opati ma te aue e te riri no te mea kare ratou i pāti i tetai tarere me kore kua akakinoia ratou i runga i te social media.” Karanga aia i te mea kare e rauka i te tamariki apii te akakoromaki i te au manamanata rikiriki kua “akatupu teia i te au tu maki manako e te au manamanata i te pae ngakau.” a

  •   No te mea ka tauturu te tu ketaketa ia koe i teianei e me maata mai koe. No runga i te au akaaoanga o te oraanga, tata tetai taote ko Richard Lerner: “Tetai tuanga maata no te riro anga mai ei tangata tukatau e te mataora koia oki kia autu i te au manamanata, kia akanoo i te au akakoroanga ou e kia kimi ravenga i te itae atu i taau e inangaro ra i te rave.” b

 Akapeea koe me akatupu i te tu ketaketa?

  •   Akamanako me e kino rai toou manamanata. Tauta kia akatakake i te au manamanata maata mei te au manamanata rikiriki. Karanga te Pipiria: “E akakite ua mai te neneva i tona riri i reira ra: ko te tangata akono ra, e tapoki ïa i te akama.” (Maseli 12:16) Kare koe e anoanoia kia riri no te au manamanata katoatoa.

     “I te apii, kopekope te tamariki no runga i te au manamanata rikiriki mei te mea e e mea kino tikai. E oti ka turu to ratou au oa i runga i te social media ia ratou—e ka ngata atu ia ratou te akakoromaki e kua kino atu te manamanata.”—Joanne.

  •   Apii mei etai ke. Akakite tetai maseli i roto i te Pipiria e: “Na te auri i akakina i te auri; e na te tangata e akakina i te mata o tona taunga.” (Maseli 27:17) E maata te au apiianga puapinga taau ka kite mai mei te aronga tei na roto i te au manamanata e te tumatetenga.

     “Me pukapuka koe ki etai ke, ka apii koe e noatu kua na roto ratou i te au turanga ngata tikai, te meitaki ra ratou i teianei. Tuatua kia ratou kia kite eaa ta ratou i rave e kare i rave ei akakoromaki i te manamanata.”—Julia.

  •   Akakoromaki. Karanga te Pipiria: “Kia taki itu ua atu te inga anga o te tangata tuatua-tika, e tu akaou mai aia.” (Maseli 24:16) Ka pou tetai tuatau no te āriki i tetai turanga ngata no reira, auraka e poitirere me tupu te kino kia koe e me maromaroa koe. Te mea puapinga, “e tu akaou mai” koe.

     “Me kua na roto koe i tetai turanga ngata, ka anoanoia kia rapakauia toou ngakau e te manako. Ka pou tetai tuatau e ka anoanoia koe kia tiaki marie. Kite mai au e i te tuatau ka aereia, ka maru atu e ka mataora akaou au.”—Andrea.

  •   Akaari i te tu āriki rekareka. Karanga te Pipiria: “Kia mareka oki kotou.” (Kolosa 3:15) Noatu eaa te kino o te manamanata taau e aro atu nei, e tumu ua rai tetai no te akaari i te tu akameitaki. Akamanako ana e toru apinga tei akariro i toou oraanga ei mea puapinga.

     “Me tupu tetai tumatetenga kia koe, e mea māmā ua kia tuatua kia koe uaorai, ‘Eaa i tupu ei teia kiaku?’ Tetai tuanga puapinga no te tu ketaketa, auraka kia akamou i toou manako ki runga i te manamanata mari ra kia akatupu i te manako papu e te tu āriki rekareka no taau i rauka mai e taau ka rauka i te rave.”—Samantha.

  •   Iki kia mareka ua. Karanga te apotetoro ko Paulo: “Kua kite au i te akakoromaki i te au mea ravarai i rokoia mai ei au nei.” (Philipi 4:11) Kare e rauka ia Paulo i te apai ke i tona au manamanata. Kua rauka ra iaia te akatere i te tu me ariu atu ki te reira. Tauta a Paulo kia mareka ua.

     “Tetai mea taku i apii no runga iaku uaorai koia oki, kare e mako ana toku tu me ariu atu ki tetai manamanata e akamata ra i te tupu. Toku akakoroanga i teianei, kia akatupu i te manako papu i roto i tetai ua atu turanga. Ka riro te reira ei tauturu iaku e te aronga takapini iaku.”—Matthew.

  •   Pure. Karanga te Pipiria: “E tuku koe i taau apainga kia Iehova ra, e nana koe e tauturu mai; kare rava aia e vaoo ua atu i te tangata tuatua-tika kia akangaueueia.” (Salamo 55:22) Kare te pure ei ravenga kia noo maru e kia mataora akaou koe. Mari ra e ravenga karangaranga te reira ki Tei Anga mai ia koe, i te mea e “koia oki te tiaki mai ia kotou.”—1 Petero 5:7.

     “Kare ko au anake ua e toku manamanata. Me pure maoraora au ma te akakite i te tika no runga i toku au apiapi e ma te akameitaki atu i te Atua no tana au akameitakianga, kua tauturu tera iaku kia kopae i te manako kino e kia tinamou toku manako ki runga i ta Iehova akameitaki anga iaku. E puapinga tikai te pure!”—Carlos.

a No roto mai i te puka Disconnected, na Thomas Kersting.

b No roto mai i te puka The Good Teen—Rescuing Adolescence From the Myths of the Storm and Stress Years.