Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Nga Ariki i te Tuatau Openga

Nga Ariki i te Tuatau Openga

Te au totou i konei, aiteite te taime i tupu ei. Akapapu maira e te noo nei tatou i “te tuatau openga.”—Dani. 12:4.

  • Irava Apo. 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

    Totou Tutara “te puaka taae” i te enua no tetai tuatau roa. I te tuatau openga, kinokino tona itu mimiti. Muri mai, akaoraia te mimiti, aru “te ao katoa” i te puaka. Taangaanga a Satani i te puaka kia “tamaki atu i te toenga a [te] uanga.”

    Tupuanga Muri ake i te Vaipuke, tu mai te au kavamani tangata patoi ia Iehova. I muri roa mai, i te Tamaki I o te Ao, paruparu te Patireia Peritane. Maroiroi akaou aia te pirianga kia Marike. I te tuatau openga, taangaanga a Satani i tona akatereanga poritiki kia takinokino i te iti tangata o te Atua.

  • Irava Dani. 11:25-45

    Totou Taumāro te ariki o apatokerau e te ariki o apatonga i te tuatau openga.

    Tupuanga Tauetono a Tiamani kia Peritane-Marike. I te 1945 ko te Soviet Union e tona au mema te ariki o apatokerau. I te 1991, inga te Soviet Union, tu mai a Rutia e tona mema ei ariki o apatokerau.

  • Irava Isa. 61:1; Mala. 3:1; Luka 4:18

    Totou Tono a Iehova i tona “karere” kia ‘akapapa i te ara’ i mua ake ka akatinamouia ai te Patireia o te Mesia. “Tuatua rekareka” teia pupu ki tei akaaka.

    Tupuanga Mei te 1870 mai, apii maroiroi a C. T. Russell e tona au taeake i te tuatua mou Pipiria. I te 1880, kite ratou e ka anoanoia te au tavini o te Atua kia tutu aere. Neneiia te au atikara “Anoanoia e 1,000 Aronga Tutu Aere” e te “Akatainuia Kia Tutu Aere.”

  • Irava Mata. 13:24-30, 36-43

    Totou Ruru te enemi i te ua zizania ki roto i te kainga sitona, tupu kapiti raua, uunaia te sitona e tae ua atu ki te mou; akatakakeia te zizania mei te sitona.

    Tupuanga Mei te openga o te 1800 mai, akatakakeia te au Kerititiano mou mei te au Kerititiano pikikaa. I te tuatau openga, akaputuia te au Kerititiano mou, akatakakeia te au Kerititiano pikikaa.

  • Irava Dani. 2:31-33, 41-43

    Totou Vaevae auri e te karakaraea, no te tiki maatamaata.

    Tupuanga Akatutu te karakaraea i te au tutara tukeke i roto i te Mana Tutara Peritane-Marike. Akaparuparu teia au tuanga i teia tutara ririnui.

  • Irava Mata. 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

    Totou Akaputuia “te sitona” ki roto i te “are vairanga,” ikiia “te tavini akono meitaki e te pakari” kia “tua i te kai na ratou.” Tutu aereia te “evangelia o te basileia, ei kako rava ake te ao katoa nei.”

    Tupuanga I te 1919, ikiia te tavini akono meitaki no te iti tangata o te Atua. Mei reira mai, tutu aere ua atu te Aronga Apiipii Pipiria. Teia tuatau, tutu aere nei te Au Kite o Iehova i te 200 tuma enua, neneiia te au puka Pipiria i te 1,000 tuma reo.

  • Irava Dani. 12:11; Apo. 13:11, 14, 15

    Totou Akatupu te puaka taae e rua ona tara kia “anga i te tutu o te puaka taae” e kua “oronga i te aʼo no taua tu.”

    Tupuanga Akatupu te Mana Tutara Peritane-Marike i te League of Nations. Turuturuia teia akaaereanga e te au enua ke ke. Kapiti atu te ariki o apatokerau ki te League—mei te 1926 ki te 1933. Mei te United Nations (UN), akapaapaaia te League tei tau anake no te Patireia o te Atua.

  • Irava Dani. 8:23, 24

    Totou Akatupu te ariki toa i “tana akapou anga ei mea umereia.”

    Tupuanga Akatupu te Mana Tutara Peritane-Marike i te kino. Ei akaraanga i te Tamaki II o te Ao, e rua o Marike pomu anga i tona enemi.

  • Irava Dani. 11:31; Apo. 17:3, 7-11

    Totou Kake te puaka “kutekute” e rau ngauru tara mei raro mai i te vaarua takere kore, koia te varu o te ariki. Taiku te puka o Daniela i teia ariki e ko “te mea rikarika e taneaʼi.”

    Tupuanga Ope te League of Nations i te tuatau o te Tamaki II o te Ao. Muri ake i te tamaki, ‘tu mai’ te UN. Akapaapaaia te UN, tei tau no te Patireia o te Atua. Ka tamaki te UN i te au akonoanga.

  • Irava 1 Tesa. 5:3; Apo. 17:16

    Totou Akakite te pa enua “e au, e kare e kino,” e ka tamaki “nga tara okotai ngauru” e te “puaka taae” i te “vaine akaturi” e ka takore iaia. E oti, ka takoreia te pa enua.

    Tupuanga Ka tuatua te pa enua e e ‘au e kare e kino. E oti, ka takore te pa enua tei turu i te UN, i te au akonoanga pikikaa. Akamata te tuanga mua o te mate maata. Taopenga kia Aramagido me takoreia te akatereanga a Satani.

  • Irava Eze. 38:11, 14-17; Mata. 24:31

    Totou Tomo a Goga ki te enua o te iti tangata o te Atua. E oti, akaputu te au angera i te “aronga ikiia.”

    Tupuanga Te ariki o apatokerau, e te toenga o te au kavamani i teianei ao, ka tamaki atu i te iti tangata o te Atua. Muri ake te akamata anga o te tamaki, akaputuia te toenga o te aronga akatainuia ki te rangi.

  • Irava Eze. 38:18-23; Dani. 2:34, 35, 44, 45; Apo. 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

    Totou Na “tei noo ki rungao” i te “oroenua teatea” e “upokotu atu” e takore ia Goga e tona vaeau. ‘Uriia ki roto i te roto ai’ te “puaka taae,” takoreia te tiki maatamaata.

    Tupuanga Akaora a Iesu, te Ariki o te Patireia o te Atua i tona iti tangata. Kapiti ki te 144,000 tutara e te nuku angera, ka takore aia i te pupu enua, te akatereanga poritiki a Satani.