Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

Te Sunago o te Anere Mataiti Mua: Te akaari maira teia tutu i tetai au ngai o te sunago i te anere mataiti mua i Gamla, e ono maire (10 km) i te tua itinga tokerau o te Tai o Galilea. Mei teia rai te tutu o te sunago

Akamata Mai te Sunago Kiea?

TE TUATUA “sunago,” no roto mai i te tuatua Ereni e ko tona aiteanga e “pupu” me kore e “akaputuputu anga i te ngai okotai.” Kua tau rai te ingoa, no te mea kua riro ana te au sunago ei ngai akaputuputu anga, no te apii e no te akamori i roto i te au ngai ngati Iuda mei ito mai. Kare te au Tuatua Tapu Epera i akataka meitaki mai i te au tuatua no te au sunago, inara te taka meitaki ra te reira mei te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano, e kua akatumu takereia te reira au ngai akaputuputu anga i te tae anga ki te anere mataiti mua T.N.

Irinaki te maataanga o te aronga kimi kite, e kua akamataia te au sunago i te tuatau i tuikaa ei te ngati Iuda i Babulonia. Akakite te Encyclopaedia Judaica e: “Te au Tuikaa, kare o ratou iero, i roto i tetai enua ke, tei anoano i te akapumaana anga i to ratou tuatau taitaia, ka aravei putuputu, penei i te au rā Tapati, e ka tatau i te au Tuatua Tapu.” E me akarangatiraia ratou mei te tuikaa anga, kua aravei ua atu te au ngati Iuda no te pure e te tatau i te au Tuatua Tapu, e kua akatumu i te au sunago i te au ngai ta ratou i noo.

Te tae anga ki te anere mataiti mua T.N., kua riro te au sunago ei ngai tamou no te akonoanga ngati Iuda e no te aravei i te au tangata no te au enua mai o te Mediterranean e tae ua atu ki te Middle East, e i Iseraela katoa. Karanga te Professor ko Lee Levine o te Hebrew University of Jerusalem e: “Kua riro [te sunago] ei ngai apiianga, no te au kaikai anga tapu, te au akavaanga, ei ngai vairanga moni, e te au uipaanga poritiki e te au taokotaianga tangata.” Karanga katoa aia: “Te mea puapinga rava atu, ko te au akamorianga akonoanga.” Kare i te mea poitirere, i reira, e kua aere putuputu a Iesu ki te au akaputuputuanga i ko i te au sunago. (Mare. 1:21; 6:2; Luka 4:16) I reira kua apii aia, kua ako aia, e kua akamaroiroi i te tangata tei tae mai. I muri ake te akatumuia anga te putuputuanga Kerititiano, kua rave te apotetoro ko Paulo i te maataanga o tana angaanga tutu aere i ko i te au sunago. Te aronga tei inangaro i te au mea pae vaerua, kua akakeuia ratou kia aere ki te sunago, no reira me tomo aia ki roto i te oire e aere putuputu ana a Paulo na mua ki ko i te sunago no te tutu aere ki reira.—Anga. 17:1, 2; 18:4.