Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

2 No Tatou Ainei te Apa i Mamae ei Tatou?

2 No Tatou Ainei te Apa i Mamae ei Tatou?

Te Tumu i Puapinga Ai

Me pau ae, penei ka rauka ia tatou i te akameangiti mai i te mamae.

Kia Akamanako

Eaa te maata to te tangata apa no teia au mamae?

  • Takinokinoanga.

    Tamanako te World Health Organization (WHO) e e 1 i te 4 aronga mamaata tei takinokinoia i to ratou tamariki anga e e 1 i te 3 vaine tei taiaia me kore tei takinokinoia ma te ainga (e nga mea e rua) i to ratou oraanga.

  • Tumatetenga.

    “Tamanakoia e e 477,000 tangata tei taiaia i teianei ao i te 2016,” i akakite ei te World Health Statistics 2018, tei neneiia e te WHO. Kapiti atu e 180,000 tangata tei matemate i roto i te tamaki e te au taumaro anga.

  • Manamanata Pae Kopapa.

    I tetai atikara a te makatini National Geographic, akakite te vaine tata ko Fran Smith e: “Tere atu i te tai pirioni aronga kai avaava, e na te avaava e akatupu ana e rima mate: te maki pukuatu, akamate te kopapa, maki potopoto ao, maki ate mama, e te cancer ate mama.”

  • Tu Iriiri Tangata.

    “Te puta ua, te tu papakitai, te iriiri tangata, te akavaavaa i te vaine, kare e kainga, e te tarere i te pae o te puapinga, papu na teia e akatupu ana i te taitaia,” i akakite ei te taote manako ko Jay Watts.

    APII UA ATU

    Akara i te vitio Eaa ra te Atua i Anga ai i te Enua Nei? i runga i te jw.org.

Akakite ra te Pipiria

Na te tangata e akatupu ana i te maata anga o te mamae.

Na te au kavamani kino e akangata ana i te oraanga o te tangata ta ratou e tutara ra.

“Te tutara ra tetai tangata ki rungao i tetai, ei mate nona uaorai.”KOHELETA 8:9.

Akameangitiia te mamae.

Akameitaki te au kaveinga Pipiria i te oraanga kopapa e ka tupu te ‘au.

“Tei te maki kore o te ngakau, ko to te kopapa ïa ora: kareka te vareae, ko to te ivi ïa pe.”MASELI 14:30.

“Kia kopae ravaia oki te maru kore, e te rotoriri, e te makitakita, e te taumāro ra, e te tuatua akakino, e te vareae, auraka takiri ïa.”EPHESIA 4:31.