2 No Tatou Ainei te Apa i Mamae ei Tatou?
Te Tumu i Puapinga Ai
Me pau ae, penei ka rauka ia tatou i te akameangiti mai i te mamae.
Kia Akamanako
Eaa te maata to te tangata apa no teia au mamae?
-
Takinokinoanga.
Tamanako te World Health Organization (WHO) e e 1 i te 4 aronga mamaata tei takinokinoia i to ratou tamariki anga e e 1 i te 3 vaine tei taiaia me kore tei takinokinoia ma te ainga (e nga mea e rua) i to ratou oraanga.
-
Tumatetenga.
“Tamanakoia e e 477,000 tangata tei taiaia i teianei ao i te 2016,” i akakite ei te World Health Statistics 2018, tei neneiia e te WHO. Kapiti atu e 180,000 tangata tei matemate i roto i te tamaki e te au taumaro anga.
-
Manamanata Pae Kopapa.
I tetai atikara a te makatini National Geographic, akakite te vaine tata ko Fran Smith e: “Tere atu i te tai pirioni aronga kai avaava, e na te avaava e akatupu ana e rima mate: te maki pukuatu, akamate te kopapa, maki potopoto ao, maki ate mama, e te cancer ate mama.”
-
Tu Iriiri Tangata.
“Te puta ua, te tu papakitai, te iriiri tangata, te akavaavaa i te vaine, kare e kainga, e te tarere i te pae o te puapinga, papu na teia e akatupu ana i te taitaia,” i akakite ei te taote manako ko Jay Watts.
APII UA ATU
Akara i te vitio Eaa ra te Atua i Anga ai i te Enua Nei? i runga i te jw.org.
Akakite ra te Pipiria
Na te tangata e akatupu ana i te maata anga o te mamae.
Na te au kavamani kino e akangata ana i te oraanga o te tangata ta ratou e tutara ra.
“Te tutara ra tetai tangata ki rungao i tetai, ei mate nona uaorai.”—KOHELETA 8:9.
Akameangitiia te mamae.
Akameitaki te au kaveinga Pipiria i te oraanga kopapa e ka tupu te ‘au.
“Tei te maki kore o te ngakau, ko to te kopapa ïa ora: kareka te vareae, ko to te ivi ïa pe.”—MASELI 14:30.
“Kia kopae ravaia oki te maru kore, e te rotoriri, e te makitakita, e te taumāro ra, e te tuatua akakino, e te vareae, auraka takiri ïa.”—EPHESIA 4:31.