Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Tumu Kia Irinaki i te Pipiria

1. Tuatua Enua Tika

1. Tuatua Enua Tika

E ngata i te irinaki i tetai puka e kua kitea mai te au tarevake i roto i te reira. E akamanako ana i te tatauanga i tetai puka tei akakite mai e kua tupu te rua o te tamakianga o te ao i te au mataiti o te 1800 me kore tei kapiki i te peretiteni o Marike ei ariki. Kare ainei taua au tarevake ra e akatupu mai i te au uianga i roto i toou manako no runga i te tu irinakiia o te puka katoa?

KARE ake rai e tangata i puapinga ake i te akaapa i te tu tika no te tuatua enua o te Pipiria. Te taiku ra te reira i te au tangata tika tikai e te au tupuanga tika tikai.

Tangata.

E ekoko ana te aronga akaapa o te Pipiria me e tangata tika tikai a Ponotio Pilato, te kavana Roma o Iudea tei tuku atu ia Iesu kia tamateia. (Mataio 27:​1-26) Ko te akapapuanga e e tutara a Pilato no Iudea i te taime mua, kua akairoia i runga i tetai toka tei kitea mai i te oire uapu o Kaisarea i te Metiterenia i te 1961.

I mua ake i te mataiti 1993, kare atu e akapapuanga i te pae mai i te Pipiria tei turu i te tikaanga o te tuatua enua no Davida, te tiaki mamoe mapu mataku kore tei riro akera ei ariki no Iseraela i muri mai. Inara, i taua mataiti ra, kua kite mai te aronga keri apinga taito i te pae tokerau o Iseraela i tetai papa toka kerekere, no te iva anere mataiti M.T.N., ta te aronga kite i karanga e, te akairo ra i te au tuatua “Ngutuare o Davida” e te “ariki o Iseraela.”

Au tupuanga.

No teia tuatau ua nei, e manganui te aronga apii tei ekoko i te tu tika o te tataanga a te Pipiria no runga i te pa enua o Edoma e tamaki ra ia Iseraela i te tuatau o Davida. (2 Samuela 8:​13, 14) Ia Edoma, kua akaapa ratou e, e taiate angai manu ua i taua tuatau ra e kare i akanoo meitakiia tikai me kore i ririnui rava i te tamaki atu ia Iseraela e no muri roa mai i tupu ei te reira. Inara, te akakite maira te au kerianga ou e “e taiate akanoo meitakiia tikai a Edoma i te au anere mataiti i mua roa atu [i tei manakoia i te taime mua], mei tei akatutuia i roto i te Pipiria,” i karanga mai ei tetai atikara i roto i te tianara te Biblical Archaeology Review.

Au taoonga tau.

E manganui te au tutara i te ao i roto i te au tuatau o te 16 anere mataiti i tataia ai te Pipiria. Me taiku ana te Pipiria ki tetai tutara, e taangaanga ua ana rai te reira i te taoonga tau. Ei akaraanga, kua tano te reira i te taikuanga kia Heroda Anitipa e ko te “teterareka” e ia Galio e ko te “tutara.” (Luka 3:1; Angaanga 18:12) Te tou ra a Ezera 5:6 kia Tatanai, e ko te kavana o te oire o Peresia i te “pae vai,” i te Kauvai Eupharati. Tei runga teia tataanga i tetai moni tei maaniia i te a anere mataiti M.T.N., te akataka maira i te kavana o Peresia ko Mazaeus e ko te tutara o te oire i te “Pae Vai.”

E puapinga maata te tu tika o te au akatakaanga akaraanga rikiriki ua. Me ka rauka ia tatou i te irinaki i te aronga tata Pipiria i roto i te au akatakaanga rikiriki ua, kare ainei e ka akaketaketa katoa te reira i to tatou irinakianga i roto i tetai au apinga ke atu i tataia e ratou?