Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Mei te Akaaere Vaeau ki te ‘Vaeau no Karaiti’

Mei te Akaaere Vaeau ki te ‘Vaeau no Karaiti’

Mei te Akaaere Vaeau ki te ‘Vaeau no Karaiti’

Akakiteia e Mark Lewis

“Kia orana e Toou Ngateitei.” “Kia orana e Te Teitei.” “Kia orana e te Parai Minita.” Ko teia ua tetai o te au turouanga taku e taangaanga ana iaku e akarere pairere ra e ei Opita Akaaere no te Royal Australian Air Force VIP. E apai ana au i te au arataki Enua e te au mata o te kavamani na runga i te pairere i roto katoatoa ia Autireria e takapini i te ao nei. I teianei ra, e rave ana au i tetai apinga merengo rava atu. Ka akamarama atu au.

KUA anauia au ki Perth, te pae Opunga o Autireria, i te mataiti 1951 e kua utuutuia ki roto i te pamiri vaeau. I te tae anga toku mataiti ki te 15, kua riro mai au ei mema no te karapu akarere pairere kare e matini. I reira au i akamata ai i toku oraanga inangaro akarere pairere, tei mataora maataia e au.

I muri poto ua mai, kua takake toku nga metua, e kua mavete to matou pamiri. Kua patiia mai au e tetai opita akaaere o te Pupu Vaeau Mareva i te tuanga akarere pairere tamaki viviki rava atu, e tona pamiri kia noo ki ko ia ratou iaku e akaoti ra i te apii tua rua. Na tana akakeuanga i akamaroiroi iaku kia riro mai ei opita cadet i ko i te Royal Australian Air Force Academy.

Rauka Toku “Tapao Akarere Pairere”

Mei tetai ono mataiti i muri mai, kua karatuati au ei opita Pupu Vaeau Mareva e toku tikiri taineti pera toku tapao akarere pairere. Taku angaanga mua te kapitiia maira te akarere pairere vaeau tari kako i roto katoatoa ia Autireria, te tua Tonga o te Patipika, e te tua Tonga itinga o Asia. E rere putuputu ana matou na roto i te au va maunga teitei e na roto i te au o maunga aere, te ngai e to ana matou i runga i te ara to anga pairere matie ua. E angaanga kino pakari te reira. Kua parari tetai au pairere o matou e kua mate tetai au tangata meitaki i roto i to matou pupu vaeau mareva i taua au mataiti ra. Inara, ta matou au angaanga puapinga e tauturu ana i te aronga e noo ra ki roto i te au ngai mamao aere. E tari ana matou i te au apinga maani i te au ana, te au puruto rikiriki e taangaangaia ana i te maani mataara, te au kai tauturu no te au tupuanga rapurapu, e te aronga angaanga rapakau maki. E rere katoa ana matou i te tari aronga maki i roto i te au tupuanga rapurapu.

I te mataiti 1978, kua riro mai au ei puapii akarere pairere e kua oki atu au ki ko i te Air Force Academy kia piri atu ki te au puapii akarere pairere. I konei kua aravei akaou au ia Diane, e vaine takaua e tana tamaine e toru mataiti. Te tane a Diane okotai o maua pupu i te Academy inara kua mate i muri mai i roto i te u anga tetai pairere. I toku patianga iaia kia akaipoipo maua, kua pati mai aia i tetai taime kia kimikimi manako no tei reira. Kare aia e papu ana me ka inangaro akaou rai aia i tetai tangata akarere pairere ei tane nana.

I roto i taua va ra, kua ariki au i tetai angaanga e 12 marama te roa ei Aide-de-Camp, e tauturu opita vaeau ki te Kavana Tianara o Autireria. Kua oronga mai te oraanga i roto i te Are Kavamani, i Canberra, i toku kite i roto i te au angaanga no te oraanga poritiki e te o maira te pirianga vaitata ki te aronga mana o te tangata noa ua nei, te vaeau, e te akonoanga. I te pou anga toku tuatau angaanga ki reira, kua akamata akaou au i taku angaanga ei tangata apii i te akarere pairere. Kua akaipoipo maua ko Diane i muri poto ua mai, i te mataiti 1980.

I te mataiti 1982, kua ariki au i te tukuanga angaanga na roto i te taui anga atu ki tetai tangata no e rua mataiti i roto i te United States Air Force ei opita akono i te tu mako meitaki o te akarereanga pairere e ei tangata kimikimi i roto i te pairere u. Kua apai teia angaanga iaku na roto ia Marike katoatoa e pera katoa ki te au ngai mamao mei a Airerani i te pae Tokerau. Te kapitiia maira te kimikimi anga ki roto i te au pairere u e te akara matatio anga i te au parani maani pairere e te au ravenga no te akarereanga kia rauka i te akapuapinga atu i te tu mako meitaki o te reira.

Okianga ki Autireria

I muri mai i toku okianga ki Autireria, kua maata mai to matou pamiri ki te a i te anauanga o ta maua tamaine ko Kerry. No te maata i taku angaanga, kua riro e ko Diane te mama e te papa o ta maua nga tamaine, e kua kino to matou oraanga pamiri. E toru mataiti i muri mai, kua rauka toku taoonga akaaere mua​—⁠ko te pupu Air Force VIP, tei taikuia i mua akenei. I te akamata anga te tamaki o te Persian Gulf i te mataiti 1991, kua turu toku pupu i tera akatereanga a te UN e etai atu i roto ia Pakitana, Avikanitana, Aperika, e Iseraela.

I te mataiti 1992, kua riro mai au ei Opita Vaeau ki te Pu o te Tua Paruru. I te tavini anga ei tauturu i te tangata taoonga akaaere teitei rava atu no te vaeau i Autireria kua oronga mai te reira i tetai kite maata atu noku i roto i te pirianga o te vaeau, te au poritiki e te UN. Kua taopenga au e e tu apa ua to te UN i roto i te au turanga e manganui. Inara, i te akaraanga mei te mea rai e ko tei reira ua rai to matou manakonakoanga no tetai ao meitaki ake. I reira kua riro te au tupuanga i te ngutuare i te akakeu iaku kia akamanako akaou i te akakoroanga tikai o taku au tamanakoanga.

Pauia te au Uianga a Diane

I muri ake i te mateanga tana tane mua, kua kimi a Diane, e akonoanga Katorika Roma tana, i te au pauanga no tana au uianga, inara kare i puapinga ana. Kua tupu mai te au manamanata kino, i reira, i te akamataanga ta maua tamaine maata, ko Renee, i te akara atu ki roto i te angaanga purepure. I ko i te are o tetai oa, kua kite a Diane i tetai itiu o te Awake! i te akakite anga i tetai atikara e aru maira no runga i te akonoanga a Satani. * Kare rava aia i kite ana i te Awake! i mua ana. Iaia e oki atura ki te kainga, kua manako aia e, ‘Akapeea ra e rauka ai iaku tera itiu?’

E toru ra i muri mai kua aere mai te Au Kite o Iehova ki ko i to matou ngutupa, e kua rauka ta Diane makatini. I muri mai kua ariki aia i tetai apii Pipiria e kua aere atu ki te au uipaanga Kerititiano. Kua rekareka au no tei apii aia e kua aru katoa atu au iaia ki tetai au uipaanga, inara kare au i manako ana e kia akao atu iaku. Kare au i manako e e inangaro toku i roto i te akonoanga. E irinaki ana au i te Atua inara kua kite ana au i te pikikaa maata i te akamanako pakari atu no te akonoanga. Kare rava au e marama ana, ei akaraanga e, eaa te au orometua vaeau i ako aere ei i te aroa e te au e oti kua turu i te tamaki.

E akaruke kikite aere ana a Diane i te au kopi o Te Punanga Tiaki e te E Ara! i roto i te are kia tatau au. E tatau ana au i tetai o te reira e oti e akaoki ana au ki te ngai mua i rave ei au ma te mako tikai. Kare au e inangaro kia kite aia e te manako ra au i te reira. I toku kite i te Pipiria e tupu maira, e rua nga irava tuatua tapu e akataitaia ana iaku. Ko tetai ko Apokalupo 19:​17, 18, te tuatua ra no te au manu e kai ra i te au ngai kiko o te “au rangatira.” Te rua ko Apokalupo 17:3, te taiku ra i “tetai puaka taae kutekute.” Kua kite te Au Kite i teia puaka taae e e akairo no te UN, e manako tei patoi i toku au manako no taua akaaereanga pa enua ra. * Inara kua tauta au i te kopae atu i te au uianga no runga i te reira.

I te mataiti 1993, kua pati mai a Diane iaku kia tae ki tona papetitoanga. Kua poitirere tikai au i tana patianga. Kua ui au kiaia e, “Me ka iki ake koe, ko Iehova ainei taau ka iki me ko au?” Kua pau mai aia e: “Ko Iehova. Inara kare e anoanoia tetai ikianga. Ka inangaro au ia korua roa ai i roto i toku oraanga.” Kua kite mai au i reira e ka anoanoia au kia apii atu no runga i teia peretana i roto i tona oraanga. Kua oronga mai tetai tangata pakari Kerititiano o tei reira ngai kia apii maua i te Pipiria, e kua ariki au.

Kua mareka tikai au i te au totou i roto i te Pipiria, i te ngai tikai e piri atura ki te tuatua enua vaeau e te poritiki. Ei akaraanga, i toku tereniia anga i roto i te Pupu Vaeau Mareva, kua apii au no runga i te au akavianga a te au vaeau Ereni o taito. Kua kite mai au i teianei e kua rekotiia te maata anga o taua tuatua enua ra i tetai au anere mataiti i mua ake i roto ia Daniela pene 8. Na teia totou, e etai atu, i taki marie atu iaku kia papu e kua akauruia te Pipiria e te Atua.

Kua akamanako meitaki katoa au i taku akara anga i te UN. Kua kite mai au e kare e rauka i te vaeau i te takore i te au manamanata o te tangata, e kare te au tikai e akatupuia mei te tamataku anga a te tamaki, e kare e rauka i te UN i te akatikatika i te ke i roto i te poritiki, te akonoanga, e te tu eteniki e akatupu ra i te tamaki. Kua marama mai au e na te Atua anake ua e akakore i te au manamanata o te tangata. E te tika, i te akaraanga kua akamata takere aia i te rave i te reira i rotopu i te akataeakeanga o te Au Kite o Iehova i roto i te ao katoa. (Salamo 133:1; Isaia 2:​2-4) ‘Inara ka rauka ainei iaku i te akaruke i taku angaanga vaeau kia tavini i te Atua?’ Kua ui au kiaku uaorai.

Ikianga i te Tuatua Mou a te Pipiria

Kua tae te tuatau no taku ikianga i te mataiti 1994 i toku taeanga ki te uruoaanga tapere a te Au Kite o Iehova i Sydney. Kua akaari mai te porokaramu i tetai nuku Pipiria i roto i te au kakau nuku te akatutu maira i te ikianga a te iti tangata o Iseraela i taito ka rave i rotopu i te tavinianga ia Iehova me kore ia Baala, e atua Kanaana. Kua akaao atu te peroveta a Iehova ko Elia i te au Iseraela i te na ko anga e: “Mei te aa te roa o tenana ekoko rua anga? ko Iehova te Atua ra, e aru iaia: ko Baala ra, e aru iaia.” (1 Ariki 18:21) Kua akakeu tikai taua au tuatua ra i toku ngakau. Mei te au Iseraela rai, tei runga rai au i te aua, kare i rave ake i te ikianga. Ka anoanoia au kia rave i tetai ikianga e: Me ka tavini ainei au ia Iehova me ka rave ua atu i taku angaanga vaeau?

I te okianga ki te kainga i taua po ra, kua akakite au kia Diane e ka akaruke au i te Vaeau Mareva kia riro mai ko tetai o te Au Kite o Iehova. Kua poitirere aia i te viviki o taku ikianga inara kua turu pu ua mai iaku. I te au ra i muri mai kare rai taku tukuanga tika i taui, no reira kua tuku atu au i taku akakiteanga no te akarukeanga i te angaanga.

I taua taime ra, ko au te Opita Akaaere no te Corps of Officer Cadets o te Australian Defence Force Academy i Canberra, te oire maata o te enua. Naku e akaaere ana i te terenianga vaeau e te apii anga i te au opita cadet mei te 1,300 no te pupu Vaeau, Moana, e te Mareva e to ratou aronga angaanga te kapitiia maira to ratou aronga angaanga opati, kare ra i te tuanga no te vaeau. I te ra openga o te mataiti apii, kua akakite au ki tetai putuputuanga o tetai 400 cadet taoonga teitei e te aronga angaanga e te akaruke nei au i te vaeau i te aere atu mei tera are ki tera are i te apii i te tangata i te Pipiria ei orometua Kerititiano tutaki koreia. Kua taki atu tera akakiteanga ki tetai au uriurianga puapinga.

Riro Mai ei Orometua Tamou

Kua akamata au i te angaanga tutu aere i te ra i muri ake i toku akaruke anga i te angaanga. E toru marama i muri mai, i roto ia Aperira 1995, kua papetitoia au. I reira, i te rauka rava anga iaku, kua akamata au i te tavini ei orometua painia tamou, ko te aiteanga kia akapou i toku taime katoatoa ki roto i te angaanga orometua papuriki.

Ko toku taui anga mei te akaaere vaeau ki te ‘vaeau no Karaiti’ te o maira te au akatikatikaanga e manganui. (2 Timoteo 2:⁠3) Ko tetai o taku au angaanga mua koia oki ko te pati aere i te pu i te au tuatau o te uipaanga Kerititiano. Kare e akaueue akaou, kua apii au i te pati i te au apinga kia raveia. Te manako atu i tetai ke e te aroa te mea puapinga rava atu ia i te raveanga i te angaanga kia oti vave ma te mako, noatu e te tauta pakari nei au i te taangaanga tau i teia au tu. E no te meangiti mai i taku moni, kua akamama mai to matou pamiri i to matou oraanga.

E mataora ana au i te angaanga tutu aere e te mataora nei rai au. I tetai atianga i toku tutu aereanga maua ko ta maua tamaine e iva mataiti i tei reira taime, ko Kerry, kua pati atu au kiaia kia akara i te au turanga o te au tangata ngutuare. Kua kite mai maua e kare e maata ana te au tangata e inangaro ra i te akarongo mai inara e meitaki tetai pae e te akarongo katoa maira. Kua riro tei reira i te akamaroiroi ia maua. Ko tetai tamaine a maua kua apii i te Pipiria no tetai taime inara kua iki e kare aia e tavini ia Iehova i teia taime.

Kua akamaroiroi maua ko Diane ia Kerry kia itae i te akakoroanga no te angaanga orometua tamou. I tetai ua akenei taime, kua rekareka tikai au i te aereanga ki te Apii Tavini Anga Painia e ia. Ko tona taime mua tei reira e ko te rua ia i toku. E mataora tikai i te akara atu iaia e tetai atu au mapu ou e tere ra ki mua i te pae vaerua e te aruaru anga i te angaanga orometua Kerititiano!​—⁠Salamo 110:⁠3.

Maata Tikai te Akameitakianga

Me akara au ki muri, te kite nei au i te au tu aiteite e te au tuke i rotopu i te tavinianga i roto i te vaeau e te riro anga ei vaeau no Karaiti. Te umuumu maira nga angaanga roa ai i te tu tiratiratu, te akarongo, te tamou marie, te akatere uaorai, e te akaatinga. Inara noatu e te oronga puareinga ua ra te manganui i roto i te vaeau i to ratou ora no to ratou enua e te au oa, te umuumuia ra te au Kerititiano mou kia aroa katoa i to ratou au enemi. (Mataio 5:​43-48) E noatu e ka akangateiteiia te au vaeau toa no tetai angaanga okotai tei rave mataku koreia, ka rauka i te au Kerititiano mou ta te Atua marekaanga na te akakoromakianga i roto i te tavinianga akarongo​—⁠penei ko te aiteanga koia oki ko te akaarianga i te tu mataku kore i roto i te patoianga, te aviri, e tetai atu au timataanga mei tera mataiti ki tera mataiti. (Ebera 10:​36-39) Ko te au taeake Kerititiano te au tangata meitaki rava atu taku i kite.

Ei tuke anga ki te au turouanga i te akamataanga o teia tua, taku turouanga i teianei koia oki e “Kia orana e te Tuaine,” me kore “Kia orana e te Taeake.” Mei teaa atura te mataora i te tavini i roto i te angaanga orometua Kerititiano ma te iti tangata e inangaro mou tikai ra i te Atua! Inara, ko te ngateitei maata rava atu, ko te tavini i Tei Teitei rava atu, ko Iehova anake ua! Kare rava oku manako no tetai oraanga merengo ke atu i te akapou i toku oraanga katoa.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 15 Neneiia i roto i te itiu o Okotopa 22, 1989, kapi 2-10.

^ para. 17 Akara i te kapi 240-3 o te puka Revelation​—⁠Its Grand Climax At Hand! neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Tataanga i te kapi 12]

Noatu e te oronga puareinga ua ra te manganui i roto i te vaeau i to ratou ora no to ratou enua e te au oa, te umuumuia ra te au Kerititiano mou kia aroa i to ratou katoa ra au enemi

[Tutu i te kapi 10, 11]

Akarereanga i tetai pairere o te Air Force VIP na runga ake i te Are Paramani, i Canberra

[Tutu i te kapi 13]

Nuku Pipiria, 1994 uruoaanga tapere i Sydney, Autireria

[Tutu i te kapi 13]

Maua ko Kerry i te Apii Tavini Anga Painia

[Tutu i te kapi 13]

Maua ko Diane e Kerry i teia ra