Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Akamaroiroiia te au Mapu Katorika Kia Akakitekite Aere

Akamaroiroiia te au Mapu Katorika Kia Akakitekite Aere

Akamaroiroiia te au Mapu Katorika Kia Akakitekite Aere

TANGATA TATA O TE MAKATINI E ARA! I AUTIRERIA

I ROTO ia Tiurai i topa akenei, kua akaputuputu mai te au Akonoanga Katorika Roma o teianei ao ki Sydney, i Autireria, i te akamaara i te Ra o te Au Mapu i te Ao i te mataiti 2008, e tupuanga na te Akonoanga Katorika i tutaki.

Kua akaputuputu mai te au manuiri, me kore te aronga turoto e tarevareva ra i te au reva mei tetai 170 pa enua ki runga i te au mataara, te marua anga, te imene anga, e te akatotoa aere anga i te tu tamataora anga na roto i te oire. E tauatini ua atu aronga matakitaki te tiaki ra i runga i te Uapu o Sydney kia kite atu i te Pope Benedict XVI, te aere maira na runga i te poti e e 12 poti tukeke te kara e na muri maira. Mei tetai 500 mirioni tangata i te ao katoa e akarakara ra i teia tupuanga i runga i te tivi.

Kua raveia te Kai Oroa openga i ko i te ngai taemoemo anga oroenua i roto i te oire, kua akaputuputuia mai e 400,000 tangata, kapiti mai e 4,000 aronga taoonga i roto i te akonoanga e e 2,000 aronga angaanga no te nuti. Ko tetai akaputuputu anga maata rava atu te reira i kiteaia i Autireria, tei maata atu i te aronga tei aere mai ki te Ngai Tarekareka Anga Olympic i Sydney i te mataiti 2000.

Eaa ra te Ra o te Au Mapu i te Ao? Eaa ra te reira i raveia ai? Eaa te au angaanga e o maira? Eaa ta te reira e akaari maira no runga i te akarongo o te au mapu o te reira ngai i Sydney?

“Akaparuparu Anga o te Akarongo”

Ko te Ra o te Au Mapu i te Ao, e tupuanga mataiti ia no te akamaroiroi anga i te akarongo o te au mapu Katorika. E akono ua ana te au mema o te akonoanga i taua ra ra i roto i to ratou au are pure. Inara, e rua mataiti me kore e toru mataiti, e akono ana tetai oire mamaata i teia tupuanga e kua patiia atu te au mapu Katorika takapini i teianei ao kia aere mai. E tai ngauru oire i roto i te au enua mamaata e rima kua rave i taua au akaputuputu anga ra, e mirioni ua atu tei tae mai ki teia au akaputuputu anga.

Inara, mei ta tetai aronga taoonga o te akonoanga i akakite mai, kua riro katoa te Ra o te Au Mapu i te Ao ei akamaroiroi anga kia kore te aronga akamori e iti mai i roto i te Akonoanga Katorika. “Te aro atu nei matou i tetai turanga akaparuparu anga tikai i roto i te akonoanga e te akaparuparu anga o te akarongo,” i karanga ai te Katinara ko George Pell, e orometua maata no te Katorika i Autireria. “Te riro ra te Ra o te Au Mapu i te Ao ei tauta anga kia raveia tetai apinga no runga i te reira.”

Te topa ua atura te numero o te au orometua i te ao katoa, tei tau ki te tareanga a te Vatikana. E ngauru ua atu tauatini tei akaruke ua akenei i te taoonga orometua kia akaipoipo. Kua topa mai te numero o te aronga te tereni ra no te taoonga orometua i Autireria ki te 70 patene i roto i te 30 mataiti i topa akenei. Te avereti o te mataiti o te au orometua i roto i te are pure maatamaata i Autireria, e 60 tuma mataiti i teianei, e 20 mataiti pakari atu i to te avereti mataiti i te 1977.

Kua topa katoa te numero o te aronga e aere ra ki te pure i roto i te au enua e manganui. Mei te 25 patene o te aronga Autireria tei karanga ana e e Katorika ratou, inara e 14 patene ua o teia aronga te aere putuputu ra ki te pure. I raro ake i te 10 patene o te au mapu Katorika te manakoia ra e te aere ra ki te pure. I taua taime rai, e manganui te au Katorika kare e akarongo ana ki te au apiianga no runga i te tu akono i te pae ainga, te paruru kia kore e nui, e te kopaeanga. Te manamanata ra tetai pae no te au kino i roto i te akonoanga, mei te au orometua kanga i te tamariki.

Ko te Ra o te Au Mapu i te Ao e “tauta pakari anga tikai ia kia kore e iti mai te aronga akamori,” i karanga ai The Sydney Morning Herald. “Te kimi nei te au arataki o te akonoanga i Autireria e Roma i te akaoki mai e te akaou anga i te akarongo na roto i te au mapu.” Akapeea te au arataki akonoanga i te itae atu anga ia ratou?

Akaariari Anga Karakara e te au Tamataora Anga

Te kapiti maira te Ra o te Au Mapu i te Ao i te mataiti 2008 i te au akaariari anga karakara, te au pupu uriurianga, te aronga turoto akonoanga, e te au akaputuputu anga mamaata no te akamaaraanga i te Kai Oroa. Noatu e kua akakeu maataia e teia au angaanga teia aronga turoto, kua kite mai tetai pae e te tupu maira tetai au peu tukeke i roto i teia au tupuanga. Kua tuatua tetai mapu Katorika ko Alexandra tona ingoa, no Marike mai, no runga i te Ra o te Au Mapu i te Ao e, “E ngai tarekareka anga maata ua te reira.”

Te akaari maira te akaputuputu anga e ono ra i Sydney e, e 450 au tupuanga tamataora, kapiti mai te au ngai akatangi anga imene, te au teata, te au nuku, te au ngai akaariari anga apinga, e te aronga tamataora i runga i te mataara. Tukeke te au akatangi anga imene mei te opera e te pee oroa ki te au akatangi anga imene rock e te akatangi anga imene tuatua. E tauatini ua atu au mapu te inangaro ua ra i te tamataora, tei aere mai ki te ngai akatangi anga imene rock.

Te manamanata nei tetai au Katorika i teia au tupuanga. Kua “riro mai [te atianga] ei tuatau tamataora anga mataora tikai​—⁠e epetoma no te tamataora anga e te akatangi anga imene e te au angaanga a teianei ao ma te kore e manako roa atu ana i te tu tapu tikai e te tu tapunui,” i karanga ai te orometua ko Peter Scott ki te ABC News o Autireria. Ko te tikaanga, i te mataiti 2000, kua tata te Pope Benedict XVI, ko te Katinara Ratzinger i te reira taime, e: “Ko te [akatangi anga imene] ‘rock’ te akaari ra i te inangaro pakari tikai i te akamori i te aronga imene e te au imene, te tikaanga, te patoi ra i te akamorianga Kerititiano.”​—⁠The Spirit of the Liturgy.

Penei ka uiia te uianga e, “Ka riro ainei te Ra o te Au Mapu i te Ao ei tupuanga no te tauianga i te oraanga?” “Penei tokoiti ua,” i akakite mai ei tetai orometua o mua ana, ko Paul Collins. “Inara ko te maataanga ka oki akaou ki to ratou tu oraanga i mua atu ana,” i karanga ai aia. “Kare te tauianga maata e tupu mai na roto i tetai au tupuanga umere, inara na roto i te akamanakoanga, te parani meitakianga, e te inangaroanga i te akatikatika i te au manamanata kino pakari kua roa te tuatau.”

“Ei Kite Oki Kotou Noku”

Te kite tikai nei te au arataki o te akonoanga i taua au tikaanga. No reira, te akakite maira te Ra o te Au Mapu i te Ao i te mataiti 2008 i te tumu tuatua maata i roto ia Angaanga 1:8 e: “Ka rauka ra to kotou mana i te Vaerua Tapu, kia aere mai aia i rungao ia kotou; e ei kite oki kotou noku.”

Kua akamaroiroi te au epitikopo i te aronga turoto kia “akaari mai i tetai turanga maroiroi ou ei au apotetoro kia akakitekite maata atu i te Evangeria i roto i teianei ao o teia tuatau.” Kua akamaroiroi te Pope Benedict XVI i te aronga turoto kia riro mai ei “uki ou o te au apotetoro,” e i tetai atianga kua akamaroiroi atu aia ia ratou kia akatotoa “i te Nuti Meitaki i rotopu i to ratou au oa, to ratou ngutuare tangata, e te aronga katoatoa ta ratou ka aravei atu.”

Kua akakeu teia au patianga i tetai aronga turoto ngakau tae. Kua akakite a Ramido, e 20 ona mataiti no Marike mai, ki tetai tangata tata nuti e: “E manako pakari tikai ana au i te akakitekite aere.” Kua akakite katoa a Beatrice, e 18 ona mataiti no Itaria mai e: “Kare te au mapu o teia tuatau e tuatua ana no runga i te Atua. E ngata tikai kia riro mai ei kite i teia tuatau.” E manganui te aronga turoto tei ariki i te tuatua a tetai nga tamaine mapu no Texas, U.S.A. e, “Te aronga ua rai te akakitekite ra te ngai no reira mai maua, ko te Au Kite o Iehova anake ua.”

Te au Mapu Tei Akakitekite Aere

E tika rai, kua kite meitakiia te Au Kite o Iehova, te au mapu e te aronga pakarikari, no ta ratou akakitekite anga maroiroi. Eaa ra ratou i rave ei te reira? “No te inangaro i te Atua, no te inangaro i te tangata, e te inangaro i te Pipiria,” i karanga ai tetai Kite ko Sotir, e 22 ona mataiti no Sydney mai.

I te tuatau o te Ra o te Au Mapu i te Ao i te mataiti 2008, vaitata rai e 400 mapu Kite no Sydney mai, kare i aere atu ki teia akaputuputu anga, kua o atu ra ki roto i tetai kamupeini puapinga no te akakitekite aere anga i te tuatua mou o te Pipiria ki te aronga turoto Katorika. “Mataora tikai au i te aravei anga i teia au mapu Katorika te akangateitei ra i te Pipiria,” i karanga ai a Travas, e 25 ona mataiti. “E manganui ia ratou e au uianga meitaki ta ratou no runga i te Pipiria, e kua mataora au i te akaari atu kia ratou i te au pauanga meitaki tikai.”

“Maru ua e te maoraora taku aravei anga,” i karanga ai a Tarsha, e 23 ona mataiti. “Inangaro au i te ariki mai ia ratou ki Sydney, e te akarongo atu eaa ta ratou e irinaki ra.” “I te ngai ka tau, kua oronga au ki te au manuiri i tetai apinga aroa​—⁠ko te puka Eaa Tikai ta te Pipiria e Apii Maira?”  * i karanga ai a Frazer, e 20 ona mataiti. “Te aronga katoatoa taku i aravei atu kua mataora ratou i te rauka anga te reira.”

E manganui te au manuiri tei mataora i ta ratou uriurianga ki te au mapu Kite. Kua ui atu a Suzanne no Viti mai, ki tetai Kite ko Belinda, e 19 ona mataiti, eaa te Atua i akatika ua ai i te mamae. Kua akakite atu a Belinda e ka uriuri raua i te pauanga i roto i te puka ta te Pipiria e Apii Maira. Te oti anga ta raua uriurianga, kua tuatua a Suzanne e: “Maataanga o te taime e akakite mai ana te tangata kiaku e e angaanga ana te Atua na roto i tetai au mataara muna. I teianei kua rauka tikai iaku te pauanga!” Te oronga anga a Belinda i te puka kiaia, kua tuatua a Suzanne: “Te tauta nei au i te tamou ngakau i te au mea katoatoa taau e akakite maira. Kare rava au i manako ana e ka oronga mai koe i te puka naku!”

Kua pati tetai manuiri Piripino ki tetai Kite ko Marina, e 27 ona mataiti, kia nenei i tona tutu i mua i tetai ngai maata i Sydney. Kua aru mai tetai uriurianga maoraora, e kua oronga atu a Marina i te puka ta te Pipiri e Apii Maira ki te vaine. “Kua pure tikai au inapo kia marama meitaki atu au i te Pipiria,” i tuatua ai te vaine. “Ko teia paa te puka i te pau i taku pure!”

Kua akamata tetai Kite ko Levi, e 27 ona mataiti, i tetai pukapuka anga ki tetai nga manuiri mei Panama mai, e mama e te tamaine. Kare i roa kua taui te uriurianga ki te au mea pae vaerua, e i muri mai tetai uriurianga meitaki no runga i te au apiianga Pipiria. Kua ariki raua i te puka ta te Pipiria e Apii Maira. I muri mai, kua ui atu a Levi e, “Eaa te mea puapinga ta korua i rauka mai mei to korua tere?” Te mou anga i tana puka ta te Pipiria e Apii Maira, kua pau mai te tamaine e, “Te aravei anga ia koe.”

Ae, e manganui ua atu te au mapu Katorika te inangaro ra i te kite maata atu no runga i te Pipiria. Akapeea ra koe? Ka inangaro ainei koe kia marama meitaki atu i te Pipiria? Eaa koe e kore ei e pati atu ki te Au Kite o Iehova no tetai apii Pipiria i te kainga, kare e tutaki? Ka mataora ratou i te tauturu katoa atu ia koe!

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 25 Neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Tataanga i te kapi 27]

“Te aro atu nei matou i tetai turanga akaparuparu anga tikai i roto i te akonoanga e te akaparuparu anga o te akarongo.”

​—⁠Katinara George Pell o te Akonoanga Katorika Roma

[Pia/​Au Tutu i te kapi 25]

AKAARIARI ANGA I TE AU ANGAANGA A TE AKONOANGA

Te akaari maira te Ra o te Au Mapu i te Ao i te mataiti 2008, i te akaariari anga maata rava a te akonoanga no te au angaanga i raveia i Autireria. Tere atu i te 100 ekaretia e te pupu akonoanga Katorika tei akamaroiroi atu e 50,000 tuma aronga turoto kia akamanako i te au angaanga i roto i te Akonoanga Katorika ei au orometua, ei au paretenia, me kore ei aronga angaanga i roto i te akonoanga.

[Tutu i te kapi 24, 25]

Tukeke te kara kakau o te aronga turoto te aere ra na runga i te au mataara

[Au Tutu i te kapi 26]

Kua tuatua te Au Kite o Iehova ki te aronga turoto tei aere mai ki te oire o Sydney

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 24]

Getty Images