Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Akaraanga i te Ao

Akaraanga i te Ao

Akaraanga i te Ao

“E 160,000 apinga akaariari tei ngaro mei te au runanga vairanga apinga i roto ia Rutia.”​—⁠RIA NOVOSTI, RUTIA.

“Kua kitea mai e te NASA Phoenix Mars Lander e te pururu maira te au kiona mei te au tiaorangi o Ma.”​—⁠“NASA MISSION NEWS,” U.S.A.

“E 65 patene o te aronga akaoro e te au patete tei mate i runga i te mataara i Ereni, kare i tamou ana i te kiri me kore kare i aao i te pare akaoro patikara.”​—⁠EIKONES, ERENI.

Ngarongaro te Kiri Kakau

Te ngaro putuputu nei te au kiri kakau i te tuatau rere anga pairere. Ripoti mai te International Herald Tribune e i te mataiti 2007, “42 mirioni kiri tei ngaro, 25 patene i runga atu i te mataiti 2006.” Maataanga o taua au kiri ra kua akaokiia atu ki te aronga na ratou te reira i roto i te 48 ora, inara e 3 ua patene, “e tai kiri i roto i te 2,000 patete, kare rava i kitenaia ana.” E $3.8 pirioni ta te aronga no ratou te pairere e tutaki ana no te au kiri kakau tei ngaro i te mataiti 2007. Ko te au tumu “maata ua atu te numero o te au patete, kare e rava ana te taime no te taui i te rere anga o te pairere,” mako kore te akonoanga i te kiri kakau, e te tarevake te akairo anga i te kiri.

Au Katorika Noo ua Kare e Akaipoipo

Te akaari maira tetai apii Varani e te “meangiti ua atura te akakeu anga a te akonoanga” i roto i te oraanga o te tangata, noatu e eaa ta ratou akonoanga, i karanga ai te makatini Population & Sociétés. Ei akaraanga, mei tetai 88 patene o te au mapu i rotopu i te mataiti 18 e te 24 i Varani, kua karanga e e Katorika ratou, inara e 80 patene o teia aronga kare e aere ana ki te pure, mari ra e aere ana ki te au akaipoipo, ki te papetitoanga, me kore ki te au tanuanga mate. Te akaari nei te tu paruparu no runga i te au peu puapinga i roto i te oraanga o te ngutuare. E 40 mataiti i topa akenei, e 1 tokorua i roto i te 10 te noo kapiti ua ra i mua ake ka akaipoipo ei. I teia tuatau, ko te numero e 9 i roto i te 10. I roto i te aronga Katorika e aere putuputu ra ki te pure, 75 patene te noo kapiti ua ra i mua ake ka akaipoipo ei ratou,” i akakite mai ei te apii.

Maata te Aronga Tanutanu Initia Tamate ia Ratou Uaorai

Mei te mataiti 2002, tere atu e 17,000 aronga tanutanu i te au mataiti ravarai tei tamate ia ratou uaorai i Initia, maataanga o te taime no te akaea anga i te au vairakau tamate manumanu, i ripoti mai ei te nutipepa The Hindu. I roto i te au turanga ngata ta te aronga tanutanu e aro atu ana koia oki, te maro, te topa anga te moni o te kai, te kake anga te moni no te tanu kai, e te au manamanata kia rauka mai tetai moni no ko mai i te pangika. Tei tupu mai, e manganui tei kaiou moni ki te aronga moni, tei tiati maata i te moni ka tutaki, i te tuku anga i te aronga kaiou ki roto i tetai aka kaiou. Ei tutaki i teia au kaiou, e oko ana tetai aronga tanutanu i to ratou au mero kopapa. Inara, me kare e rauka te reira e kare rava te reira e puapingaia, e tauatini ua atu e uri ana ki te mataara anake ua ta ratou i kite​—⁠te tamate anga ia ratou uaorai.

Komunikeiti te au Araketa Nile i Mua Ake ka Pana Mai ei ki Vao

“E komunikeiti ana te au punupunua araketa ki tetai e tetai ia ratou i roto i te anga,” te pana anga mai ki vao e tai taime, i ripoti mai ei The Times o London. Kua rekotiia te au komunikeiti anga a te au araketa Nile ia ratou i roto i te anga i mua ake ka pana mai ei ratou ki vao. Kua akatangiia atu te au komunikeiti anga ki tetai pupu o te au punupunua araketa. Ka komunikeiti mai te au araketa kare i pana ake, e ka akanekeneke putuputu ratou i to ratou au anga, i to te au araketa kare i akarongo mai ana i te reira. “Ko te pupu te akarongo maira i te maniania a tetai pupu araketa kare i pana mai ake, ka pana mai ratou ki vao e tai taime i rotopu i te tai ngauru miniti,” i karanga ai te ripoti. Ko te au punupunua araketa i roto i te anga e muteki ua ra me kore kare e maata roa ana te maniania, kare rava e pana mai ki vao.