Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Akaraanga i te Ao

Akaraanga i te Ao

Akaraanga i te Ao

“E rua pirioni tane apinga poitini kino tikai ta Rutia i roto i tona enua, kare e ravenga ke atu i te takore i te reira.” ​—⁠RIA NOVOSTI, RUTIA.

Te kiteaia nei i roto i te 21 anere mataiti, e maata te matoro keia arumaki pai i te moana. Ei akaraanga, i te mataiti 2007, e “263 tauta anga e te keia tei tupu i te moana.”​—⁠THE WALL STREET JOURNAL, U.S.A.

Kai Kava i te Tuatau e Nui Ra

I te au mataiti ravarai i Tiamani mei te 10,000 pepe i anau kinoia no te kai kava, ripoti mai ei te nuti pepa Süddeutsche Zeitung. Mei te 4,000 o teia au tamariki tei pirikoki kinoia. “Kare i papu e eaa tikai te rimiti te inu maataanga i te kava i te tuatau e nui ra,” i akamatakite mai ei te Komitiona Apinga Akakona ko Sabine Bätzing. “Ka anoanoia tatou kia akamarama atu ki te au taote, te au vaine akaanau tamariki, e te au vaine nui e, me ka inu [te au vaine nui] i te kava i tetai au taime, ka kino te tamaiti i te pae manako e te pae kopapa me kore ka tupu te au manamanata.”

Tanutanu​—⁠Meitaki no Toou Kopapa

“Te kiteaia nei e te aronga kimikimi e ko te tanu anga i taau uaorai kai​—⁠noatu eaa te maata me kore te meangiti​—​e meitaki te reira no toou kopapa, kare rava i manakoia atu ana,” i karanga ai te nuti pepa Psychology Today. Kua akaari mai te kimikimi anga e me apukuia me kore me akaaeia “tetai au tu pakiteria rikiriki i roto i te one,” e “akameitaki ana [te reira] i te tua paruru o te kopapa tangata.” No reira, “mei te reira rai te apuku anga i teia au mea i roto i te one, e mea puapinga tikai ki te kopapa tangata, mei te ua rakau e te kai vetitaporo meitaki tikai tei tanuia i roto i te one,” i karanga ai te makatini.

Rekoti Rere Anga Kare e Akamutu

Kua ripoti mai te au taineti i ko i te U.S. Geological Survey (USGS) i “tetai rere anga roa kare e akamutu ana tei rekotiia no tetai manu enua.” Kua kitea mai e te satellite tetai au manu (godwits) mei te teue rai te tu, to ratou rere anga i te au mataiti na roto i te Moana Patipika. E rere ana tetai ua e varu ra, e 11,650 kiro mita kare e akamutu ana, mei ia Arataka ki Nu Tireni. Me tae atu ki reira, “e topa ana tona paunu ki te 700 karamu,” i karanga ai te makatini The Week. Me oki ratou, e rere ana te au manu mei Nu Tireni ki Tinito, rere atu i reira ki Arataka​—⁠te rere anga e 29,000 kiro mita te mamao. “Me ko te rere anga e 29,000 kiro mita te mamao te avereti i te mataiti, e rere ana te manu pakarikari mai e 463,000 kiro mita te mamao no te roa anga o to ratou oraanga,” i karanga ai te USGS.

Opu Anga i te Aronga Keia Cactus

Te keia nei te aronga keia i te au cactus i roto i te Saguaro National Park, Arizona, U.S.A. “Inangaro ra te katoatoa i te tanu i te saguaro i mua i to ratou aua,” i karanga ai a Jim McGinnis, no te opati kimikimi anga takake o te Tipatimani Ngai Tanutanu o Arizona. E kitea uaia ana tetai apinga akaoro e tari ra i te cactus na roto i te metepara. E keia ana te aronga keia i te au cactus e tai ki te rua mita te teitei, e okoia ana e tauatini tara me kore i runga atu. E opu ei i te aronga keia, te parani ra te kavamani i te tuku i te au apinga erikitoroniki rikiriki ki roto i te au cactus. Ka rauka i te au scanner mou rima i te akaari i muri mai e me kua keiaia mai teia au cactus e okoia ra i te ngai okooko tiare, me kore i te au aua tanutanu pitiniti, mei roto mai i te paka maata o te enua.