Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ka Puapingaia Koe ei Metua Okotai

Ka Puapingaia Koe ei Metua Okotai

Ka Puapingaia Koe ei Metua Okotai

KUA tuatuaia ana e me ko te tu o te nga metua i roto i te ngutuare e mei tetai manu rai, papu rai e e turanga kino te reira. E akamanako ana: Tere atu ki te 13 mirioni au metua okotai i roto ia Marike anake ua, te maataanga ia ratou e au metua vaine okotai. Kua akakite mai tetai kimikimianga e mei te apa o te au tamariki katoatoa i roto i tera enua, e noo ana i to ratou tuatau mapuanga ki roto i te ngutuare e tai metua.

Me e metua okotai koe, kia papu e ka puapingaia rai toou oraanga. Tamata i te taangaanga i te au manako te ka aru mai.

Kopae i te au tuatua papu kore. Te karanga ra te Pipiria e: “E rā kino anake to te tangata tumatetenga ra: kareka tei mataora te ngakau ra, e pokai tamou ïa tana.” (Maseli 15:15) E tika rai, penei kare toou oraanga e puapinga ana. Inara mei ta teia irava rai e akakite mai nei, no roto tikai mai te mataora i te ngakau kare e no runga i to tatou au turanga. (Maseli 17:22) Kare e puapinga e rauka mai me akamanako koe e kua takinoia taau au tamariki ra me kore kua puapinga kore ua toou ngutuare. Ka riro taua au manako ra ei akaparuparu anga ia koe e ka akangata atu ia koe i te akatupu anga i taau au apainga ei metua.​—⁠Maseli 24:⁠10.

Tamanakoanga: Tata i tetai papaanga no te au tuatua papu kore taau i tuatua ana no runga i toou turanga, e oti e tata ki te pae i te au tuatua tataki tai i tetai manako papu tikai ei mono i te reira. Ei akaraanga, e mono i teia “E maata rava teia noku” ki te “Ka rauka iaku i te akono i taku apainga ei metua okotai, e ka rauka mai tetai tauturu noku me ka anoano au i te reira.”​—⁠Philipi 4:⁠13.

Akaaere meitaki i taau moni. E kite mai ana te maataanga o te au metua okotai i te au manamanata no runga i te moni​—⁠ko te au metua vaine okotai tikai tei takino maataia. Inara, i roto i tetai au turanga ka akamaruia mai te au taitaia i te pae moni na te akaaere karape meitaki anga i te moni. Kua akakite mai tetai materi Pipiria e: “E kite mamao te tangata pakari i te kino, e kua pipini iora; te aere ua atura te kite kore, e mate atura.” (Maseli 22:⁠3) E rauka ai i te kopae atu i te “kino” i te pae moni, e mea puapinga kia parani e kia akamanako meitaki na mua.

Tamanakoanga: E tata ki runga i te pepa no te akaaere anga i te moni. E akono i tetai rekoti no runga i te akapouanga o te moni i roto i te marama, e kia kimi e te akapou maataia nei te moni kiea. E akamanako meitaki i te tu e akapou ra koe i taau moni. Te irinaki maata ra ainei koe ki runga i te kati kaiou? Te oko ra ainei koe i te au apinga na taau tamariki ei mono anga i tei kare i rauka ana i tetai metua ke i te akono mai? Me kua mamaata mai taau tamariki, e noo koe e taau tamariki ki raro e e tauta i te kimi i tetai au ravenga no te akono anga i te moni. E tereni anga meitaki tikai te reira no ratou. Penei e au manako meitaki to ratou no runga i te reira!

Kia noo au ua e toou tokorua mua. Me te akono takake ra korua i te tamariki, kia matakite e kia kore e tuatua akakino atu iaia ki taau tamaiti​—⁠me kore kia kore e taangaanga i taau tamaiti ei akava muna i te ripoti mai kia koe e eaa te tupu ra i roto i te oraanga o toou tokorua mua​—⁠kare te reira i te mea meitaki. * E meitaki atu i te akatupu i tetai pirianga kia angaanga kapiti ki toou tokorua mua no runga i te akoanga me kore no tetai atu au manamanata te ka takino i te oraanga o taau tamaiti. Te karanga ra te Pipiria e: “E rave i te au mea ravarai te ka rauka ia koe kia noo au ua ma te au tangata ravarai”​—⁠te kapiti katoa maira i toou tokorua mua.​—⁠Roma 12:18, Today’s English Version.

Tamanakoanga: Me tupu akaou mai tetai manamanata, e akono atu i toou tokorua mua mei tetai oa angaanga rai. I te ngai angaanga, e tauta koe i te akatupu i te au ki te au tangata ravarai​—⁠pera katoa te aronga kare koe e mareka ana. E akamanako katoa i toou tokorua mua mei te reira rai. Penei kare to korua manako e rotai ana ki tetai e tetai, inara kare e anoanoia kia akamaataia atu tetai manamanata meangiti ua.​—⁠Luka 12:⁠58.

Kia riro ei akaraanga meitaki. E ui kia koe uaorai: ‘Eaa te au mea puapinga e te au tu te inangaro nei au kia aru taku tamariki? Te akaari ra ainei au i te reira au mea puapinga e te au tu i roto i toku oraanga?’ Ei akaraanga, te mataora ua ra ainei koe, noatu eaa toou turanga ei metua okotai? Me kore te akatika ra ainei koe i toou au turanga kia manako koe e e kino te au mea ravarai i roto i toou oraanga? Te akamoupuku ua ra ainei koe i te riri no te tu i akono mai ei toou tokorua mua ia koe? Me kore ka rauka ainei ia koe i te akakoromaki atu i te turanga tau kore kare i rauka ana ia koe i te akaaere? (Maseli 15:18) E tika rai, kare taua au manamanata ra i te mea mama ua, e kare e rauka ia koe i te akono atu i te reira ma te tu tau tikai. Noatu ra, ka aru taau tamariki i taua au tu ra o te oraanga, ta ratou e kite maira ia koe e akaari ra.

Tamanakoanga: E tata ki runga i te pepa e toru au tu te inangaro ra koe i taau tamariki tataki tai i te akaari mai me mamaata mai ratou. * I te pae i te au tu tataki tai, e tata eaa taau ka rave i teianei no te akanoo anga i tetai akaraanga no te akatupu anga i taua tu ra ki roto i taau tamaiti.

Akono meitaki ia koe uaorai. No te maata te angaanga i roto i te oraanga, mama ua ia koe kia kore e akono meitaki i toou oraanga i te pae kopapa e te pae manako ngakau. Auraka e akatika i te reira kia tupu! E puapinga tikai i te akono i toou “anoano i te pae vaerua”! (Mataio 5:3, NW) Kia akamaara ra​—⁠e kare e mamao te ngai ka aere ei tetai motoka kare e penitini. Kare katoa e mamao taau ngai ka aere, me kare koe e tuku i tetai taime no te “akamaroiroi akaou anga” ia koe.

“E tuatau to te kata” e “e tuatau to te ura.” (Koheleta 3:⁠4) Kare te tuatau tamataoraanga ei tuatau kaimoumou anga taime. E akaoraora ana te reira ia koe e te akaketaketa anga i toou maroiroi kia rauka ia koe i te akakoromaki ua ei metua okotai.

Tamanakoanga: E tuatua ki tetai atu au metua okotai e akapeea ratou i te akono anga ia ratou uaorai. Ia koe e akono ra i te “au mea e maata ua atu te meitaki,” ka rauka katoa ainei ia koe i te tuku i tetai taime i te epetoma tataki tai i te rave i tetai apinga e reka tikai ana koe? (Philipi 1:10) E tata ki runga i te pepa i taau e inangaro ra i te rave e aea koe e rave ei i te reira.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 8 No tetai atu akakiteanga, e akara i te atikara “Ngutuare Akaveeia​—⁠Ta te Kopaeanga ka Akatupu ki te Au Mapu,” i te kapi 18-21 o teia makatini.

^ para. 11 Ko tetai atu au tu te ka rauka mai ko te “akangateitei,” te “tu tau,” e te “akakore i te ara,” tei uriuriia i roto i te kapi 6-8 o teia makatini.