Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ngutuare Akaveeia—Ta te Kopaeanga ka Akatupu ki te au Mapu

Ngutuare Akaveeia—Ta te Kopaeanga ka Akatupu ki te au Mapu

Ngutuare Akaveeia​—Ta te Kopaeanga ka Akatupu ki te au Mapu

KUA manako te aronga kite e te tano ra ratou. ‘Ka anoanoia kotou kia akamanako maata i to kotou tu mataora,’ i akakite ei ratou ki te au metua te manamanata ra i roto i to ratou akaipoipo, i te tuatua viviki katoaanga e: ‘Auraka e manamanata no runga i te tamariki. E tu ketaketa to ratou. Mama ake ia ratou i te akakoromaki i te kopaeanga i te noo ua ki te nga metua te karo putuputu ra!’

Inara, kua akatika te aronga ako e kua tarevake ratou, tei karanga ana e e ravenga meitaki te kopaeanga. ‘E akatupu ana te kopaeanga i te tamaki,’ ta ratou ia e karanga ra i teianei. ‘E tupu ana te mamae ki nga tua roa rai; pera katoa ki te tamariki.’

Manako Tarevake no te Kopaeanga Ngoie Ua

Ko te tua ka aru mai penei te aite ra ki te porokaramu tivi takatakata anga tangata. Kua tatara a Tati raua ko Mami. Kua rauka ia Mami te tikaanga no te tamariki e oti kua akaipoipo aia i tetai tangata takaua e tamariki tana. Mei tetai epetoma ki tetai epetoma kua aro atu teia ngutuare kare e tau meitaki ana i te au turanga ngata​—⁠kua rauka te reira turanga tataki tai i te akatikatikaia i roto i te 30 miniti ma te au tu takatakata anga i roto i te porokaramu ia ratou e akatikatika ra i te manamanata.

Penei ka riro teia porokaramu tivi mei teia rai ei takatakata anga tangata. Inara kare te kopaeanga tika tikai ei mea takatakata anga mei te porokaramu tivi rai. Ei tukeanga ra, e tu ravenga mamae tikai te reira. “Ko te kopaeanga e o mai ana te akavaanga,” i tata mai ei a M. Gary Neuman i roto i tana puka Emotional Infidelity. “Kua apai tetai i tetai ki te akavaanga. Ko te taime i iki ei koe i te kopaeanga, kua akaruke koe i toou tikaanga i te akono i taau tamaiti. Kare katoa oou tikaanga ki runga i taau moni, e te ngai katoa e noo ra koe. Penei ka akatikatika koe i te manamanata na roto i te akavaanga, kare ra e papu e ka tupu teia. Tei maata atu, na tetai akava nui kare i kite i toou turanga ngutuare e akakite mai kia koe eia taime ka aravei koe i taau tamaiti e eia aau moni ka vai kia koe. Inara, kare te manako o te akava nui i aite tikai mei toou rai.”

Maataanga o te taime, e taui ana te manamanata mei tetai ki tetai. E tika rai, ka taui te au mea ravarai mei te au ngai e noo ra koe ki te turanga pae moni​—⁠e penei kare e meitaki atu. E ka akatupu te kopaeanga i te kino ki runga i te tamariki.

Kopaeanga e te au Mapu

Ka akakino te kopaeanga i te tamariki, noatu eaa to ratou mataiti. Te karanga ra tetai pae e ka meitaki atu te au mapu. No te mea, e tu pakari atu to te au mapu e kare e roa atu ana ka akaruke ratou i to ratou au metua. Inara, kua kite mai te aronga kimikimi i tetai tupuanga papu kore no runga i te reira turanga. Kua kite mai ratou no runga i taua au tumu tikai ra e ka akakino roa atu te kopaeanga i te au mapu. * E akamanako ana i te ka aru mai:

▪ Ia ratou e na roto ra i te turanga mapu, e maata tikai te manako papu kore o te au mapu, penei e maata atu te reira i te tuatau e rikiriki ra ratou. Auraka e akavareia no to ratou tu inangaro i te akatere ia ratou uaorai​—⁠ka anoano maata atu te au mapu i teianei i te turanga tinamou o te ngutuare.

▪ I te tuatau tikai i roto i te oraanga e apiiia ra te au mapu kia akatupu i tetai au pirianga oa pakari, te apii ra te kopaeanga ia ratou kia manako ekoko no runga i taua au tu puapinga ra mei te irinakianga, te tiratiratu, e te inangaro. Me mamaata mai ratou, ka kopae takiri ratou i taua au pirianga vaitata ra.

▪ E mea matauia i te kite i te au tamariki tukeke to ratou mataiti i te akaari mai i to ratou uaorai mamae ngakau, e rave ana te au mapu i teia na roto i te mataara kino, te aati anga i te ture, te inu maataanga i te kava, e te kai maataanga i te apinga akakona.

Ko te au mapu kua kopae to ratou nga metua, kare e ko te aiteanga e kare rava e rauka ia ratou tetai pirianga vaitata ki tetai ke, me kore kare ratou e puapingaia i te tuatau ki mua. Ka puapingaia ra ratou, me e pirianga tikai to ratou ki to ratou nga metua roa rai. * Inara, e tarevake i te manako e ka riro ua rai te kopaeanga, mei ta tetai pae e karanga ra e, ‘e meitaki atu te reira no te au tamariki’ me kore ka akamutu i te au manako taitaia i rotopu i te nga tokorua. Te tikaanga, kua kite mai tetai pae e e maata atu ta ratou e aro atu ana no te au tu o to ratou tokorua kare e rauka i te ‘akakoromakiia atu’ i muri ake i te kopaeanga i to mua atu ana, no runga tikai i te au manamanata tukeke, mei te turuturu anga i te pae moni me kore naai e akono i te tamariki. I roto i taua au turanga ra kare te kopaeanga e akamutu ana i te au manamanata o te ngutuare; e neke atu ana te reira ki roto i te akavaanga.

Toru o te Ikianga

Akapeea me te manamanata ra toou akaipoipo e te manako ra koe i te kopae? Te oronga maira teia atikara i te au tumu meitaki tikai ei akamanako anga. Kare e rauka i te kopaeanga i te akatikatika i toou au manamanata no runga i te akaipoipo.

Auraka ra e manako tarevake e: Ko te pauanga kare e kia akakoromaki ua atu i te akaipoipo kino. E ikianga ke atu tetai​—⁠Me te manamanata ra toou akaipoipo, eaa ka kore ei e tauta i te akameitaki mai i te reira? Auraka e manako rapurapu ua e kare toou akaipoipo e meitaki mai. E ui kia koe uaorai i teia au uianga:

▪ ‘Eaa te au tu tei akakeu iaku kia inangaro i toku tokorua? Kare ainei e te vai ra rai taua au tu ra?’ ​—⁠Maseli 31:​10, 29.

▪ ‘Ka rauka ainei toku au manako inangaro i mua ake i te akaipoipo i te akatupu akaouia mai?’​—⁠E Pe’e na Solomona 2:2; 4:⁠7.

▪ ‘Noatu eaa ta toku tokorua i rave ana, eaa ra taku ka rave i te taangaanga anga i te au manako i roto i te kapi 3 ki te 9 o teia makatini?’​—⁠Roma 12:⁠18.

▪ ‘Ka rauka ainei iaku i te akamarama atu ki toku tokorua e (ki mua i tona mata me kore i te tata anga) te inangaro tikai nei au i to maua pirianga kia meitaki mai?’​—⁠Iobu 10:⁠1.

▪ ‘Ka rauka ainei ia maua i te noo ki raro ma tetai oa pakari i te tauturu mai anga ia maua i te akanoo i tetai au akakoroanga tika tikai no te akameitaki mai anga i to maua akaipoipo?’​—⁠Maseli 27:⁠17.

Te karanga ra te Pipiria e: “Te akara meitaki ra te tangata akono ra i tona takainga.” (Maseli 14:15) Kare taua kaveinga ra e tau ua ki te ikianga i tetai tokorua, inara te tau katoa ra ki te akamanako anga e eaa te ka raveia no runga i tetai pirianga akaipoipo te paruparu ua atura. E tika rai, mei tei akakiteia i roto i te kapi 9 o teia makatini, e manamanata katoa ana te au ngutuare e puapingaia ra​—⁠te mea tuke ra koia oki, akapeea ratou i te akono anga i te reira.

Ei akatutuanga: E akamanako ana e te akamata ra koe i te aere i runga i tetai tere i runga i te motoka. Papu e ka tupu tetai au manamanata ia koe e aere ra, kapiti mai te reva kino pakari, te piritia anga i rotopu i te au apinga akaoro, e te arairai anga o te mataara. E tetai taime, ka ngaro katoa koe. Eaa taau ka rave? Ka oki ainei koe ki muri me kore ka kimi i tetai ravenga i te kopae atu i te arairai anga kia aere ua atu koe ki mua? I te ra o toou akaipoipo, te akamata ra koe i tetai tere, papu e ka tupu mai tetai au manamanata, mei ta te Pipiria rai e karanga ra e ko te “aronga ka akaipoipo ka mamae ratou e ka aue.” (1 Korinetia 7:28, The New English Bible) Ko te uianga ra e akapeea koe i te aro atu anga i te manamanata me tupu mai te reira kare ra e me ka tupu mai te reira. Ka rauka ainei ia koe i te kimi i tetai ravenga i te kopae atu i te arairai anga e te aere ua atu anga ki mua? Noatu e te manako ra koe e kare toou akaipoipo e puapinga akaou, ka tauta ainei koe i te kimi i tetai tauturu?​—⁠Iakobo 5:⁠14.

Akanoonooanga a te Atua

E akanoonooanga te akaipoipo na te Atua e kia akamanakoia ei mea puapinga. (Genese 2:24) Me akaraanga maataia ra te au manamanata, e akamaara i te au manako tei uriuriia i roto i teia atikara.

1. Tauta i te akatupu akaou i te inangaro taau i kite i mua ana.​—⁠E Pe’e na Solomona 8:⁠6.

2. E akamanako e eaa taau ka rave kia akameitaki mai i toou akaipoipo, e e rave i te reira.​—⁠Iakobo 1:⁠22.

3. E akakite taka meitaki ki toou tokorua ma te tu ngateitei​—⁠me ki mua i tona mata me kore i te tata anga​—⁠eaa taau e manako ra te anoanoia ra kia akameitaki atu i te akaipoipo.​—⁠Iobu 7:⁠11.

4. Pati i te tauturu. Kare ko koe anake ua te anoanoia ra kia akono i toou akaipoipo!

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 9 Te akamanako maata ra teia atikara i te au mapu, inara ka akakino katoa te kopaeanga i te au tamariki rikiriki. No tetai atu akakiteanga, e akara i te nga itiu o Titema 8, 1997, kapi 3-12, e te itiu o Aperira 22, 1991, kapi 3-11 o te makatini Awake!

^ para. 13 E tika rai, kare teia pirianga e rauka me kua akaruke tikai tetai metua i te ngutuare, me kore te kite uaia atura e kare e rauka kia irinakiia atu, me kore e kino tikai te reira.​—⁠1 Timoteo 5:⁠8.

[Pia/​Tutu i te kapi 19]

‘TEIA TAIME KA PUAPINGA TOKU AKAIPOIPO’

Kiteaia mai e tetai au apiianga e ka puapinga kore te rua o te akaipoipo i to te akaipoipo mua, e ka kino roa atu te toru o te akaipoipo. I roto i tana puka Emotional Infidelity, kua akakite mai a M. Gary Neuman e tai tumu no teia. “Me i tupu ana te manamanata i roto i toou akaipoipo mua,” i tata mai ei aia, “kare e no taau ikianga tarevake i tetai tokorua. No runga ra ia koe. Kua inangaro koe i teia tangata. Kua angaanga kapiti koe ki teia tangata i te akatupu mai ko tei rauka mai ia koe me kore tei kare i rauka mai ia koe.” Eaa ta Neuman taopenga anga? “E meitaki atu i te akaatea i te manamanata e te akono anga i toou tokorua i to te akaatea anga i toou tokorua e te akono anga i te manamanata.”

[Pia i te kapi 21]

ME OPE TE AKAIPOIPO

Te akakite maira te Pipiria e ka akatupu te au turanga kino tikai i te kopaeanga. * Me ko te tuia i roto i te ngutuare, akapeea koe i te tauturu anga i taau tamariki mapu kia akatanotano ki tera turanga?

Akakite ki taau mapu eaa te tupu nei. Me ka rauka, na te nga metua roa rai e rave i teia. E akakite kapiti korua ki ta korua mapu e kua akanooia te ikianga no te kopaeanga. E akapapu kiaia e kare e koia te tumu i tupu ei teia e ka akaperepere ua rai te nga metua iaia.

Akamutu i te taumaro. Te taumaro nei rai tetai au metua i muri roa ake i te kopaeanga. Kua riro mai ratou mei ta tetai tangata apii kite rai i tuatua e, “kua kopae ratou i tei tau ki te ture inara te piri nei rai ratou ki roto i te taumaro anga e kare i rauka i te akatikatika i te manamanata kia tupu ua te au.” Te akatakake nei teia i te au mapu mei to ratou au metua​—⁠no te mea te pekapeka ua nei rai a Tati raua ko Mami​—⁠te akamaroiroi katoa ra te reira e kia akatupu ratou i te manamanata i rotopu i te nga metua kia akatupu i to ratou uaorai inangaro. Ei akaraanga, penei ka akakite tetai tamaiti ki tona mami e: “Kua akatika mai a Tati iaku kia noo roa atu ki vao me ka inangaro au. Eaa koe kare e akatika mai?” No te mea kare aia e inangaro ana i tana tamaiti kia piri atu ki te “tua o te enemi,” kua akatika ua atu a Mami.

E akatika i taau mapu kia tuatua mai. Penei ka akamanako te au mapu e, ‘Me ka akamutu toku nga metua i te inangaro ia raua uaorai, penei ka akamutu raua i te inangaro mai iaku’ me kore ‘Me te aati ra toku nga metua i te au ture, ka kore atu ei e rauka iaku i te aati i te reira?’ Ei akakore atu i te mataku o taau mapu e kia akatikatika i tona manako tarevake, e oronga i te au atianga kia tuatua mai aia. Kia matakite ra: Auraka e taui i to korua turanga e kia irinaki atu ki taau mapu kia turuturu mai ia koe i te pae manako ngakau. E tamaiti teia naau, kare i te tangata kia uriuri koe i toou au manamanata muna.

E akamaroiroi i taau mapu kia akatupu i tetai pirianga meitaki ki toou tokorua mua. Kare te tangata taau i kopae i te tokorua akaou noou, e metua ra no taau tamaiti. E kino i te tuatua akakino i te reira tangata. Te karanga ra te puka Teens in Turmoil​—⁠A Path to Change for Parents, Adolescents, and Their Families e: “Me iki te au metua i te taangaanga i ta ratou tamariki ei au apinga tamaki i roto i te manamanata no te kopaeanga, ka kokoti ratou i te kino ta ratou i ruru.”

Akono meitaki ia koe uaorai. I tetai au taime, ka taitaia maata koe. Inara auraka e tuku i te au. E rave tamou i tetai au angaanga meitaki. Me e Kerititiano koe, e piri putuputu ki roto i te au angaanga pae vaerua. Na te rave anga i te reira e tauturu ei ia koe e taau mapu kia vai parani ua.​—⁠Salamo 18:2; Mataio 28:​19, 20; Ebera 10:​24, 25.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 38 Kia tau ki ta te Pipiria, ko te pirianga ainga anake ua i vao ake i te akaipoipo te tumu tau no te akamutu anga i te akaipoipo e kia rauka tetai tikaanga no te akaipoipo akaou. (Mataio 19:⁠9) Me tupu mai te tu tiratiratu kore, tei runga i te tokorua kare i rave i te tarevake​—⁠kare i runga i te au mema ngutuare me kore tetai ke​—⁠i te iki e me ko te kopaeanga te ravenga meitaki atu.​—⁠Galatia 6:⁠5.

[Tutu i te kapi 20]

Tauta i te akangateitei i taau papauanga i te ra i akaipoipo ei koe

[Tutu i te kapi 21]

Me e tikaanga toou i te akono i te tamariki, e akamaroiroi i taau mapu kia akatupu i tetai pirianga ki toou tokorua mua