Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Mei te Opita Vaeau SS ki te Tavini i te Atua Mou

Mei te Opita Vaeau SS ki te Tavini i te Atua Mou

Mei te Opita Vaeau SS ki te Tavini i te Atua Mou

Akakiteia e Gottlieb Bernhardt

Te tavini ra au ei opita i roto i te vaeau SS o Tiamani, e nuku vaeau ririnui roa atu no Hitler, i ko i te Are Ariki i Wewelsburg. I roto ia Aperira i te mataiti 1945, kua tae mai tetai akakite anga kiaku kia tamate i te mouauri i roto i te puakapa takinokinoanga i te pae mai. E Au Kite ratou no Iehova. Te maro pakari ra te pupu vaeau SS i te akarongo ngaueue kore ki te mana akaaere. Kua akatupu teia i te manamanata kiaku. Ka akamarama atu au e eaa ra.

KUA anauia au i te mataiti 1922 i roto i tetai oire i te pae mai i te Kauvai Rhine i Tiamani. Noatu e aronga Akonoanga Katorika ketaketa te noo ra i te reira ngai, e akonoanga Pietist ta to matou ngutuare, e akapupuanga akonoanga tei akamata mai mei te 17 anere mataiti. I te mataiti 1933, e 11 ua rai oku mataiti, i tutara mai ei a Hitler i Tiamani. I tetai nga mataiti i muri mai, no toku kite meitaki tikai i te apii e pera katoa i roto i te au tipoti, kua ikiia au kia aere atu ki tetai apii teitei tutakiia i te pae mai ia Marienburg, i teianei ko Malbork, i Porani. Iaku reira, e anere ua atu maire mei toku kainga, kua piri pu tikai au ki roto i te apiianga manako poritiki na te National Socialist, me kore te manako poritiki Nazi. Kua apiiia te tamariki no runga i taua au mea ra mei te akangateitei, te tu kite, te tiratiratu, te akarongo, e te raveanga i te angaanga, e te akangateitei maata tikai anga i to matou tikaanga ei au tangata Tiamani.

Tamaki II o te ao e te Vaeau SS

Te akamataanga te tamaki rua i te mataiti 1939, kua tomo atu au ki roto i te pupu vaeau SS o Leibstandarte na Adolf Hitler, e pupu vaeau ririnui roa atu i raro ake i ta Hitler uaorai akaaere anga. Kua riro te pupu vaeau ei aronga paruru i te au opita o te kavamani, e kua taangaangaia te reira ei pupu vaeau rave angaanga takake. Kua kite au i te tamaki anga i Peretiumu, Varani, Neterani, Romania, Purukaria, e Ereni. Iaku i Purukaria, kua aere atu au ki tetai akonoanga pure e raveia ra e tetai orometua o te vaeau. ‘Aiteite ua ainei te au pure e raveia ra e te enemi?’ i manako ei au. Kua ui katoa au kiaku uaorai e: ‘Te akameitaki ra ainei te Atua i te tamaki? Te turu ra ainei aia i nga tua roa ai?’

I muri mai, kua ikiia au kia aere atu ki Junkerschule, e apii teitei tutakiia no te au tane mapu tei akakoroia kia tereniia no te au apainga teitei rava i roto i te vaeau. I muri mai, kua piri atu au ki tetai pupu vaeau tei paruru i te opati maata o Reich i Berlin, i kite atu ei au i te vaa maata anga a Hitler i tetai tangata taoonga poritiki teitei rava i mua i te katoatoa. ‘E tu taakama tikai tera,’ i manako ei au. Inara kare au e inangaro i te tuatua maata i te reira!

Kua aravei au ia Inge i Berlin, te angaanga katoa ra i ko i te opati maata. Inara, te vaitata ra maua i te akaipoipo, kua akaruke viviki to matou pupu na runga i te pairere ki te ngai tamakianga i Rutia​—⁠kare e kakau maanaana meitaki! Kua poitirere tikai matou te au vaeau no runga i teia turanga, no te mea i te tuatau anu i te mataiti 1941/1942, e topa rava ana te vaito anga o te anu ki raro ake i te 30 tikiri celsius. I te reira ngai ra i orongaia mai ei kiaku te rua o te Iron Cross. I muri mai, te puta tikai anga au ra, kua akaokiia atu au ki Tiamani. Kua akaipoipo maua ko Inge i te mataiti 1943.

Taku ngai angaanga i muri mai koia oki i ko i te opati maata o Hitler i Obersalzberg i runga i te maunga i Bavaria. Tei reira katoa a Heinrich Himmler, te akaaere maata o te vaeau SS, tei akanoo e kia akonoia au e tona tangata maoro e e taote katoa, ko Felix Kersten. I muri mai kua kite mai au e e ngai nooanga to Kersten tei tapaia e ko Hartzwalde, vaitata atu ki Berlin. I te tuanga openga roa o te tamaki, kua pati aia kia Himmler kia akatika mai i te Au Kite o Iehova mei te puakapa takinokinoanga i te pae mai kia angaanga i ko i tona are e te enua. Kua akatika a Himmler, e kua akono akangateitei a Kersten i te Au Kite. E tuku ua mai ana tetai Kite e angaanga ra na Kersten i Tuitene i tetai kopi o The Watchtower ki roto i te kiri a Kersten na te Au Kite i Tiamani. *

Kua o Mai te Au Kite o Iehova ki Roto i Toku Oraanga

I te openga o te mataiti 1944, kua tuku a Himmler iaku ei tangata raverave no tetai tianara vaeau SS e e akaaere aia no te Are Ariki Wewelsburg, e punanga ketaketa e 400 mataiti tei vaitata atu ki te oire o Paderborn. Kua parani a Himmler i te akariro ia Wewelsburg ei ngai apiianga manako poritiki na te vaeau SS. Vaitata atu ki te punanga ketaketa ko tetai puakapa meangiti ua tei tapaia ko Niederhagen, e noo ana tetai pupu mouauri ki reira​—⁠ko te Au Kite o Iehova, tei kapiki katoaia ko te Aronga Apiipii Pipiria.

Maata te au taime e aere mai ana tetai mouauri ko Ernst Specht tona ingoa, i te akono i toku ngai mamae. “Kia orana e te Pu,” ka tuatua mai aia.

“Eaa koe kare i tuatua mai e ‘Heil Hitler!’?” i maro atu ei au.

Kua pau meitaki ua mai aia, “Kua utuutuia ainei koe ei Kerititiano?”

“Ae,” i karanga atu ei au. “Kua utuutuia au i roto i te akonoanga Pietist.”

“Kua kite i reira koe,” i tuatua mai ei aia, “i ta te Pipiria i taputou mai no runga i te akaoraanga (heil) na roto i te tangata okotai anake, ko Iesu Karaiti. No reira au kare e tuatua e ‘Heil Hitler!’”

Kua poitirere e kua umere au, e kua ui atu au e, “Eaa taau angaanga i konei?”

“E Tangata Apiipii Pipiria au,” i tuatua mai ei aia.

Kua akakeuia toku ngakau no te pukapukaanga kia Ernst e tetai Kite mai, ko Erich Nikolaizig, e angaanga ra ei tangata pakoti rouru. Inara, kare e akatikaia ana taua uriurianga ra, e kua akaueia mai au e toku opita akaaere kia akamutu. Noatu rai, manako mai au e naringa te au tangata ravarai i Tiamani​—⁠e enua te karanga ra e e Kerititiano ratou e mirioni ua atu te au mema o te akonoanga​—⁠i aite mei te au tu o te Au Kite ra, kare e tamaki akaou. ‘Tano tikai kia akangateiteiia ratou, kare e kia takinokinoia,’ i manako mai ei au.

I taua taime ra, kua ringi mai tetai vaine takaua taitaia i te pati mai i tetai apinga akaoro no tana tamaiti, te anoano rapurapuia ra kia tipuia tona appendix. Kua ota viviki atu au i te apinga akaoro, kare ra i akatikaia mai e toku opita akaaere. No teaa ra? Kua tamateia tana tane no te mea e mema aia no tetai pupu tei tauta i te tamate ia Hitler i roto ia Tiurai i te mataiti 1944. Kua mate te tamaiti, e kare e rauka iaku i te tauturu atu. Kua vai rai te reira tupuanga ki roto i toku manako e tae ua mai ki teia ra.

Noatu e e 20 tuma rai oku mataiti i te reira taime, kua akamata au i te kite atu te tu tikai o te oraanga​—⁠kare mei ta te Nazi e akakitekite pikikaa aere ra. I taua taime rai, kua maata mai toku akangateitei anga i te Au Kite o Iehova e ta ratou au apiianga. Kua taki atu teia ki tetai ikianga maata tikai i roto i toku oraanga.

I roto ia Aperira i te mataiti 1945, te tomo mai anga te pupu vaeau o Marike raua ko Peritane, kua oro atu toku opita maata ki Wewelsburg. Kua tae mai tetai pupu ma te akaueanga no ko mai ia Himmler kia takoreia te punanga ketaketa e kia tamate atu i te au mouauri. Kua oronga mai te akaaere o te puakapa takinokinoanga i te pae mai i tetai papaanga ingoa o te au mouauri te ka tamateia​—⁠e Au Kite pouroa ratou. No teaa ra? Kua kite ratou i te ngai te vai ra te au tutu peniia tei keiaia e te Toru o te Tutara Patireia, te au tutu peniia tei uunaia i roto i tetai au are. Kare e inangaroia kia kiteaia tera apinga! No reira eaa taku ka rave no runga i te akauenga kia tamate atu?

Kua aravei atu au i te tangata akaaere o te puakapa e kua tuatua atu e: “Te aere mai nei te pupu vaeau o Marike. Kare ainei i te mea meitaki e e akaruke koe e toou pupu tangata?” Kua akaruke aia! Kua rave i reira au ei opita vaeau SS i tetai apinga kare i manakoia ana​—⁠kare au i aru ana i te akaueanga, e kua ora mai te Au Kite.

E Akangateitei Anga te Riro Anga ei Taeake no Ratou

I muri ake i te tamaki, kua aravei maua ko Inge i te Au Kite o Iehova e kua akamata i te apii maroiroi i te Pipiria. Na tetai vaine Kite ko Auguste tona ingoa, pera katoa tetai pae i tauturu mai ia maua. Te ngai i kino ei au no te tamaki e te kino i muri ake i te tamaki kua akariro i toku oraanga ei mea ngata tikai. Noatu rai, kua akatapu maua ko taku vaine i to maua oraanga kia Iehova e kua papetitoia​—⁠ko au i te mataiti 1948, ko Inge i te mataiti 1949.

I te au mataiti 1950, e maata te Au Kite i mouauri ana i Wewelsburg i te tuatau o te tamaki kua oki atu ki reira no tetai taokotaianga. Ko Ernst Specht, Erich Nikolaizig, e tetai atu mouauri akarongo mou ko Max Hollweg tei kapiti mai. Te manako nei au e e akangateitei anga maata tikai i te kapikiia anga ei taeake no ratou, no te mea kua tuku teia au tane mataku kore o te Atua i to ratou oraanga ki roto i te kino i te akakitekite mai kiaku. Ko Martha Niemann tetai katoa i ko i te taokotaianga, tei riro ana ei tekeretere i Wewelsburg. Kua akakeu maata katoaia aia no te tu o te Au Kite e kua riro mai ei tavini akatapuia no Iehova.

Iaku e akara ra ki muri i te au mataiti tei aereia mai, e maata te akapapuanga taku e kite nei e “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i [te Tiaporo ko Satani]”​—⁠ko tetai apinga kare au i marama ana ei tangata mapu kamakura e te maata te manakonako anga. (1 Ioane 5:19) Te marama katoa nei au i te tuke maata i rotopu i te tavini anga i tetai akaaere kino pakari, mei ia Hitler rai, e te tavini anga ia Iehova. Te umuumu maira te akaaere kino pakari i te akarongo ngaueue kore, inara te inangaro ra a Iehova ia tatou kia tavini iaia no te aroa tei akatumuia ki runga i te kite tika tikai no runga i tona tu e te au akakoroanga tei akakiteia mai i roto i te Pipiria. (Luka 10:27; Ioane 17:⁠3) Ae, ko Iehova anake ua taku ka tavini e mate ua atu au.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 9 Akara i The Watchtower o Tiurai 1, 1972, kapi 399.

[Tutu i te kapi 23]

To maua tutu akaipoipo, Peperuare 1943

[Tutu i te kapi 23]

Riro mai te Are Ariki Wewelsburg ei ngai apiianga manako poritiki na te vaeau SS

[Tutu i te kapi 24]

Maua ko taku vaine, ko Inge, i teia tuatau