Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Paruru i Toou Ngutuare Mei te Maki Vuru

Paruru i Toou Ngutuare Mei te Maki Vuru

Paruru i Toou Ngutuare Mei te Maki Vuru

I roto i ta Iesu totou no runga i te openga o teia akatereanga o te au mea nei, kua totou mai aia e ka tupu ‘te maki-mate i tera ngai i tera ngai.’ (Luka 21:11) Ko te maki vuru tetai o taua maki ra.

NA TETAI vaireti e akatupu ana i te maki vuru, e au manumanu rikiriki te tomo ra ki roto i te au teera ora e te akakeu ra i te au teera kia akatupu maata mai i te au vaireti. Te pati ra te au vaireti vuru, te takino ra i te akatereanga o te ngai akaeaanga, mei tetai tangata ki tetai na roto i te au topata vai rikiriki o te kopapa me maretie, me mare, e me tuatua tetai tangata tei tuia e te maki vuru. Maata atu te maki ka tupu mai me tuia te au tangata e manganui i te au ngai ravarai.

E tupu ana te maki vaireti ki te au tangata, te au animara, e te au manu. Akatuangaia ana te au vaireti vuru e e A, B, me kore e C. Na te tuanga A e akatupu maata ana i te maki vuru. E akatuangaia ana te au tu vaireti ki roto i nga porotini e rua tei kiteaia i runga i te vaireti: ko te hemagglutinin (H) e te neuraminidase (N).

Te mea kino roa atu no runga i te au vaireti maki vuru koia oki, ka tupu viviki e ka taui putuputu te reira ki roto i tetai atu au tu maki vaireti ou tukeke. Me e tuke tikai ra tetai tu vaireti, kare e rauka i te au mero kopapa o te tangata i te paruru iaia.

E tupu ua ana te maki vuru i te au tuatau anu. Te akakite maira tetai kimikimianga i tupu ua akenei e, i te tuatau anuanu ka riro mai te au vaireti i vao ake ei apinga paruruanga te ka akaroa atu i te tuatau o te vaireti i roto i te reva e ka tae te reira i te tuatau me vera pakari te tangata, i te akatupu anga i te maki. Kare te reva anu e akatupu ana i te au maki vaireti, ka akatupu ra te reira i te au turanga te ka tauturu i te reira kia totoa.

Te au Turanga no te Paruruanga

Te kite anga i te anoano no te teateamamaoanga, kua akanoo takere te au kavamani e manganui i tetai au parani. Inara eaa taau ka rave? E akara ana e toru takainga no te paruruanga:

Akamatutu i te kopapa: E akapapu e te rava ra te moe a toou ngutuare e e kai i te au kai te ka akamatutu i te kopapa no te paruruanga. Ko te au kai taau ka kai i te au ra ravarai ko te ua rakau ou e te au kai raurau, te titona, e te au porotini meitaki, te oronga maira i te au amino acid te anoanoia ra kia akamatutu i te au mero kopapa.

E tama i te au ngai kia kore te tiemu e tupu mai: I te ka rauka, e tama meitaki i te au ngai tukuanga apinga e te au kaingakai i te au ra ravarai. E orei i te au apinga kuki e te au apinga kaikai i muri ake i te taangaanga anga i te reira, e e pua putuputu i te au mea e tukunaia ana ki runga i te roi. E tama i te au apinga ta te tangata e amiri ana: te mouranga o te pa, te au terepaoni, e te au mea patapata tivi. Me ka rauka, e eeu i te maramarama kia aere mai te reva ou ki roto.

E rave i te au peu meitaki no te tamaanga ia koe uaorai: Tama meitaki i toou rima ki te pua e te vai me kore ki te apinga orei rima. (Me ka tau, e apai aere i tetai manga moina orei rima.) Eiaa e orei i toou rima e te mata ki runga i te tauvera o tetai ke, e kare katoa tetai o te au mema o te ngutuare.

Eiaa e amiri i toou mata, te putangiu, me kore te vaa me kare i oreiia. Me ka rauka, e tapoki i toou vaa e te putangiu ki te pepa orei putangiu me mare koe me kore me maretie, e oti e titiri atu i te reira ki roto i te pia tita. Auraka e tua aere i te au apinga te ka akatotoa i te au tiemu, mei te au terepaoni rai. Te anoanoia ra kia tereni meitakiia te au tamariki no runga i teia au peu. E meitaki taua au peu ra i te au taime ravarai, inara e meitaki atu i te tuatau maki vuru.

Akamanako i Tetai Ke

Ka tuia tetai aronga i te ra i mua ake ka tupu mai ei tetai au akairo o te maki kia koe, e e rima ra i muri ake te makiia anga koe. Aiteite rai te au tu maki ki te maki vuru inara pakari atu te reira. Te kapiti maira te reira i te piva (kino), mamae upoko, roiroi tikai, te mare maroka, e te mamae uaua. Kare e kite putuputuia ana i roto i te aronga mamaata te taetae upe e te mamae kopu​—mei te anininini, te ruaki, e te maki eke—​ko te tamariki ua ra. Me kua tuia koe e te maki, e noo ki te kainga e eia e tua atu i toou maki ki tetai ke.

Kia maata te akangaroi anga e e inu maata i te vai. Ka tauturu mai te au vairakau paruru maki ia koe, inara e kai i te reira i muri ua ake me tupu mai te maki. Auraka e oake i te aspirin ki te tamariki me e maki vuru to ratou. E ringi viviki atu i te ngai rapakauanga me tupu mai te au akairo nimonia, kare e rauka i te akaea, mamae te umauma, me kore te mamae putuputu ra te upoko.

E tuatau taitaia me tuaia e te maki vuru. Te akapapa meitakianga ka tauturu mai te reira ia koe kia meitaki mai. Inara maata atu i te reira, ka rauka ia koe i te tapapa atu i te tuatau tei totouia mai e te Pipiria e, “kare oki to reira e karanga e, Kua maki au.”​—Isaia 33:24.

[Pia i te kapi 13]

TETAI TU MAKI VURU KINO

Te vuru tei kite muaia i Meiko i te mataiti 2009 ko te H1N1, aite te reira ki te vuru Paniora o te mataiti 1918, tei tamate e tai ngauru ua atu mirioni tangata. Inara, tei roto katoa i reira tetai au tu i kiteia i roto i te au vaireti tei tuia te au puaka e te au manu.

Pia/​Au Tutu i te kapi 14, 15]

6 AU RAVENGA I TE PARURU IA KOE E TETAI KE

1. Arai i te vaa me mare

2. Orei i te rima

3. Eeu i te maramarama

4. Kia ma ua

5. Me maki, noo ki te kainga

6. Eiaa e aravei tangata

[Pia/​Tutu i te kapi 15]

ME TUPU VIVIKI MAI TE TUMATETENGA NO TE MAKI

Te mea mua, e aru i te au ikuikuanga a te au opita rapakau maki. Eiaa e taitaia. E turuturu i te au peu meitaki e uriuriia ra i konei. Me ka rauka, auraka e aere atu ki te ngai maata te tangata. Me maki koe, e aao i te arai putangiu e te vaa. Orei putuputu i toou rima. E akaputu i te au kai kare e kino no tetai rua epetoma pera katoa te au vairakau e te au apinga tamaanga e ua ake e kare koe e tae ki te are toa.

I ko i te ngai angaanga, i te ngai akamorianga, me kore i tetai atu ngai e maata te tangata, e aru i te au ikuikuanga tei orongaia mai. Pera katoa, e eeu i te maramarama kia aere mai te matangi ki roto i te are.

[Tutu i te kapi 13]

Tutu maatamaata o te maki vaireti vuru te H1N1

[Akameitakianga]

CDC/Cynthia Goldsmith