Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Akaraanga i te Ao

Akaraanga i te Ao

Akaraanga i te Ao

Akakite tetai kimikimianga e, mei te 10.3 patene o te au tane Paratiri mei te 15 mataiti ki te 64 mataiti e rave matau ana i te ainga, tei rave ana i te ainga ki tetai tangata tei aravei ratou i runga i te internet i te 12 marama i topa.​—BRAZILIAN MINISTRY OF HEALTH.

Kua roa te Moana Arctic i te tapokiia anga e te aiti mei te 80 mita te petetue. Teianei kua ngaro takiri taua “aiti ra tei pou e ia ua atu au mataiti i te akatokaanga . . . e tupuanga umere tikai te ka riro ei akatuera ngoie ua i te au ara pai i te pae apatokerau e te apatonga.”​—REUTERS NEWS SERVICE, I KANATA.

Akakite a Moscow e te Vatican e kua akamouia te au pirianga poritiki i rotopu ia raua.​—RIA NOVOSTI, I RUTIA.

Kilimanjaro, te maunga teitei rava atu i Aperika, kua “tae e 26 patene o te aiti i runga, i rotopu i te mataiti 2000 e te 2007.”​—DAILY NATION, I KENIA.

Tu Akaveevee, Taitaia ra te Ngakau

Akakite te aronga kimikimi e, ko Peritane “te taiate akaveevee roa atu ia ratou i roto i teianei ao, e puapinga atu kia ratou te tangata tataki tai, i te pupu katoa,” i ripoti mai ei te Daily Telegraph o London. Kitea mai e tetai kimikimianga ke mai e, no te au tangata i Peritane te turanga kino roa atu no te maki ngakau taitaia e te manako apiapi. Irinaki tetai aronga kite e e pirianga tetai i rotopu i nga mea e rua. Kua akaaiteia tetai au kimikimianga i te au taiate akaveevee ia ratou, ki te au taiate i te pae Opunga o teianei ao, ki to Tinito e Taiuana. Nga enua openga i taikuia, e puapinga maata atu kia ratou te tu rotai o te taiate katoa, i to te tu akaveevee, e kua riro te reira ei paruru i te tangata mei te maki manako. I te pae Opunga ra, “ko te taiate manako ua ia ratou uaorai . . . te akatupu nei i te maki ngakau taitaia kia tatou,” i akakite ei te Telegraph.

Akaipoipo Tane-Tane, Vaine-Vaine Roto i te Akonoanga o Tuitene

Roto ia Okotopa mataiti 2009, kua ariki te Akonoanga Lutheran o Tuitene kia akaipoipo te aronga totoma i roto i te are pure. I aru mai taua tukuanga tika ra i te akamanaanga te paramani o Tuitene i te akaipoipo tane-tane, vaine-vaine, ei ture i tetai au marama ua i muao. “Tera te aiteanga, ko te akonoanga o Tuitene tetai o te au akonoanga maata i roto i teianei ao, tei akaruke i te irinakianga tumu no runga i te akaipoipo ei pirianga i rotopu i tetai tane e tetai vaine,” i karanga ai te nuti pepa Dagens Nyheter.

E Aue Ana te Pepe i Roto i Teea Reo?

Mei te rua ra o tona oraanga, e aru ana te tangianga o te aue a te pepe i te reo o tona mama, i akakite ei te aronga kimikimi mei te Apii Teitei o Würzburg i Tiamani. Kua rekoti te aronga kimikimi i te aue a te au pepe anau ou, e 30 no Varani e 30 no Tiamani, i te akara e mei teaa te tu o te aruru, te tu o te tangianga, e te teitei. Te aue a te au pepe Varani, e akaaka te tangianga me akamata e oti kua teitei atu te tangi. Kareka te au pepe Tiamani, e teitei atu me akamata e oti kua akaaka mai, te aru ra nga mea e rua i te tangianga tei matauia i roto i te reo o to ratou au metua. No reira kua irinakiia e ko te tupuanga o te reo, i akamata mai te reira i roto i te vairanga tamariki, e i akamata mai te reo o te pepe i te taime mua tikai i aue ei aia.