Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Maki Hepatitis B—Tamate Anga Muteki

Maki Hepatitis B—Tamate Anga Muteki

Maki Hepatitis B​—Tamate Anga Muteki

“Toku 27 mataiti anga, koi akaipoipo ua akera, te meitaki ra e te maroiroi ra au. Te angaanga ra au i tetai ngai maata te taomianga, e te akono katoa ra i taku au apainga i roto i te putuputuanga a te Au Kite o Iehova. Kare rava au i kite e kua akamata te maki ‘hepatitis B’ i te kai i toku ate.”​—Dukk Yun.

E TIAKA ana te ate i te au poitini mei roto i te toto e te rave i tetai atu au 500 angaanga puapinga. No reira i rauka ai te maki hepatitis​—e ate puena e te mamae​—i te takino i te oraanga o te tangata. Penei ka tupu mai te maki hepatitis no te inu maata i te kava me kore maata rava te poitini. Inara te maataanga o te taime, na te au vaireti i akatupu i te reira. Kua kitea mai e te aronga taineti e rima o taua au vaireti, e kua irinaki e te vai ra e toru atu au vaireti.​—Akara i te  pia i raro ake.

E tai o te rima​—maki vaireti hepatitis B (HBV)—​e tamate ana mei tetai 600,000 tangata i te mataiti okotai, tei aiteite ki te au tangata tei mate i te maki mariri. Maata atu i te rua pirioni tangata​—vaitata rai e toru tuanga o te tangata katoatoa i teianei ao—​tei tuia e te HBV, e kua meitaki mai te maataanga i roto i tetai au marama. Inara, mei tetai 350 mirioni tangata tei tupu mai te maki kino tuatau roa. No te katoaanga o to ratou oraanga, noatu kua tuia ratou me kare, penei ka akatotoa atu ratou i te reira ki tetai ke. *

Ka rauka te rapakau anga me rave vaveia, te tauturu i tetai tei tuia e te maki HBV kino tuatau roa, kia paruru ia ratou kia kore te ate e kino atu. Inara, kare te maataanga i kite e kua tuia ratou, kia ioio meitaki ravaia te toto e kitea ai te HBV. Noatu me ioioia eaa te tupu ra ki te ate, kare e kiteia atu te maki. No reira, ka riro te HBV ei tamate anga muteki, kare e akamatakite mai me tupu te reira. Penei kare te au akairo e kiteaia no tetai au mataiti i muri ake te tuia anga. Me tae ki te reira taime, penei kua kaingaia te ate me kore kua tuia e te cancer. E tamate ana teia au maki e 25 patene o te aronga kua tuia e te HBV.

“Akapeea Au i Tuia ai e te HBV?”

“Kua kitea te au akairo mua i toku 30 mataiti anga,” i karanga ai a Dukk Yun. “Kua ekeia au, no reira kua aere au ki tetai taote e taangaanga ana i te vairakau o teia tuatau, inara kua rapakau ua aia kia meitaki te eke. E oti kua aere au ki tetai taote Asia rapakau anga taito, tei oronga mai i tetai vairakau no toku ngakau e te kopu. Kare teia nga taote i akara ana me e maki hepatitis tetai. No te mea kua eke ua au, kua oki atu au ki te taote e taangaanga ana i te vairakau o teia tuatau. * Kua rutu maru aia i te tua katau o toku kopu, e kua kite au i te mamae. Kua akapapu mai tetai ioio anga i te toto i tana i manako tarotokaka​—kua tuia au e te vaireti hepatitis B. Kua poitirere tikai au! Kare rava au i pamu toto ana, e kare rava au i piri ainga mako kore ana.”

Muri ake te kite anga a Dukk Yun e kua tuia aia e te maki HBV, kua ioioia te toto o tana vaine, te nga metua, e tona tuakana e te nga tuaine, kua kiteaia mai e e paruru anga to ratou kia kore e tuia e te HBV. I roto i to ratou turanga, kua tama te akaaereanga paruru kopapa i te vaireti mei to ratou kopapa. Kua tuia ainei a Dukk Yun e te maki HBV no ko mai i tetai ia ratou? Kua paruru koreia ainei ratou mei te tumu o te vaireti? Kare i papu. Inara, mei tetai 35 patene o te aronga tei tuia, kare i kiteaia te tumu. Kua kiteaia mai ra e, kare te hepatitis B i te maki kopu tangata, e kare e piri mai me kapiti atu ki tetai ke e me kaikai kapiti. Inara, e totoa ana te HBV me o atu te toto me kore tetai atu vai kopapa, mei te tatea o te tane e te vai o te vaine, me kore te uavare o tetai tangata tei tuia, ki roto i te ara toto o te pakiri motu me kore te pirau o te pakiri.

Te tuia nei rai te maataanga no te pamuanga toto kino, i te au enua tikai kare e ioio meitakiia ana e kare rava e ioioia ana te HBV. E 100 taime te maata me totoa te HBV i to te HIV, te vaireti e akatupu ra i te AIDS. Noatu e manga ua te toto tei kino, mei to runga rai i te varu, ka akatotoa te reira i te HBV, e ka vai rai te maki o te toto maro no tetai epetoma me kore tere atu. *

Anoanoia Kia Marama

“Te kite anga te kamupani e kua tuia au e te HBV, kua akatakake ratou iaku ki roto i tetai opati meangiti mei toku au oa angaanga,” i akamaara ai a Dukk Yun. E tu akono anga matauia te reira, penei no te marama kore i te tumu i totoa ai te vaireti. E marama kore ana te aronga apii meitakiia i te tuke o te hepatitis B e te hepatitis A, e maki piri kare ra e takino tikai i te oraanga. Pera katoa, i te mea e totoa ana te HBV na roto i te pirianga ainga, tetai taime e tarotokakaia ana te aronga tu akono tau tei tuia.

E akatupu ana te marama kore e te tarotokaka i te au manamanata kino. Ei akaraanga, i roto i te au ngai e manganui e kopae manako kore ana te au tangata i te au mapu e te aronga pakarikari tei tuia e te HBV. Kare te aronga i te pae mai e akatika ana i ta ratou tamariki kia kanga kia ratou, kare te apii e ariki ia ratou, e kare te au pu e inangaro ia ratou ei aronga angaanga. No te mataku e ka akavaavaaia mai, kare te au tangata e inangaro i te ioio no te HBV me kore e akakite e kua tuia ratou e te maki. Kua takino tetai i to ratou oraanga kopapa e to ratou au mema pamiri no te tuatau ki mua i to te akakite anga i te tika. No reira ka totoa atu te maki mei tetai uki ki tetai.

Anoanoia te Akangaroi

“Noatu kua akakite mai toku taote e kia akangaroi meitaki au, i muri ake i te rua marama kua oki au ki te angaanga,” i akakite ei a Dukk Yun. “Kare te ioio anga i te toto e te matini CT i akaari mai ana i tetai akairo no te maki kai ate, e kua manako au e te meitaki ua ra au.” E toru mataiti i muri mai, kua neke atu te kamupani o Dukk Yun iaia ki tetai oire maata, e kua pakari atu te taitaia o tona oraanga. Kua angaanga ua atu aia no te tutaki i te au pira e te turuturu anga i tona pamiri.

No tetai au marama, kua teitei rava te vaito o te vaireti i roto i te toto o Dukk Yun e kua akamata aia i te apikepike. “Kua akamutu au i taku angaanga,” i karanga ai aia, “kua tataraara au i teianei no te pakari rava taku angaanga.” Naringa au i akamarie mai, kare e kino roa toku maki, tei takino atu i toku ate.” Kua kite mai a Dukk Yun i tetai apiianga puapinga. Mei reira mai, kua akaiti mai aia i tana angaanga e tana akapou anga moni. Tei maata atu, kua tauturu mai tona pamiri, e kua angaanga tana vaine ei tauturu i te tutaki i te au pira.

Oraanga o te Aronga Hepatitis B

Kua angari mai te turanga oraanga kopapa o Dukk Yun, inara kare tona ate e tiaka meitaki ana i te toto e tae ra, tei akakake atu i tona toto. Muri ake i te 11 mataiti, kua motu te uaua o tona ara kai e kua tae viviki mai te toto mei tona karaponga, e kua apaina atu aia ki te are maki e tai epetoma. E a mataiti i muri mai, kua tupu te maki manako oripu kiaia. Maata te amonia i roto i tona roro no te mea kare i rauka ana i te ate i te tiaka i te reira ki vao. Inara, kua rauka te rapakau anga vairakau i te akameitaki mai i te maki i roto i tetai au ra.

E 54 o Dukk Yun mataiti i teianei. Me kino atu tona maki, e iti ua tana au ikianga. Kare te au rapakau anga paruru vaireti e tama meitaki tikai i te vaireti, e ka tupu mai tetai atu au maki. Te ikianga openga, ko te mono anga i te ate, inara maata roa te tangata e tiaki ra e kare e rava ana te ate. “Kare roa atu ana ka mate au,” i karanga ai a Dukk Yun. “Kare ra i te mea meitaki kia manamanata i te reira. Te ora nei au, e ngai moe anga toku, e te pamiri meitaki. Te tikaanga, i tetai tua, kua riro mai toku turanga ei akameitaki anga. Maata atu toku taime ki toku pamiri e te apii i te Pipiria. Kua akamaru mai teia i toku mataku i te mate e kua tauturu mai iaku kia tapapa atu i te oraanga kare e maki.” *

E akameitakianga kia Dukk Yun no tona manako papu, te rekareka ra tona pamiri i tetai oraanga mataora, e te piri ra aia, tana vaine e ta raua tamariki e toru ki te angaanga orometua tamou Kerititiano.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 4 Kua manakoia e e maki kino tuatau roa me kare te akaaereanga paruru kopapa i takore atu i te vaireti i roto i te ono marama.

^ para. 7 Kare te makatini E Ara! e akamaroiroi ana i tetai ua atu tu rapakauanga.

^ para. 9 Kia tama meitaki vivikiia te toto o tetai tangata kua tuia e kia taangaanga i te vaii rima e tetai vairakau maani ouia e 1 tuanga apinga tama e 10 tuanga vai.

^ para. 18 No runga i te manakonakoanga Pipiria no te tuatau kare e maki, akara ia Apokalupo 21:3, 4 e te puka Eaa Tikai ta te Pipiria e Apii Maira?

[Tataanga i te kapi 13]

Ka rauka te rapakau anga vave i te tauturu kia kore e kino atu

[Tataanga i te kapi 14]

No te mataku e ka akavaavaaia mai, kare te manganui e inangaro i te ioio me kore e akakite e e HBV to ratou

[Pia i te kapi 12, 13]

 EAA TE TU O TE HEPATITIS?

E rima maki vaireti tei kiteaia e akatupu ana i te hepatitis, e toru tei kite meitakiia e A, B, e te C. Kua manako tarotokaka katoaia tetai au maki vaireti. Mei te maki vuru rai te au akairo o te au tu hepatitis penei ka kapiti mai e kare e kapiti mai i te maki akarenga o te pakiri. Kare e akairo e kiteaia i te maata anga o te tangata, te au tamariki tikai. Ko te hepatitis B e te C, penei kua kino takere te ate e kitea mai ei te au akairo.

MAKI VAIRETI TE HEPATITIS (HAV)

Tei roto te HAV i te repo o te tangata tei tuia. Ka ora ua te au maki vaireti i roto i te tai me kore te vai ma e te potonga aiti. Ka tuia tetai tangata e te HAV na te

Kai anga i te kai moana kare i tunuia e tei takinoia e te repo tangata me kore te vai repo

Piri vaitata anga ki te tangata tei tuia me kore te kai e te inu kapiti anga, me kore te kai kapiti anga ma tana apinga kaikai

Kore i tama meitaki i te rima i muri ake te aere anga ki te are meangiti me kore te taui anga i te pepe kua tuia me kore i mua ake ka akapapa ai i te kai

E akatupu ana te maki HAV mamae tuatau poto, kare ra i te maki kino pakari. I tetai au turanga, e tama ana te kopapa iaia uaorai mei te maki vaireti i roto i tetai au epetoma me kore i tetai au marama. Kare e rapakau anga tikai i te pae mai i te akangaroi anga e te kaikai meitaki. E kopae i te kava e te apinga akakona te ka takino i te ate, mei te ua akakore mamae (acetaminophen), kia akapapu roa mai te taote e kua meitaki tikai te ate. Tetai tangata tei tuia ana e te HAV, penei kare e tu akaouia inara ka tuia e tetai atu tu hepatitis. Ka rauka te vairakau patia paruruanga i te kopae i te hepatitis A.

MAKI VAIRETI HEPATITIS B (HBV)

Tei roto te HBV i te toto, te tatea o te tane, e te vai o te vaine o te aronga tei tuia. E totoa ana te maki vaireti me o teia vai ki roto i te kopapa o te tangata kare i paruruia. Ka totoa te maki vaireti na roto i te

Anau anga (mei te metua vaine tei tuia ki tana pepe)

Vairakau, kiriti nio, tatatau anga, me kore koputaputa anga i te kopapa ki te au apinga kare i tavairakauia

Tua aere anga i te nira patia vairakau, te varu, te vaira e te pakatikati mangamanga rima, te uru nio, me kore tetai ua atu apinga te ka akatotoa i tetai manga toto na roto i te pakiri motu

Au angaanga ainga

Kua irinaki te au akaaere paruru maki e kare te HBV e totoa na roto i te manumanu, te mare, te mou rima, te takave anga, te ongi i te paparinga, angai u, te kai e te inu kapiti, kai anga ki te rakau e ma tetai atu au apinga. Ka meitaki mai te maataanga o te aronga mamaata mei te maki HBV mamae tuatau poto, e kare e tu akaouia. Ka viviki te tamariki rikiriki i te tuia e te maki kino tuatau roa. Me kare e rapakauia, ka takino te maki kino hepatitis B tuatau roa i te ate, e i te openga e mate. Ka rauka te vairakau patia paruruanga i te kopae i te hepatitis.

MAKI VAIRETI HEPATITIS C (HCV)

E totoa ana te HCV mei te tu rai e totoa ana te HBV, mei tei matauia na te patia anga i te apinga akakona ki te au nira repo. Kare e vairakau patia paruruanga no te hepatitis C. *

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 46 Te oronga maira The World Health Organization i tetai atu akakiteanga no te hepatitis i roto i te au reo i runga i te www.who.int.

[Pia i te kapi 14]

AKAMUTU ANGA TE TOTOA I TE HBV

Noatu e tupu ana te HBV ki te tangata i te ao katoa, mei tetai 78 patene o te aronga tei tuia e te maki hepatitis B e noo ana i Asia e te au airani Patipika. Maata anga o taua ngai, e 1 i roto i te 10 tangata tei tuia e te maki. Maata tei tuia e te maki vaireti mei te anauanga mai to ratou metua vaine ia ratou, me kore kua tuia te meangiti anga no te piri anga ki te au tamariki e maki to roto i te toto. Te tauturu ra tetai vairakau patia paruruanga meitaki i te au pepe anau ou e tetai atu te ka takinoia, kia kore teia maki e totoa. * Te ngai i taangaangaia ai te vairakau patia paruruanga, te iti maira te maki.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 51 Penei kua akapapaia te vairakau patia paruruanga hepatitis mei tetai au tuanga o te toto. Patiia atu nei te aronga tatau e manamanata ra, kia akamanako i te “Au Uianga a te Aronga Tatau” i roto i te itiu o Te Punanga Tiaki o Tiunu 15, 2000, e te itiu o Okotopa 1, 1994. Ka kitea katoaia tetai au akakiteanga i te kapi 215 o te puka “Keep Yourselves in God’s Love,” neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Tutu i te kapi 15]

Dukk Yun e tana vaine e te tamariki e toru

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 12]

© Sebastian Kaulitzki/​Alamy