Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Tika no Runga i te Kiritimiti

Tika no Runga i te Kiritimiti

Tika no Runga i te Kiritimiti

PUAPINGA ainei kia koe te tuatua mou pae vaerua? Me koia ia, penei kua ui ana koe i teia au uianga: (1) Anauia ainei a Iesu i te ra 25 o Titema? (2) Koai ma te “au tangata pakari,” toko toru ainei ratou? (3) Eaa te tu o te “etu” tei arataki ia ratou kia Iesu? (4) Eaa to Santa Claus pirianga kia Iesu e tona anau mai anga? (5) Eaa to te Atua manako no te peu oronga apinga aroa ki tetai e tetai i te Kiritimiti?

Ka akamanako ana tatou i teia au uianga na roto i te Pipiria e te au tikaanga tuatua enua.

(1) Anauia Ainei a Iesu i te Ra 25 o Titema?

Peu: Kia tau ki te peu taito, kua anauia a Iesu i te ra 25 o Titema e kua akamaaraia te reira ra.

Tona akamataanga: “Kare te ra 25 o Titema i taikuia i roto i te Pipiria,” i karanga ai The Christmas Encyclopedia, “inara e tamataoraanga peikani no Roma tei raveia i te openga mataiti,” i te tuatau anu i te Tuanga Tokerau o te enua. Te kapiti maira taua au tamataoraanga i te Tatunaria (Saturnalia), ei akangateitei ia Tatiuni (Saturn), te atua tanutanu, “e te nga tamataoraanga o nga atua o te ra, to Roma ko Sol e to Peresia ko Mitira,” i karanga ai taua enetaikoropitia. Kua akamaaraia taua nga ra anauanga i te ra 25 o Titema, te tuatau anu tei tau ki te karena a Julian.

Kua kapitiia mai taua nga tamataoraanga peikani ki roto i te “akamorianga Kerititiano” i te mataiti 350, te akakite anga te Pope Julius I e ko te ra 25 o Titema te ra anauanga o Karaiti. “Kua akao marieia mai tetai atu au peu o te tuatau anu ki roto i te Anauanga o Iesu,” i karanga ai te Encyclopedia of Religion. “Kua taangaanga maataia te ra ei akatutu i te Karaiti tei akatuia mai (tei kapiki katoaia e ko Sol Invictus), e ko te punupunu o te ra . . . kua riro mai ko te ei kaka no te au Kerititiano tapu.”

Ta te Pipiria e tuatua ra: Kare te Pipiria i akakite mai ana i te ra anauanga o Iesu. Ka akatika ra tatou e kare aia i anauia i te ra 25 o Titema. No teaa ra? Te akakite maira te Pipiria kia tatou e te anauia anga a Iesu, te noo ra te au tiaki mamoe ki vao i te akono i ta ratou au anana i te po, vaitata atu kia Betelehema. (Luka 2:8) Akamata ana te tuatau anu e te uaua i roto ia Okotopa—te au ngai anu tikai o te maunga, mei te au ngai rai takapini ia Betelehema—e kua apai mai te au tiaki mamoe i ta ratou au mamoe ki roto i te au ngai akaruru anga i te po. Te tuatau anu tikai ko Titema, e i tetai taime e pururu mai ana te kiona. *

Taka ua ra, kare rava te au Kerititiano mua i akamaara ana i tona ra anauanga i tetai ua atu ra, maataanga ia ratou kua aru ana ia Iesu ki roto i tana angaanga orometua. Mari ra, kia rotai ki tana akauenga, kua akamaara ua ratou i tona mate. (Luka 22:17-20; 1 Korinetia 11:23-26) Penei ka karanga tetai pae e, ‘Kino ainei te aru i te au peu peikani?’ Te pauanga? E kino te reira ki te Atua. “E akamori ei i te Metua te aronga akamori tika ra, ma te vaerua e te tuatua-mou,” i karanga ai a Iesu Karaiti.​—Ioane 4:23.

(2) Te “Au Tangata Pakari”—Eia Ratou? Koai Ma Ratou?

Peu: Aratakiia e tetai “etu” mei te itinga, e toru “tangata pakari” akaariia maira e oronga ra i te au apinga aroa kia Iesu i roto i te are puakatoro. Tetai taime te akaari katoaia maira te au tiaki mamoe i reira.

Tona akamataanga: I te pae mai i te papaanga poto o te Pipiria, “e tua ua te au mea ravarai tei tataia no runga i te Au Tangata Pakari,” i karanga ai The Christmas Encyclopedia.

Ta te Pipiria e tuatua ra: Kare te Pipiria i akakite mai e eia “au tangata pakari” i atoro atu ia Iesu. Penei e rua, e toru, e a, me kore e maata atu. Noatu kua uriia i roto i tetai au urianga Pipiria “au tangata pakari,” te aiteanga o te reo mua o te tuatua magoi, e aronga akara etu me kore e au taunga purepure—e au angaanga te karanga ra te Pipiria e e mea “viivii ïa na Iehova.” (Deuteronomi 18:10-12) No te mamao o to ratou teretere anga mei te Itinga mai, kare te aronga akara etu i tae vave ana i te atoro ia Iesu i roto i te are puakatoro. Penei i muri ake te teretere anga no tetai au marama, kua “tae atura ratou ki roto i te are” te ngai e noo ra a Iesu. I reira kua kite atu ratou i te “tamaiti iti ra, e tona metua vaine ko Maria.”​—Mataio 2:11.

(3) Eaa te Tu o te Etu Tei Arataki i te Aronga Akara Etu?

Te orongaia maira te au pauanga eaa ta te etu i rave. Kare te reira i arataki tika atu i te au tangata ki Betelehema, mari ra ki Ierusalema, te ngai i ui ei ratou no runga ia Iesu, i akarongo mai ei te Ariki ko Heroda. Kua “tiki poiri aturā Heroda i te au tangata pakari,” tei akakite kiaia no runga i te “ariki anau ou o te ngati Iuda.” Kua tuatua atu i reira a Heroda e: “Kimi marie i taua tamaiti iti ra; e kia kitea atu ia kotou, e oki mai, e akakite mai kiaku.” Kare ra to Heroda inangaro i te kite ia Iesu ei mea ngateitei. Mari ra, te akakoro tikai ra teia tutara kino ngakau parau i te tamate ia Iesu!—Mataio 2:1-8, 16.

Te mea umere, kua arataki te “etu” i te aronga akara etu na te tua tonga ki Betelehema. Kua “noo iora” ki rungao i te are tei reira a Iesu.—Mataio 2:9, 10.

Taka ua ra e kare teia etu i te mea noa ua nei! Eaa ra te Atua, tei taangaanga i te au angera kia akakite ki te au tiaki mamoe akaaka i te anauanga o Iesu, i tuku ei i tetai etu kia arataki i te aronga akara etu peikani ki te enemi o Iesu na mua e oti ki te tamaiti? No te mea e ravenga pikikaa na Satani te etu, koia anake te ka rauka i te rave i te reira. (2 Tesalonia 2:9, 10) E kiteaia ana tetai apinga akamanea mei te etu o Betelehema i runga rava i te au pu rakau Kiritimiti.

(4) Eaa to Santa Claus Pirianga kia Iesu e Tona Anau Mai Anga?

Peu: I te au enua e manganui, manakoia ana e na Santa Claus e apai mai ana i te au apinga aroa ki te tamariki. Tata putuputu ana te tamariki kia Santa te pati i te au apinga aroa, ta te au tangata rikiriki manamana i tauturu iaia te maani i ko i tona ngai i te Tua Tokerau Mamao o te Enua, tei tau ki te peu taito.

Tona akamataanga: Kia tau ki tei rekaia, akamata mai te tua maani ua o Santa Claus kia Saint Nicholas, te Epitikopo maata o Mura i Asia Minora, ko Tureki i teianei. “Te au mea ravarai tei tataia no runga ia St. Nicholas kua akatumuia ki runga i te au tua maani ua,” i karanga ai The Christmas Encyclopedia. Penei te ingoa “Santa Claus” no roto mai i te tuatua Sinterklaas, e tuatua Orani no “Saint Nicholas.” I roto i te Tuatua Enua e te Pipiria, kare o Santa Claus pirianga kia Iesu Karaiti.

Ta te Pipiria e tuatua ra: “E teianei kia kopae ua atu i te pikikaa, ‘ei tuatua-mou ta te tangata ravarai kia tuatua atu ki tetai,’” me kore ki te tangata tupu. To tatou tangata tupu vaitata, ko to tatou au mema pamiri. (Ephesia 4:25) Te karanga katoa ra te Pipiria e ko te ‘tuatua mou ta tatou e inangaro,’ te ‘tuatua anga i te tuatua-mou i roto i to tatou ngakau.’ (Zekaria 8:19; Salamo 15:2) E tika, penei kare i te tarevake te akakite ki te tamariki e na Santa i apai mai i te au apinga aroa i te Kiritimiti, e mea tau e e mea meitaki ainei te pikikaa ki te tamariki rikiriki noatu kare e kino ana te au akakoroanga? Kare ainei koe e kite ra e kua akariroia te atianga no te akangateitei anga ia Iesu, ei pikikaaanga i te tamariki?

(5) Eaa to te Atua Manako no te Oronga Apinga Aroa e te Tamataora i te Kiritimiti?

Peu: Tuke rai te oronga i te tuatau Kiritimiti kare i te oronga ua i te apinga aroa ki tetai e tetai, mari ra e tuatau tamataora, kaikai, e te kai kava.

Tona akamataanga: Akamata te au tamataora Tatunaria o Roma i taito i te ra 17 o Titema e kua akamutu i te ra 24, me orongaia te au apinga aroa ki tetai e tetai. Turituri ana te au kainga e te au mataara, te tumu no te maata te kaikai, kai kava, e te pekapeka. Muri mai ia Tatunaria, e raveia ana tetai akamaara anga i te ra mua o Tianuare. E rave katoaia ana tetai tamataoraanga, e toru ra. Penei e rave kapitiia ana te Tatunaria e te ra mua o Tianuare ei atianga tamataora.

Ta te Pipiria e tuatua ra: Akaari mai ana te tu rekareka e te tu oronga i te akamorianga mou. ‘Kia pereperekavana, kotou e te aronga tuatua-tika ra; e maeva i te rekareka,’ i karanga ai te Pipiria. (Salamo 32:11) E kapiti putuputuia ana taua tu rekareka ki te tu oronga. (Maseli 11:25) “E mea meitaki i te oronga atu i te rave mai,” i karanga ai a Iesu Karaiti. (Angaanga 20:35) Kua tuatua katoa aia e: ‘E oronga,’ me kore e akariro i te reira ei tuanga matauia no toou oraanga.​—Luka 6:38.

Kare taua oronga anga i aite ki te peu matauia tei maro i te tangata kia oronga. Akataka anga i te tu oronga anga tikai, te akakite ra te Pipiria e: “E oronga te tangata ravarai i tana i akakoro i roto i tona ngakau; eiaa ma te noinoi, e mei te mea e no te umuumu: ko te tangata oronga ma te rekareka ta te Atua e inangaro.” (2 Korinetia 9:7) Ko tei aru i teia au kaveinga Pipiria meitaki tikai, te oronga ra no tei akakeuia to ratou ngakau oronga kia rave i te reira i tetai ua atu taime o te mataiti. Papu e, te akameitaki maira te Atua i teia tu oronga, e kare rava te reira i te apainga teiaa.

E Pikikaa!

Me akaraia i roto i te Pipiria, e akamataanga peikani te au tu ravarai o te Kiritimiti me kore kua akatarevakeia te au papaanga Pipiria. No reira, te au peu o te Kiritimiti e akatutuanga Kerititiano ua. Akapeea teia i tupu mai ei? Te au anere mataiti i muri ake te mate o Karaiti, maata te au orometua pikikaa tei mama mai, mei ta te Pipiria i totou. (2 Timoteo 4:3, 4) Maata atu te inangaro o taua aronga pikikaa ra i te akariro i te Akonoanga Kerititiano kia rekaia e te au tangata peikani, i to te apiianga i te tuatua mou. No reira, kua ariki marie ratou i te au tamataora akonoanga peikani, e kua karanga e e tamataoraanga “Kerititiano.”

Te akamatakite maira te Pipiria e ko taua ‘au orometua pikikaa ra ka tuatua pikikaa ratou ia kotou; kare ra ta ratou utunga i akakiteia i taito ra i tavare, e to ratou mate, kare ïa i varea e te moe.’ (2 Petero 2:1-3) Irinaki papu ra te Au Kite o Iehova i taua au tuatua—mei ta ratou e irinaki ra i te katoaanga o te Pipiria, ta ratou i kite e ko te Tuatua tataia a te Atua. (2 Timoteo 3:16) No reira, e patoi ana ratou i te au peu me kore te au akamaaraanga a te akonoanga pikikaa. Kua ngere ainei ratou i te mataora no teia tu? Kare! Mei ta tatou ka kite mai, kua kite ratou mei tei tupu kia ratou e e tu akarangatira te tuatua mou Pipiria!

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 8 Akaraanga kua anauia a Iesu i te marama o Etanima (Tepetema-Okotopa) a te ngati Iuda i taito.​—Akara i te Insight on the Scriptures, Voriumu 2, kapi 56, neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Pia/​Tutu i te kapi 8]

RURU I TE TITANIA, KOKOTI I TE TITANIA

Kua tauta pakari tikai te au mana akaaere ekaretia i te patoi “i tetai ua atu au angaanga peu peikani,” i karanga ai te puka Christmas Customs and Traditions​—Their History and Significance. Aere ua rai, kua inangaro te au arataki akonoanga kia akaki i te are pure, i to te apii i te tuatua mou. Kua akamata ratou i te “akatika” i taua au angaanga peikani. Muri mai, kua ariki ratou i te reira.

‘Ko taau e ruru ra, ko taau ïa e kokoti,’ i karanga ai te Pipiria. (Galatia 6:7) Muri ake te ruru anga i te au apiianga peikani i roto i ta ratou akonoanga, kare te au ekaretia e poitirere e te tupu maata atura te “zizania.” E akamaaraanga te akangateitei ra i te anau anga o Iesu tei riro mai ei kotoe anga no te kona kava e te tamataora, e kua riro mai te are toa mamaata ei ngai rekaia e te tangata i te aere i to te are pure, e te kaiou maata ra te pamiri no te oko i te au apinga aroa, e kare i papu i te au tamariki eaa te mea tika e te mea tarevake, e ia Santa Claus e ia Iesu Karaiti. Ae, no reira te Atua i karanga ai e: “Auraka e rave ua atu i te mea viivii ra.”​—2 Korinetia 6:17.

[Au Tutu i te kapi 7]

Riro te tuatau Kiritimiti ei tuatau tamataora, kaikai, e te kai kava, mei te tamataoraanga taito o Tatunaria

[Akameitakianga]

© Mary Evans Picture Library