Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Moe—Eaa ra i Puapinga ai te Reira?

Moe—Eaa ra i Puapinga ai te Reira?

Moe​—Eaa ra i Puapinga ai te Reira?

● Te akaari maira te au kimikimianga o teianei e, e itu ki te itu e te apa ora moe e rauka ana i te tangata i te tua Tokerau o Marike i te po okotai. Eaa i puapinga ai kia rava te moe? I te taime e moe ra, ka na roto koe i tetai au turanga e oriori viviki ana te mata i te au 60 ki te 90 miniti i te po katoa. Teia te taime angaanga pakari roa atu o te roro, e kua irinaki te aronga kimikimi e ko te taime teia e ripea ra te roro iaia uaorai. Karanga te aronga kite e me tamanamanataia te moe e me kare e varea akaouia e te moe, e maata te kino ka tupu ki te kopapa. Ka takinoia te angaanga a te roro, e kare te reira e angaanga meitaki e ka maata atu te au maki ke mai.

Ka rauka i te au kemikara mei te caffeine i te arai i te kemikara e akakite ra ki te kopapa e ka anoanoia te moe. Inara, e ravenga ta te roro i te akatupu mai i te moe me kare i rava te moe a te kopapa, karangaia teia e, e moeanga potopoto ua. Akakite The Toronto Star e, “noatu eaa taau e rave ra, ka akamata toou roro ngere i te moe i te na roto i te tuanga mua o te moe, mei te tai ngauru tekoni ki runga ua ake i te miniti i te taime okotai.” Akamanako ua ana e te akaoro ra koe e 48 kiro mita i te ora, e te moe poto ua ra koe no tetai tai ngauru tekoni. I taua taime ra, aite rai te roa ia koe e akaoro ra ki te roroa o tetai ngai tue poro. Tetai katoa, me akangereia i te moe tei anoanoia, ka paruparu te turanga paruru o toou kopapa, no te mea te maani ra te kopapa i te au T cell te ka takore i te pathogen koia te au manumanu i te taime e moe ra. Te maani katoa ra to tatou kopapa i te leptin, e kemikara teia no te akaaere i te kaki kai. Ae, ka anoanoia te moe no te kopapa, mei te akaetaeta uaua rai e te kai e anoanoia ra e te kopapa.

Te riro ra ainei te angaanga pakari ei akangere ia koe i te moe? Peea te au apiapi o te oraanga e te manata o te au mea taau i akaputu no te tuatau ki mua? Te akakite ra te ariki pakari a Solomona e: “E meitaki te moe o te tangata rave angaanga ra, iti oti, e rai oti, tana kai: no te ki kopu ra o te tangata apinga nui ra i ngere ei aia i te moe.”​—Koheleta 5:12.