Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kaneta o te U—Eaa te Manakonakoanga, Akapeea me Akakoromaki

Kaneta o te U—Eaa te Manakonakoanga, Akapeea me Akakoromaki

Kaneta o te U​—Eaa te Manakonakoanga, Akapeea me Akakoromaki

KARE o Conchita au akairo no te maki kaneta (cancer). * E a ngauru ona mataiti, meitaki ua aia, e kare e maki u kaneta i roto i tona pamiri. Kare e apinga tuke i kitea mai roto i tona au mammogram. Inara i tetai ra iaia e akara ra i tona u i roto i te pia pai, kua aa atu aia i tetai puku. E maki kaneta. Paruka ua a Conchita raua ko tana tane i te akamarama mai anga te taote i te au ikianga ka rauka iaia i te rave.

Te au tuatau i topa, ka akakite te taote ki te vaine i tuia e te kaneta o te u e ko te ravenga ua rai nona kia tipu takiri i te u​—ko teia vavai, ka akatuke takiri te reira i te kopapa, te lymph nodes i roto i te umauma e te ke ke, pera te uaua o te umauma. Maataanga te taime ka akaroa atu te rapakauanga kemoterapi (chemotherapy) me kore te radiation i teia turanga ngata. No reira i maata atu ei te mataku o te manganui i te “rapakauanga” i to te maki tikai.

E mea ngata tikai te tamaki anga i te kaneta o te u, i te tautaanga openga kore kia takore takiri i tetai apinga e ta nei te tangata, e te inangaro kia kore te kopapa e taviiviiia, pera te au tu kino ke mai. Mei ia Conchita rai, penei i teia tuatau e maata te au rapakauanga ka rauka i te aronga maki kaneta o te u kia iki. * Oronga mai te kimikimianga ou a te pae rapakau e te au ripoti nuti pepa, i te manakonakoanga no tetai au vairakau ou, te akara i te gene kaneta, e te au kai paruru te ka takore takiri i teia maki.

Noatu te maata atura te marama pae rapakau, te riro nei rai ko te kaneta o te u te tumu maata e mate nei te au vaine i te maki kaneta. * No te au enua angaanga pitiniti o Marike Apatokerau e to Europa Opunga te au tupuanga maata no te maki kaneta, inara te kake atura te numero o Asia e Aperika, tei kite matauia ana no te iti ua o te maki kaneta. Kareka ra, e maata atu te mate i rotopu i te aronga tei tuia e te maki kaneta i Asia e Aperika. Eaa te tumu? “Kare te tangata e kite vave ana e kua tu ratou i te maki kaneta” i akakite ei tetai taote i Aperika. “Maataanga i te aronga maki e aere mai ana ratou kia matou i te taime kua kino takiri te maki.”

Maata atu te kino me pakari mai. Mei te 80 patene o te aronga maki, e au vaine e 50 tuma mataiti. Te nuti meitaki ra, ka rauka ua te kaneta o te u i te rapakau. Ae, e 97 patene o te au vaine tei kitea vaveia to ratou maki kaneta o te u, kua rapakauia e kare te reira i totoa, te ora nei rai e rima mataiti i muri ake i te kitea angaia. Kare i roa rava akenei kua pati te rima mataiti ia Conchita.

Tu o te Kaneta o te U

Mei to Conchita rai, maata te taime e kiteaia mai ana tetai puku tuke ake rai. Mea meitaki ra e 80 patene o taua au puku ra kare i te maki kaneta. Me kore kare i totoa, te maataanga e kopupu vai, tei karangaia e e (cyst).

Akamata mai te kaneta o te u me ngaa mai tetai au teera mei roto i tetai teera okotai, riro marie ua mai ei tiuma. Ka riro mai te tiuma ei maki kaneta me tomo tona au teera ki roto i te au uaua. Tetai au tiuma e tupu viviki ana; ko etai ka taeria te ngauru mataiti i mua ake ka kiteaia ai.

I te akara anga ia Conchita no te maki kaneta, taangaanga tona taote i tetai nira ikoke ua i te rave mai tetai manga kiko mei roto i te puku. E au teera kaneta to roto. I reira kua vaiia aia i te tipu i te tiuma e te u, e te akara i te turanga o te tiuma (te maatamaata, te tu, e me kua totoa), e te akara e mei teaa te (viviki o te tupuanga).

Muri ake i te vavai, maata te aronga maki e rapakauanga ke mai to ratou i te paruru kia kore e tupu akaou me kore e totoa te maki kaneta. E matara mai ana te au teera kaneta mei roto i te tiuma, aere na roto i te ara toto me kore i te lymphatic system, e oti akamata akaou i te tupu. No te mea ka rauka i te maki kaneta kia totoa atu ki roto i te au mero puapinga e te au uaua​—te roro, ate, uo ivi me kore te ate mama—​na te reira i akariro i teia maki ei maki ta tangata.

Kua rapakauia a Conchita ki te radiation e te kemoterapi i te takore i te au teera kaneta takapini i te ngai mua i akamata ai, e te na roto katoa ra i tona kopapa. I te mea na te estrogen e angai ra i tona kaneta, kua rapakau katoaia ana aia ei tapu i te maki kaneta kia kore e totoa.

Oronga mai te au kite ou no runga i te kaneta o te u i tetai tikaanga no te aronga maki kia iki i te rapakauanga tei tau ki to ratou mataiti, oraanga kopapa, te maki kaneta i roto i te kopu tangata, e tona uaorai. Ei akaraanga, ko Arlette, kitea mai tona kaneta i mua ake ka totoa ai ki vao ake i te ngai e tae mai ana te u. I na kua akaateaia te puku e kare atura tona u i tipuia. Ko Alice, kua kemoterapi aia i mua ake ka vavai ei, kia mimiro tona tiuma. Ko Janice, kua akaatea tona taote vavai i te tiuma, e te sentinel lymph node ua, te node mua teia e tae ana te vai o te tiuma ki roto. Kua vai meitaki ua te au node ke mai no te mea kare e teera kaneta i roto. Tauturu teia i te akaiti mai te akaea i roto i te rima, e tupu ana teia me maata roa te au lymph node ka akaateaia.

Maata tei kiteaia no te tupu anga o te kaneta o te u, e te uiia nei rai tetai uianga puapinga e, Eaa te tumu, e akapeea te kaneta o te u me akamata?

Te au Mea e Akatupu Ana?

Kare rai papu ake e na teaa e akatupu ana i te kaneta o te u. Karanga te aronga akaapa e e maata atu te kimikimianga i te vairakau e te akarakaraanga, kare ra i te au mea e akatupu ra i te reira, pera te paruruanga​—e moni maata oki te rauka ana. Noatu ra, kua kitea mai e te au taineti tetai au ravenga puapinga. Irinaki tetai pae e i tupu mai te kaneta o te u na roto i tetai au turanga ngata, akamata mai ki tetai gene kino tei akatarevake i te au teera​—kia ngaangaa pu ua mai, kia tomo ki roto i tetai uaua ke mai, kia kape i te au teera paruru kia kore aia e takoreia, e i te takino ngaro ua i tetai au mero puapinga.

Noea mai teia au gene kino? Rotopu i te 5 ki te 10 patene o te au vaine, anauia mai ratou ma te au gene ka akatupu mai te kaneta o te u. Inara, maata te aronga, na te au mea ke mai na vao e ta ana i te au gene meitaki​—e radiation e te au kemikara, tetai o te au mea maata e tamanakoia ana. Penei na te au kimikimianga a te tuatau ki mua e akapapu mai teia au mea.

Tetai mea ke mai ko te hormone estrogen, akaraanga na te reira e angai atu ana i tetai au tu kaneta o te u. Penei ka maata atu te kino no tetai vaine me ngaa vave mai tona riu i te ou anga, e me kare e akamutu vave tona riu te pakarianga, me kua pakari rai aia i te nui mua anga me kore kare roa aia i nui ana, e me kua rapakauia ana aia ki te ua hormone. No te mea na te au teera matu e maani ana i te estrogen, penei ka akamaata atu te matu i te kino ki te au vaine kua akamutu te riu, e kare to ratou ngai ua tamariki e maani akaou ana i te hormone. Tetai au mea e akatupu ana i te kino, me maata rava te insulin e me topa te vaito o te kemikara no te moe e (melatonin) maata te taime e tupu ana teia ki te aronga angaanga po.

E au rapakauanga meitaki atu ainei tetai ka rauka no te kaneta o te u? Te maani nei te aronga kimikimi i tetai au ravenga te ka o mai te taangaanga anga i to te kopapa uaorai turanga paruru, e te vairakau te ka takore i te au kemikara e angai ra i te maki kaneta kia tupu. Teianei ra, ka riro te au ravenga meitaki atu o te io anga i te maki ei tauturu i te au taote kia taangaanga meitaki atu i te radiation ki runga tikai i te ngai maki.

Te tamaki katoa nei te au taineti no runga i tetai au tu kaneta, kapiti mai te marama meitaki anga i te metastasis, koia oki te totoa anga te au teera kaneta mei te ngai mua ki tetai ngai ke, takore i te au teera kaneta kare e mate i te kemoterapi, arai te tupuanga o te teera, e te oake i te vairakau tano tikai no te tiuma tataki tai.

Tera ra, i roto i te ao i teia tuatau, kare rava e rauka i te takore takiri i te maki e ka mate ua rai te tangata. (Roma 5:12) Ko te Atua ua ra, Tei Anga mai ia tatou, te ka rauka i te taui i te reira tu taitaia. Inara ka akapera ainei aia? Te pau maira te Pipiria e ae! Te vai nei te tuatau i na te reira ai: “Kare oki to reira e karanga e, Kua maki au.” * (Isaia 33:24) Kare e aiteia te mataora a taua taime ra!

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 2 Kua tauiia te au ingoa.

^ para. 4 Kare te makatini E Ara! e akamaroiroi maira i tetai ua atu tu rapakauanga.

^ para. 5 Takitai ua ake te kaneta o te u i roto i te tane.

^ para. 21 Uriuri maataia atu teia taputou i roto i te puka Eaa Tikai ta te Pipiria e Apii Maira? neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Pia/​Tutu i te kapi 10, 11]

TE AU AKAIRO KA AKARA

Mea puapinga kia kitea vaveia, inara te akamatakite maira tetai au kimikimianga e kare te au akarakaraanga o te u, e te au mammogram e tano tika ana i roto i te au mapu vaine, e taopenga mai ana ki te rapakauanga kare e tumu tau, e te ngakau taitaia. Te akamaroiroi maira te aronga kite, i te au vaine kia akara i te au tu tuke i roto i to ratou u e te au lymph node. Teia tetai au akairo ka akara:

● Puku, me kore akapetepetetue i tetai ua atu ngai i raro i te ke ke e te u

● Tetai ua atu apinga kare i te u, te ka tae mai mei roto i te komata u

● Tetai ua atu kara tuke, me kore turanga o te pakiri

● Komata kua uri ki roto me kore kua akamaki

[Pia i te kapi 11]

ME KITEA MAI E E KANETA TOOU U

● Tapapa atu e ka pou te mataiti tuma i te rapakau anga e te tauta anga kia meitaki koe.

● Me ka rauka, e iki i te au taote meitaki tikai te ka akangateitei i toou au anoano e toou irinakianga.

● Akamanako kapiti e toou pamiri e koai ta kotou ka akakite, e aea. Ka oronga teia i tetai tuatau no toou au oa kia akaari mai to ratou aroa e kia pure kapiti e koe e noou.​—1 Ioane 3:18.

● Akakoromaki i te ngakau taitaia na roto i te tatau anga i te Pipiria, te pure e te akamanako oonu anga no runga i te au mea memeitaki.​—Roma 15:4; Philipi 4:6, 7.

● Tuatua ki tetai tei tu ana i te kaneta o te u e te ka akamaroiroi mai ia koe.​—2 Korinetia 1:7.

● Tauta i te akamanako ua i te au manamanata o teianei, eiaa to apopo. “Auraka e apiapi i to apopo,” i na Iesu ei, “na apoapo e apiapi i tana uaorai.”​—Mataio 6:34.

● Akaravarava i toou maroiroi. Ka inangaroia kia rava taau akangaroi.

[Pia/​Tutu i te kapi 12]

TUATUA ANGA KI TOOU TAOTE

● Tamou i te au tuatua a te taote no te rapakau i te kaneta o te u.

● Mua ake ka aravei ei i toou taote, tata i taau au uianga, e oti pati i toou tokorua me kore i tetai oa kia aru mai ia koe ei tauturu i te tata tuatua.

● Me tuatua mai toou taote i tetai apinga kare koe marama ana, pati iaia kia akamarama mai.

● Ui ki toou taote e eia ana maki i akono ana mei toou rai.

● Me ka rauka, aere aravei i tetai taote ke mai no tona manako.

● Me kare e rotai ana te manako o toou nga taote, akamanako meitaki koai ia raua tei tukatau atu. Pati kia uriuri raua i toou turanga.

[Pia/​Au Tutu i te kapi 13]

AKAKOROMAKI ANGA I TE AU TU KINO KE MAI

Tetai au tu kino ke mai o te rapakauanga kaneta e kookoo ruaki, pururu te rauru, roiroi ua, mamae, ngenge me kore mamae patiatia te rima e te vaevae, e te maki pakiri. Penei ka akaiti mai teia au takainga mama ua i taua au tu ra:

● Kaikai meitaki kia matutu toou turanga paruru.

● Rekoti mei teaa te maata o toou maroiroi e te au mea e kino ana koe no te kai.

● Akara e me ka akaiti mai te vairakau, te acupuncture, me kore te maoro i te kookoo ruaki e te mamae.

● Kia tau ua te akatikatika uaua ei akamaata atu i toou maroiroi, akaaere i toou paunu, e te akameitaki atu i toou turanga paruru. *

● Akangaroi putuputu, kia matakite ra oki no te mea ka riro te noo roa i runga i te roi ei akamaata atu i te apikepike.

● Akono i toou pakiri kia paruparu ua. Aao te kakau revareva ua. Pai ki te vai maana.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 57 Kia aravei atu te aronga maki kaneta i tetai taote kite karape i mua ake ka akamata ai tetai porokaramu akatikatika uaua.

[Pia i te kapi 14]

ME TUIA TETAI TEI AKAPEREPEREIA E TE MAKI KANETA

Akapeea koe me turu i tetai akaperepere oou tei tu i te maki kaneta? Aru i te kaveinga Pipiria: “Kia rekareka kotou i te aronga e rekareka ra, ka aue katoa oki i te aronga e aue ra.” (Roma 12:15) Tuku i toou aroa, akaari e te manako atura koe, na roto i te tereponi, reta, kati, imere, e te atoro poto atu. Pure kapiti, tatau i te au irava akapumaana i roto i te Pipiria. “Eiaa e taiku atu i te aronga tei mate i te maki kaneta, i te aronga ra tei ora mai,” e akamaroiroi maira a Berryl, te vaine a tetai orometua tutaka o te Au Kite o Iehova. “Aere takave i to taeake,” e akakite maira a Janice, tei tu ana i te maki kaneta. “Me ka inangaro aia i te tuatua mai no te reira, ka tuatua mai rai aia.” Ka anoano katoaia te au tane kia akapumaana i ta ratou vaine akaperepere.

“E akataka ua ana maua i tetai ra kare e manako atu i te maki kaneta,” i akamaara ai a Geoff. “Pakari tikai te manako o taku vaine eiaa ko tona maki ua ta maua ka akamanako. No reira kua iki maua kia akangaroi putuputu, kare e tuatua no runga i te maki kaneta no tetai ra katoa. Kua akamou ua maua ki runga i te au mea papu o to maua oraanga. Aite rai mei te orote anga mai mei te maki.”

[Pia i te kapi 14]

AU AKAMANAKOANGA

Te Akarongo Anga e kua Tuia Koe e te Maki Kaneta

Sharon: Taui poitirere ua toku oraanga. “Te openga rai teia,” i naku ei.

No Runga i te Au Atianga Ngata Roa Atu

Sandra: Kino roa atu te manako apiapi i to te rapakauanga.

Margaret: Muri ake i te rua o te rapakauanga, ka karanga koe e: “Kare tikai au e inangaro ana i te rave i teia.” Inara ka rave ua koe.

No Runga i te Au Oa

Arlette: Kua akakite maua ki to maua au oa kia rauka ia ratou te pure mai no maua.

Jenny: Kare okotai mata katakata i ngaro, kare e tungou, kare e kia orana.

No Runga i te Au Tane Turuturu

Barbara: Kua varu au i toku rauru i mua ake ka pururu ei. Karanga mai a Colin e: “O, manea tikai toou katu!” Kata tikai au iaia.

Sandra: Akara kapiti maua ki roto i te io. Akara atu au te mata o Joe, a, te meitaki ua ra.

Sasha: E akakite ana a Karl ki te tangata e, “Kua tuia maua e te maki kaneta.”

Jenny: Kare e openga anga mai to Geoff akaperepere, e tona tu maroiroi i te pae vaerua, e akapumaanaanga tikai e te mou.

[Au Tutu i te kapi 13]

(No runga i teia, akara i te puka)

Aere ke te au teera kaneta mei te tupu anga natura na te akamaata atu anga ia ratou e te tomo anga ki roto i te au uaua ke mai

[Tutu]

Vairanga u e teera natura tona

Tiuma o te vairanga u

Kaneta totoa i roto i te vairanga u

[Tutu i te kapi 14]

Tetai tuanga puapinga o te rapakauanga i te maki kaneta ko te turuturu akaperepere a te pamiri e te au oa