Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ka Tau Ainei Koe Kia Ngaungau i te ua nu Tamara Betel?

Ka Tau Ainei Koe Kia Ngaungau i te ua nu Tamara Betel?

Ka Tau Ainei Koe Kia Ngaungau i te ua nu Tamara Betel?

RUNGA i te mataara i Asia Apatonga, me katakata mai tetai tangata, ka kite koe kua kerekere te nio, e te uavare i roto i te vaa kua tou mei te kara o te toto. E me tutua aia ki runga i te mataara e tou muramura te ka vai mai. Te ngaungau ua nu tamara betel ra aia.

Mei Aperika Itinga, Pakitani, e Initia ki te tua Tonga Itinga o Asia ki Papua Nu Kini e Maikoronetia, mirioni ua atu aronga ngaungau ua nu tamara betel—mei te 10 patene o te tangata i teianei ao. E tuku ana te aronga okooko ua nu tamara betel, i ta ratou kaingakai ki roto i te au makete i te ngai papuriki e i runga i te mataara. Tetai au taime e apai katoa ana i ta ratou tamariki. Tetai aronga e taangaanga ana i te mori karakara e te tamariki tamaine mapu—tei karangaia e e “au purotu ua nu tamara betel”—ei tavarenga mai te aronga oko.

I teia ao katoa, pirioni ua atu tara e rauka mai ana mei te okooko i te ua nu tamara betel. Eaa ra oki te ua nu tamara betel? Eaa ra te manganui e ngaungau ei i te reira? Akapeea ra taua tu ra i te takino anga i to ratou oraanga kopapa? Eaa ra te manako o te Pipiria no runga i tera angaanga? Akapeea ra e rauka ai te aronga ngaungau kia akakore i taua tu ra?

Eaa ra te ua nu Tamara Betel?

Te ua nu tamara betel, e ua te reira no te tumu nu tamara areca (nu tamara betel), ka kiteaia teia rakau i te au enua toropika i te Patipika e te tua Tonga Itinga o Asia. Rauka mai te ingoa betel mei te rakau betel-pepper, kare ra oki e pirianga ki te ua nu tamara betel. E vai ana te aronga ngaungau i tetai potonga o te ua areca ki te rau betel-pepper, kapiti atu tetai manga ngaika. Ka akamaata atu te ngaika i te kemikara alkaloid. Tetai aronga e kapiti atu ana ratou i te apinga akareka, te avaava, me kore te apinga akavene kia reka rava atu.

Ka akamaata atu teia i te uavare e ka akamuramura i te reira. No reira, e tutua putuputu ana te aronga ngaungau i to ratou uavare, e mei runga katoa atu i to ratou apinga akaoro ki runga i te tangata e aere ra!

Te Openga o ta Ratou Ngaungau Anga e Taitaia!

“Kua taangaangaia mai ana te nu tamara areca i roto i te tuatua enua katoa o te tangata, e e tuanga maata te reira i roto i te au akakoroanga o te tangata, te au peu, e te akonoanga,” i karanga ai te ripoti a te Oral Health. Manako te aronga e kai ana e kare te reira i te mea kino, mari ra ka kite koe i te tu meitaki, te mataora, [e te] navenave . . . Inara kitea mai te akapapuanga e, kare tera i te tika.” Akapeea ake?

Irinaki te aronga takore i te apinga akakona e, ko tetai apinga i roto i te ua nu tamara betel, ka akatupu i te kaki pangia kore no te ua nu tamara betel. Ae, tetai aronga ka pou ia ratou mei te 50 ua nu tamara betel i te ra! Kare e roa, toutou te nio, e oti akamaki te tuai. Te aronga ngaungau putuputu i na te Oral Health ei, penei ka “maki te kau”—e tou kurakura, e i te maataanga i te taime, ka mingomingo te kau e auvaro ra ia roto i te vaa. Penei ka “vai rai te natinati . . . o te kau i roto i te vaa,” e maki tei karangaia e e tuma i raro i te kau o te vaa.

Te piri katoa atura te ngaungau ua nu tamara betel ki te kaneta o te vaa tei karangaia e e uneune i roto i te teera o te vaa, e ka tupu katoa i roto i te karaponga. Tano rai teia ki te numero maata o te kaneta o te vaa i roto i te aronga mamaata i te tua Tonga Itinga o Asia. I Taiuana, mei te 85 patene o te kaneta o te vaa e tupu ana ki te aronga ngaungau ua nu tamara betel. Tetai katoa, “te numero no te kaneta o te vaa i Taiuana—tetai o te 10 tumu maata o te mate i taua enua ra—vaitata rai e a taime i runga atu i to te 40 mataiti i topa,” i karanga ai The China Post.

Mei te reira rai te turanga i te au ngai ravarai. Akakite te Papua New Guinea Post-Courier e: “Te ta nei te ua nu tamara betel reka roa atu a te tangata i Papua Nu Kini, mei te 2,000 tangata i te mataiti, e ko te tumu katoa ia o te au manamanata no te maki i na te PNG Medical Society ei.” “Te kino o te ngaungau ua nu tamara betel,” i na tetai taote e te tangata tata ei, “aiteite rai mei to te kai avaava” e te kapiti maira te maki pukuatu.

Eaa ra te Manako o te Pipiria?

Kare te Pipiria i te puka taote, e kare e taiku tika maira i te ngaungau ua nu tamara betel. Kareka ra, e maata te au kaveinga o roto te ka tauturu ia tatou kia noo i te oraanga ma, maroiroi e te meitaki atu. Akamanako ana i te au irava Pipiria e aru maira e te au uianga ta te reira i akatupu mai.

‘E aku au akaperepere e, e tamā ua tatou ia tatou uaorai i te au viivii katoa o te kopapa e te vaerua, ma te akaope marie i te akonoanga tapu i te mataku anga atu i te Atua.’ (2 Korinetia 7:1) “Kia tuku atu kotou i to kotou au kopapa . . . tapu, e tau oki i te Atua.” (Roma 12:1) E tu tapu me kore e tu viivii kore ainei to tetai tangata i mua i te aroaro o te Atua me ka taviivii aia i tona kopapa na te ngaungau anga i te ua nu tamara betel?

“Nona [te Atua] oki to tatou ora.” (Angaanga 17:28) “Te au mea memeitaki i o maiia ra, e te au mea tika ravarai, no runga ïa.” (Iakobo 1:17) E apinga aroa akaperepere te oraanga mei ko i te Atua. Tetai e rave matau ra i te au peu ka akatupu i te maki, te akaari ra ainei aia i te tu akangateitei no taua apinga aroa ra?

“Kare e tika i te tangata kia akono i nga pu e toko rua.” (Mataio 6:24) “Kare ra au e vi i tetai.” (1 Korinetia 6:12) Ka tau ainei tetai e inangaro ra i te akamareka i te Atua kia akariro iaia uaorai ei tuikaa ki tetai tu viivii, na te akatika anga i te reira kia akaaere i tona oraanga?

“E aroa atu koe i toou tangata tupu, mei te aroa ia koe uaorai.” (Mareko 12:31) “Kare rava te aroa e takinga-kino i te tangata tupu.” (Roma 13:10.) Te akaari ra ainei tatou i te aroa tika tikai i etai ke me tutua aere ua i te uavare muramura viivii ki runga i te mataara e tetai atu ngai ke?

I te openga ko ‘ta tatou e ruru ra, ta tatou rai ïa e kokoti.’ (Galatia 6:7, 8) E ture natura puapinga teia. No reira me ruru tatou i te au tu kino, ka kokoti rai tatou i te kino. Inara, me noo tatou mei ta te Atua i akakoro, tei kapiti mai i te au tu memeitaki, kare anake ua tatou e kokoti i te mea meitaki ka kite katoa tatou i te mataora mou tikai. Me e ngaungau ana koe i te ua nu tamara betel e te inangaro ra i tetai oraanga meitaki atu na te rave anga i te mea tika i mua i te aroaro o te Atua, ka akapeea koe e autu ei i toou tu? Kore ei koe e akamanako ma te pure i te au takainga e toru e aru maira?

E Toru Takainga no te Akakore i Taua tu Ra

1. Kia akakeuia. Kia autu i tetai tu kino, ka anoanoia tetai akakeuanga ririnui atu i to te kite ua e eaa te kino kia koe. E maata te tangata e ngaungau nei rai i te ua nu tamara betel, kai avaava, me kore kai apinga akakona noatu kua kite ua ratou e ka takino te reira i to ratou oraanga. Ei akaketaketa i toou akakeuanga, kore ei koe e apii no runga i Tei Anga mai ia koe e tona aroa maata noou na te makitoro marie anga i te Pipiria? “E mea ora oki te tuatua a te Atua, e te ririnui,” e karanga ra a Ebera 4:12.

2. Pati i te Tauturu a te Atua. “E pati, e e orongaia mai ta kotou,” i akakite ei a Iesu Karaiti. “E kimi, e kitea ïa ia kotou; e topāpā atu, e kiritiia mai te pa ia kotou. Ko te aronga katoa oki i pati ra, kua rauka ïa: e ko tei kimi ra, kua kitea ïa; e tei topāpā ra, e kiritiia mai ïa te pa iaia.” (Luka 11:9, 10) Me kite mai te Atua mou ko Iehova ia koe e uri ra kiaia ma te ngakau tae e te pati i tana tauturu e te maroiroi, kare aia e kopae ia koe. “Ko te Atua oki te aroa,” i karanga ai a 1 Ioane 4:8. Tetai tei kite tikai i taua aroa ra ko te apotetoro Kerititiano ko Paulo. Kua tata aia e: “E tika iaku te au mea ravarai nei i te Mesia, ko tei akamaroiroi mai iaku nei.”​—Philipi 4:13.

3. Pati i te tauturu a etai ke. Ka riro te aronga e piri ra koe ei akakeuanga ririnui te ka riro ei meitaki me kore ei kino noou. “Ko tei kapiti katoa i tona aerenga ki to te aronga pakari ra, ka pakari katoa ïa: ko tei kapiti ra ki te aronga neneva ra, e mate ïa,” i karanga ai a Maseli 13:20. No reira kia pakari me iki i te aronga taau e piri ra! Manganui tei rotopu i te Au Kite o Iehova tei ngaungau ana i te ua nu tamara betel i mua ana. Inara na te piri anga ki te au oa irinaki e te apii anga i te Pipiria, rauka mai te tauturu ke atu tei anoanoia no ratou kia autu i to ratou tu viivii.

[Pia/​Au Tutu i te kapi 20, 21]

KUA AKAKORE RATOU I TAUA TU RA

Rave te makatini E Ara! i tetai uiuianga ki e rima aronga tei ngaungau ua nu tamara betel ana, inara kua akakore ratou i taua tu ra. Akamanako ana i ta ratou i akakite mai.

Eaa koe i akamata ai te ngaungau ua nu tamara betel?

Pauline: Na toku nga metua i akamata i te angai iaku ki te ua nu tamara betel i toku meangiti anga. E peu matauia i roto i toku oire i Papua Nu Kini.

Betty: E rua oku mataiti i akamata ai toku papa te oake mai te ua nu tamara kiaku. Toku mapu anga, e apai aere ana au te ua nu tamara betel, aite rai au mei te tumu ua nu tamara betel! Kare e rauka iaku te akakore, ko te mea mua ia e ngaungau ana au i te au popongi.

Wen-Chung: Akamata au i te ngaungau ua nu tamara betel i te 16 mataiti. E manakoia ana e e mea tau te reira, e e akairo no te aronga mamaata, e kua inangaro au kia arikiia mai au.

Jiao-Lian: E okooko ua nu tamara betel ana au ei akono iaku i te pae moni. Kia puapingaia, inangaro au te akapapu meitaki e e apinga meitaki tikai taku ka okooko, i na kua akamata au te tamatamata i te reira. I akapera au i matau ei i teia tu.

Akapeea teia tu te takino anga i toou oraanga kopapa?

Jiao-Lian: Tou muramura toku vaa, nio, e te ngutu mei te toto rai. Akama tikai au te akara i toku tutu i neneiia i taua taime ra. Te uneune nei rai toku ngutu.

Pauline: Taime mua, e une ana toku vaa, akakoko ruaki au, e te eke.

Betty: E 77 rai oku paunu (35 kiro karama), topa kino rava teia no tetai tangata mei iaku rai te roroa. Akaraanga viivii tikai toku nio, e uki ua ana au i te reira ki te ukui pani.

Sam: E tu ana au i te maki eke e te maki o te tuai nio. Teianei e tai rai oku nio! Kino roa atu oki no te uki ra au toku nio ki te ukui pani.

Eaa te tumu i akakore ei koe?

Pauline: Tatau au i roto i te Pipiria ia 2 Korinetia 7:1 e te inangaro maira te Atua kia “tamā ua tatou ia tatou uaorai i te au viivii katoa o te kopapa.” Kua iki au kia tauta pakari i te akamareka i Tei Anga mai iaku.

Sam: Inangaro au kia angaanga te vaerua tapu o te Atua ko Iehova i roto i toku oraanga, i na kua pure au kia Iehova kia tauturu mai iaku i te kopae i te timataanga kia ngaungau i te ua nu tamara betel. Kua pau mai aia i taku pure. Kare au i ngaungau ua nu tamara betel akaou ana mei te 30 mataiti i teianei.

Jiao-Lian: Iaku e tatau ra i te Pipiria, kite au te tuatua “E orei na i to kotou rima, e te aronga rave ara ra.” (Iakobo 4:8) Tukia takiriia au e taua tuatua ra. E tau ainei kia ngaungau e kia okooko au i te ua nu tamara betel me te kite ra au i te kino ta te reira ka akatupu? I reira rai, kua iki au kia ‘orei i toku rima’ i teia tu i te pae kopapa e te pae vaerua.

Akapeea koe i puapingaia ai te akakore anga i teia tu?

Wen-Chung: Akamata au te ngaungau ua nu tamara betel kia arikiia mai au e toku au oa. Te reka nei au i te au pirianga akaperepere maata atu, kia Iehova e toku au taeake e te au tuaine pae vaerua.

Sam: Maroiroi roa atu au​—i te pae kopapa e te pae vaerua i teianei. No te mea kare au e kaimoumou ana i te moni ki toku au tu kino, rauka iaku te akono meitaki i toku pamiri.

Pauline: Ma ua au e kare oku manamanata. Teatea ua toku nio e te matutu. Kua ma toku are kare e pakiri ua nu tamara betel e te toutou muramura viivii akaou i roto.

Betty: Ma toku akava ngakau, maroiroi atu au i teianei. Te angaanga nei au ei puapii e ei orometua Kerititiano tamou.

[Au Tutu]

Betty

Pauline

Wen-Chung

Jiao-Lian

Sam

[Au Tutu i te kapi 19]

(No runga i teia, akara i te puka)

Me roa te ngaungau anga i te ua nu tamara betel, ka taki atu ki te au tu maki kino

Maki o te nio toutou e te tuai

Tuma o te kau i roto ake i te vaa

Kaneta uneune o te teera

[Tutu i te kapi 18]

Ua nu tamara “betel” kua vaiia ki roto i te rau “betel-pepper”