Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kare i Tureti Kia Riro ei oa no te Atua

Kare i Tureti Kia Riro ei oa no te Atua

Kare i Tureti Kia Riro ei oa no te Atua

Akakiteia e Olavi J. Mattila

“I akamanako ana rai koe i te tika e ka rauka ia koe te kite tika tikai no runga i Tei Anga mai?” Ui mai ana tetai o te Au Kite o Iehova i taua uianga kiaku e kua akakeu tera iaku kia akamanako i te reira. Taua taime ra e 80 tuma oku mataiti e e maata taku aronga papanunui i kite, e te au arataki poritiki katoa. Inara ka rauka tika tikai ainei iaku kia kite no runga i te Atua i teia taime i roto i toku oraanga e kia riro ei oa nona?

ANAUIA au i roto ia Okotopa i te 1918 i Hyvinkää, i Vinirani. Te meangiti ra rai au i akamata ai te rave i te au tu angaanga i runga i te pama. E angai puakatoro ana toku pamiri, te oroenua, moa, e te mokora. Kite au i te angaanga pakari e e reka ana au i taku angaanga.

Iaku e tupu maira, akamaroiroi toku nga metua iaku kia aruaru i tetai apiianga meitaki. I te pakari mai anga au, kua aere au ki te koreti. Kua o katoa atu au ki te au angaanga tipoti, e kua matau atu au ki te tiamana o te Taokotaianga Tarekareka i Vinirani, ko Urho Kekkonnen. Ma toku kite kore e ka riro mai a Mr. Kekkonnen ei parai minita no Vinirani e i muri mai, ei peretiteni no tetai 30 mataiti. E tetai katoa, kare rava au i manako ana e ka riro mai aia ei akakeuanga maata i roto i toku oraanga.

Oraanga Papanunui e te Mana Akaaere

I te 1939, tupu te kaitamaki i rotopu ia Vinirani e te U.S.S.R. Roto ia Noema i taua mataiti ra, kua tukuia au ki roto i te vaeau. Te akamataanga, kua riro au ei tangata tereni no te vaeau e i muri mai ei akaaere i te au vaeau no te pupui matini kani. Tei Karelia te ngai o te tamaki, te kena i rotopu ia Vinirani e te U.S.S.R. I te tuatau vera o te 1941, ia matou e tamaki ra vaitata atu ki te oire ko Vyborg, kua putaputa au i te pomu e kua apaiia atu ki te aremaki o te vaeau. Kare au i oki akaou ana ki te tamaki no toku au putaputa.

Roto ia Tepetema 1944, akaruke au i te vaeau e kua oki akaou ki te koreti. Kua oki akaou atu rai au ki te angaanga tipoti. E toru taime toku riro anga ei tiamupeni no te enua, e rua taime ei tangata taemoemo oro, e tai taime ei tangata oro rererere. Rauka katoa mai toku pepa apii teitei no te tekinoroti e te pae moni.

Taua taime ra kua riro mai a Urho Kekkonnen ei tangata mana maata i roto i te poritiki. I te 1952, iaia e parai minita ra, pati mai aia iaku kia angaanga ei komono i Tinito. Iaku i reira, maata taku aronga mana o te kavamani i aravei, kapiti mai ia Mao Tse-tsung, te arataki o Tinito i taua taime ra. Inara ko te mea puapinga roa atu taku i aravei i Tinito e tamaine mapu purotu ko Annikki te ingoa, e angaanga ra i ko i te Tipatimani Angaaanga o Vinirani no te Enua Ke. Riro mai aia ei vaine akaipoipo naku i roto ia Noema 1956.

Tera mai mataiti, tukuia atu au ki te opati o te komono o Vinirani i Atenetina. Ia maua i reira, anau mai ta maua nga tamaroa mua. Roto ia Tianuare 1960, oki atu matou ki Vinirani. Muri poto mai, anau mai te toru o ta maua tamaiti, e tamaine.

Roto i te au Turanga Teitei Rava Atu o te Kavamani

Noatu kare rava au i riro ana ei mema no tetai pati poritiki, roto ia Noema 1963, pati mai te Peretiteni Kokkennen iaku kia riro ei minita no te tuanga okooko ki te au enua ke. I te 12 mataiti tei aru mai, e ono aku tuanga angaanga paramani, e e rua taime ei minita no te au angaanga no te enua ke. I taua au tuatau ra, irinaki tikai au e ka rauka i te kite tangata i te takore i te au manamanata o teianei ao. Muri ua mai, kua kite meitaki tikai au i te tu noinoi mana akaaere o te tangata. Kite mata tikai au i te au tu kino o te tu irinaki kore e te vareae.​—Koheleta 8:9.

Kua kite katoa mai au e e manganui te tangata ngakau tae e tauta ra i te akameitaki rava atu i te au mea ravarai. I te openga, noatu te akakoroanga meitaki o te au arataki, kare ra i tupu ana ta ratou i akakoro.

I te tuatau vera o te 1975, kua aere mai te au arataki o te 35 patireia ki Helsinki i te Uipaanga no te Tua Paruru e te Taokotaianga i Europa. Ko au te minita no te au angaanga no te enua ke, e te vaa tuatua o te Peretiteni Kokkennen. Orongaia mai naku te apainga o te akaaere i taua akakoroanga ra e kua aravei pouroa au i te au arataki o te au patireia i ko i te uipaanga.

I taua nga mea ra ua ra, kua timata pakariia toku kite ei komono. Ngata tikai i te maani i te au mema kia ariki i te akanooanga o te ngai ka noo ratou! Noatu ra, manako au e kua tauturu te uipaanga tei aru mai i te akameitaki rava atu i to te tangata tikaanga, e te pirianga meitaki atu i rotopu i te au mana akaaere mamaata.

Kua Manako Au i Toku Anoano i te Pae Vaerua

I te 1983, ritaea mai au mei te angaanga e kua neke atu ki Varani, te ngai e noo ra taku tamaine. I reira, kua tupu te tumatetenga. Roto ia Noema 1994, kitea mai e e kaneta o te u to Annikki. Taua mataiti rai, piritia atu au ki roto i tetai parani iniveti moni pikipikikaa. Angaanga pakari tikai au i toku oraanga katoa kia rauka te ingoa meitaki. Kareka ra, riro teia tarevake okotai ua nei ei taviivii i toku ingoa.

Kua aravei ana au i te Au Kite o Iehova i toku oraanga katoa. Noatu e reka ana au me atoro mai ratou, e te ariki i ta ratou makatini, maata ra oki taku angaanga kare oku taime no te au mea pae vaerua. Inara kia tae ki te mataiti 2000, te akono ra au ia Annikki, te kimi ravenga ra no te kaneta. Tetai ra i roto ia Tepetema 2002, atoro mai tetai Kite o Iehova iaku. Kua ui mai aia i te uianga tei uiia i te akamataanga o teia atikara. I na kua akamanako au e me: ‘Ka rauka tika tikai kia kite i te tuatua mou no runga i te Atua? Ka rauka ainei kia riro ei oa nona?’ Rave mai au i taku Pipiria, kua roa akenei kare e tatauia ana e kua akamataia tetai uriurianga Tuatua Tapu ki te Au Kite.

Roto ia Tiunu 2004, mate toku tokorua akaperepere, e ko au ua tei toe mai. Riro taku anau ei turuturu iaku. Inara te vai ra rai taku au uianga e eaa te ka tupu kia tatou me mate. Kua ui au ki tetai tokorua orometua o te Akonoanga Luther no runga i te reira. Ta raua pauanga ua rai, “E au uianga ngata tikai teia.” Kare au i mareka ana i ta raua pauanga. E kua maata roa atu toku manako i toku anoano i te pae vaerua.

Kua apii atu rai au i te Pipiria ki te Au Kite, e kua maata atu te kite tika tikai taku e anoano ra. Ei akaraanga, te akamarama maira te Pipiria e ko te turanga o te mate, kare e kite ake ana, mei te moe rai, e e manakonakoanga to tei mate kia ora akaou ei au tangata i runga nei i te enua. (Ioane 11:25) Kua oronga mai teia i te manakonakoanga noku e te akapumaana maata.

Kare i roa kua pou iaku te tatau i te Pipiria katoa. E tai irava tei mareka tikai au ko Mika 6:8, te na ko ra e: “Eaa ta Iehova inangaro ia koe ra, mari ra ko te rave i te tuatua-tau, e kia inangaro i te aroa, e te aerenga akamako tikai i to Atua ra?” Ko te pakari e te tu taka meitaki o tera manako tei akaariu atu iaku. Akaari katoa mai rai e e peretana aroa takinga meitaki tikai te Atua ko Iehova e te tau.

Manakonakoanga no te Tuatau ki Mua

Iaku e apii ra i te tuatua mou no runga i te Atua, tupu rai toku akarongo e te irinaki ki te maata. Te akamata maira tetai pirianga oa mou ki Tei Anga mai iaku! Mareka tikai au i tana tuatua tei rekotiia i roto ia Isaia 55:11 e: “Koia katoa taku tuatua no roto i toku nei vaa; kare e oki puapinga kore ua mai kiaku nei, e tupu ra tei akakoroia e au ra; e manuia oki te mea i akaue atu ei au ra.” Ae, kua akono rai te Atua i tana i taputou, e ka akapera rai aia a te tuatau ki mua. Ka akatupu tika tikai aia i te akakoroanga tei kore i rauka i te au kavamani tangata e ta ratou au uipaanga i te rave. Ei akaraanga, te akakite ra a Salamo 46:9 e: “Kua akakore aia i te tamaki e tae rava akenei ki te openga enua.”

Puapinga maataia au i te aere ki te au uipaanga a te Au Kite o Iehova. I reira, kua kite mata tikai au i te tu aroa Kerititiano tika tikai, te akairo no te au pipi mou tikai a Iesu. (Ioane 13:35) Tei runga rava atu teia aroa i te tu epaepa enua e kare rava e akarongoia ana i roto i te ao poritiki e te pitiniti.

Tikaanga Ngateitei Maata Roa Atu

E 90 tuma oku mataiti i teianei, e ko te tikaanga ngateitei rava atu teia i rauka iaku kia riro ei Kite no Iehova. Kua ki toku ngakau tarevakaua i te pae vaerua. Rauka iaku te tikaanga ngateitei kia apii no runga i te akakoroanga o te oraanga e te tuatua mou no runga i te Atua.

Mataora katoa au e ka rauka iaku i te piri maroiroi atu ki te au angaanga Kerititiano noatu kua pakari au. Noatu e manganui taku aronga mana i aravei ana e te au apainga maata i roto i toku oraanga, kare ra e apinga e aite atu ki te tikaanga ngateitei o te kite anga i Tei Anga mai, i te Atua ko Iehova, e kia riro ei oa nona. Akameitaki maata tikai au iaia, e ka inangaro au i te akapaapaa iaia no teia tikaanga kia riro ei “oa rave angaanga” nana. (1 Korinetia 3:9) Kare i tureti kia riro mai ei oa no Tei Anga mai, ko te Atua ko Iehova!

[Tutu i te kapi 11]

Matou ko Peretiteni Kekkonen e Peretiteni Ford o Marike, i te 1975 i ko i te uipaanga i Helsinki

[Tutu i te kapi 11]

Matou ko Peretiteni Kekkonen e te arataki o te U.S.S.R. ko Brezhnev

[Tutu i te kapi 12]

E piri maroiroi ana au ki te au angaanga Kerititiano

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 11]

Lower left: Ensio Ilmonen/​Lehtikuva; lower right: Esa Pyysalo/​Lehtikuva