Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ka Rauka Ainei Tei Mate te Tauturu i te Aronga Ora?

Ka Rauka Ainei Tei Mate te Tauturu i te Aronga Ora?

Te Manako o te Pipiria

Ka Rauka Ainei Tei Mate te Tauturu i te Aronga Ora?

KUA roa akenei te tangata te irinakianga e ka rauka i tei mate i te arataki i te aronga e ora nei. Ka kiteaia tetai akatutuanga o teia irinakianga i roto i tetai tua tei tataia e te tangata atu pee i Ereni, ko Homer no runga ia Odysseus, tetai ingoa ona ko Ulysses. No te inangaro kia kite e akapeea me oki ki Ithaca, tona enua anau, kua aere atu aia ki te ao o te aronga tei mate i te tuatua ki tetai taunga tauraatua tei mate.

I te manako anga e ka rauka te pauanga mei tei mate no te au uianga ngata, maata te tangata e aere ana ki te au taunga purepure, moe ana i roto i te rua mate o to ratou ai tupuna, me kore i te rave i tetai au peu purepure. Ka rauka tika tikai ainei te aratakianga mei te aronga i mate?

E Peu Totoa Ua

Manganui te akonoanga o teia ao e apii ana e ka rauka i te komunikeiti ki tei mate. Karanga te Encyclopedia of Religion e “ko te peu me kore te angaanga manamana o te akaoki mai i te vaerua o tei mate, e peu tauraatua te reira.” Kapiti katoa mai te reira e kua “totoa ua” teia peu. Akapapu mai te New Catholic Encyclopedia i teia i te akakite anga e “ko te peu akaoki mai i te vaerua o tei mate, na roto i te au tu tukeke, kua totoa ua te reira i te ao katoa.” Kare i reira i te mea poitirere e kua titau ana te aronga akarongo o te au akonoanga e manganui, kia rauka mai te kite mei te ao vaerua!

Noatu e “kua akaapa pakari te Akonoanga,” i teia komunikeitianga ki tei mate, i karanga ai te New Catholic Encyclopedia, “e maata te au taikuanga tei raveia no runga i teia peu i te au Mataiti 500 ki te 1500 T.N., e te au Mataiti 1400 ki te 1700 T.N.” Eaa ra ta te Pipiria e tuatua ra no runga i taua au mea ra?

Ka Tau Ainei Koe Kia ui ki Tei Mate?

I te tuatau mua, kua akaue te Atua ko Iehova i tona iti tangata e: “Auraka rava tetai e kitea i rotopu ia kotou . . . tei ui ki tei mate ra.” (Deuteronomi 18:9-13) Eaa ra a Iehova ka tuku ei i taua ture ra? Me ka rauka i te aronga e ora nei i te tuatua ki tei mate, e tu aroa tikai to te Atua kia akatika i tera tu komunikeitianga, me kare ainei? Te tikaanga ra, kare tera tu komunikeitianga e rauka. Akapeea tatou i kite ei?

Te apii putuputu ua maira te au Tuatua Tapu e kare a te aronga mate apinga e kite. Akamanako ana ia Koheleta 9:5: “Kua kite oki te aronga e ora nei e ka mate ratou: kare ra a te aronga i mate ra e tuatua i kitea.” Te na ko ra a Salamo 146:3, 4, e: “Auraka e irinaki ki te ui ariki, i te tamaiti a te tangata nei, kare oki ona ora. Te riro nei oki tona vaerua, te oki nei aia ki tona ra one; kore rava atura tana i akakoro i taua rā ra.” Kua tuatua katoa rai te peroveta ko Isaia no runga i tei mate e “e turuma anake ra.”​—Isaia 26:14.

Inara e maata te tangata e irinaki ana e kua rauka ia ratou te tuatua ki to ratou au akaperepere i mate na roto i te au peu purepure. Mea matauia taua au mea ra, no reira te taka ua ra e e maata tei tuatua ana ki tetai i roto i te ao vaerua. Inara mei ta te au irava i runga akenei e akaari maira, kare ko tei mate ta ratou i tuatua atu. Koai ra i reira ta ratou i tuatua atu?

Tuatua ra Kiaai?

Akaari mai te Pipiria e kua meameaau te au tamariki vaerua a te Atua ki Tei Anga mai ia ratou e kua riro mai ei au temoni. (Genese 6:1-5; Iuda 6, 7) Akamaroiroi mai ratou i te manako pikikaa e e ora atu ana te tangata i muri ake i te matenga. Ei akamaata atu i teia pikikaa, akavare ratou e ko ratou te aronga i mate, na te tuatua mai anga ki te aronga e ora nei mei te ao vaerua.

Te akakite maira te Pipiria e, i muri ake i to Iehova kopae anga iaia no te akarongo kore, kua tauta a Saula te ariki o Iseraela i te tuatua ki te peroveta mate ko Samuela na roto i tetai taunga purepure. Kua rauka mai ta Saula karere mei te ao vaerua, kare ra no ko mai ia Samuela. Kare a Samuela i inangaro ana i te aravei i te ariki, e kua patoi aia i te au taunga purepure. Ko te tika, no ko mai ta Saula karere i tetai temoni tei akatu a tangata mai e ko Samuela aia.​—1 Samuela 28:3-20.

E au enemi te au temoni no te Atua, e mea kino te komunikeiti kia ratou. Te tumu teia i akaue mai ei te au Tuatua Tapu e: “Auraka kotou e akono i te au vaerua kino ra, e auraka e kimi i te purepure, kia viivii kotou i te reira.” (Levitiku 19:31) “Tei ui ki tei mate ra,” i akamatakite mai ei a Deuteronomi 18:11, 12, te rave ra aia i tetai mea ‘viivii kia Iehova.’ Ae, tetai o te au mea kino i tamate ei a Iehova i te Ariki ko Saula koia oki, no ‘tei ui a Saula ki te taura vaerua kino.’​—1 Paraleipomeno 10:13, 14.

Ka tuatua i reira koe kiaai me anoano koe tetai aratakianga meitaki me aro atu i te au uianga me kore au ikianga ngata? Te akataka maira te au Tuatua Tapu i te Atua ko Iehova ei “Orometua” Maata. Me akara koe e toou au akaperepere i tana Tuatua, te Pipiria, e te taangaanga i ta te reira e apii ra, mei te mea rai i reira e “na to kotou taringa e akarongo i tetai manga tuatua i muri mai ia kotou, i te na ko anga, Teia te ara, e na reira te aere.” (Isaia 30:20, 21) Noatu kare te au Kerititiano i teia tuatau e tapapa ana kia rongo i te reo tikai no ko i te Atua mou, ka rauka ra iaia te arataki ia ratou na roto i te Pipiria. Ae, mei te mea ra e te karanga ra a Iehova e: ‘Ko au to kotou arataki.’

I MANAKO ANA AINEI KOE?

● Eaa to te Atua manako no runga i te au tautaanga kia tuatua ki tei mate?​—Deuteronomi 18:9-13.

● Rauka ainei tei mate te oronga i te kite ki te aronga e ora nei? Eaa koe i pau akapera ai?​—Koheleta 9:5.

● Ka aere tatou kiaai ma te irinaki papu, no te aratakianga?​—Isaia 30:20, 21.