Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Teia Tutu Putangiu!”

“Teia Tutu Putangiu!”

“Teia Tutu Putangiu!”

E AKAPERA ana rai te tangata me kite ratou i te mangiki putangiu maatamaata e te tautau no te taime mua. * No tetai au toa, e tupu ana te putangiu vaitata rai mei te 18 teni mita te roroa​—e mei te okotai kota o tona kopapa te roroa. No te mea e tautau ana te putangiu o te mangiki na runga ake i tona vaa e te tanga, ka opara roa aia i te reira ki te pae me kaikai aia! Me kua aite rai toou putangiu ki tera, ka taeria rai tetai apa o toou umauma i te roroa.

Eaa te puapinga o teia tu putangiu ki te toa mangiki? * Tukeke te manako. Penei e maata te maana o te kopapa e na roto mai ana i tona putangiu me kore ka akaririnui roa atu te reira i tona reo. E penei, e akariroia ana ei akamatakite i te au toa ke atu. Ae, e akae ana te putangiu o te toa e ka tieni te kara ki te muramura me riri aia, e me rekareka. Tetai manako koia oki, e akainangaro mai ana te uʼa i te toa no tona putangiu! Inara kare e kore e, e maata atu te angaanga a te putangiu, penei te kapiti maira i tetai au mea kare tatou i kite tikai e penei kare takiri tatou i kite.

Kopu Toro

Ko te mangiki putangiu tautau​—te toa e te uʼa​—tuke ake rai to raua kopu toro. Te kai i roto i to ratou kopu vaitata rai mei te kota o te kopapa te teiaa. Akaraanga mei te mea rai e e nui te toa e te uʼa! Eaa ra i toro ei te kopu?

Te kopu o te mangiki putangiu tautau mei to te uʼa puakatoro rai, kua ki i te vai kairoia ki te raurau e te au manumanu rikiriki. Na te manumanu e tape ana i te kai, e te taparuparu i te au apinga marokiakia pera katoa te au manumanu te ka tamate i tetai atu au manu. No te meitaki i to ratou kopu i te taviri i te kai, ka ora ua te mangiki putangiu tautau i te kai raurau e te ua rakau kavakava, te ua o te au kai mei te pi, nu tamara e tetai atu au tu ua rakau​—kare e tau na te au manu kopu paruparu.

Inara kare te mangiki putangiu tautau e meitaki i te kai i te au mea venevene no te mea ka pe vave ua i roto i te kopu. Ka opuepue te kopu o te mangiki, e ka mate.

No te maata o ta ratou kai marokiakia e te tuke ake rai o to ratou kopu, e maata te taime e pou ana i te taviri i ta ratou kai. No reira me oti te kaikai i te popongi ka moe ratou​—tetai taime ka pou me e ia ora—​i mua ake ka kaikai akaou ei.

E Manu Piri Ua

Kare te mangiki putangiu tautau e kaikai ana me kore e akangaroi ana koia anake ua. Te au toa ririnui, tere atu i te varu tuma au uʼa e ta ratou tamariki e akaaere ana aia. Te au toa ka anauia i roto i tona pupu ka akaateaia kia akono ia ratou rai me pakari mai. E piri atu ana ratou ki tetai au punua ke mai, ka maani i tetai pupu no ratou, kapiti mai e tai me kore e rua nga toa mamaata atu. Me akara tetai tangata kare i kite, penei ka manako aia e e pupu teia no te au uʼa.

Tuke ake rai te peu a te au mangiki putangiu tautau​—e putuputu mai ana te au uʼa, i te au aiai tikai, ki te pae kauvai. Me tae taua au taime ra, ka akaari tika mai te toa i tona ririnui me kite aia e te akainangaro maira tetai toa ke mai i tana au uʼa. E au toa paruru teia​—mei te 20 kiro karama te teiaa—​ka oma aia ki mua i runga i tona au vaevae ma te amama pu i tona vaa e te akara tika atu ki tona enemi. “Me kare te enemi e mataku,” e karanga ra te puka Proboscis Monkeys of Borneo, “i reira te toa e rere poitirere aere ei na runga i te au tumu rakau ma te ngunguru maata, e te takai aere na runga i te au atava maro tei akamaata roa atu i te maniania. E tupu ana te ta i tetai taime, inara kare e putuputu ana.

“Kare ko te akaraanga ua o te mangiki putangiu tautau te mea tuke ake rai; e tuke katoa rai te au tu tangitangi e maani ana ratou,” i karanga ai te puka tei taikuia akenei. Ka ngingiti ratou, ka avaava, ka ngunguru, e te aue kaviavia, i te aiai tikai me akaputuputu ratou i te pae kauvai. Noatu te turituri, ka varenga ua te au mama i te angai e te akono i ta ratou au punua mata uriuri. I na me poiri a roto i te vao rakau, kua noo ke ana te au manu ki to ratou ngai i runga i te au tumu rakau​—tei matauia e au tumu rakau roroa i te pae kauvai​—to ratou ngai teia e moe ana.

Au Mangiki Vaevae Mokora!

Kare ko te putangiu tautau ua o te mangiki te apinga tuke ake rai​—mei to te mokora katoa tona vaevae. No te pakiri etaeta o te tapuae i rauka ai te mangiki te kau e te aere na roto i te vaorakau vari. Ae, me akamanako koe i te vaorakau vari o te toropika ka manako rai koe i te areketa. E maata te areketa i roto i te au ngai e noo ana te mangiki putangiu tautau. E akapeea ana teia au mangiki vai e kore ei e kaingaia?

Tetai ravenga a ratou, ka eke marie ua ki roto i te kauvai, e kau ei mei ta te puakaoa rai ki tetai tua mai i roto i te raini okotai, ma te kore e akangarepu i te vai. Inara e ravenga ke ta ratou e rave ana me e kokota ua te kauvai. Ka kake ratou ki runga i tetai ngai teitei o te tumu rakau, e oro ei ma te rere mei tetai atava mai, mei te iva mita te teitei i runga ake i te vai, akatopa kopu ia ratou ki roto i te kauvai, e oti e kau viviki ei ki tetai tua mai. E akapera ana rai te au mama i te apai anga i ta ratou au punua. Tetai au taime e anana katoa te rere ana ki roto i te vai e oti e kau viviki ei ki tetai tua mai! Inara kare ko te areketa to ratou enemi maata roa atu.

Au Katiri e Pou Atura

Roto i te rekoti a te kavamani, penei mei tetai au tauatini ua e noo ana i roto i to ratou ngai matauia, e te meangiti ua atura te numero​—te tumu maata ko te tangata. Ta te tangata e akatupu ra te o maira te ai, tipupu i te au tumu rakau, angaanga turoto tau kore, akaatea takiri i te au vaorakau ei tanu nu tamara. E kimi manu tetai tumu ke mai. E ta ana tetai aronga i te mangiki putangiu tautau no te tarekareka ua nei. Tetai papaki e ta ana ia ratou ei kai me kore ei vairakau. No te mea e moe aere ana teia au manu i runga i te tumu rakau i te pae kauvai, kare o ratou paruru. I roto i tetai ngai e aere putuputu ana te aronga kimi manu na runga i te poti matini, kua topa takiri te numero ki te 50 patene i roto ua i te rima mataiti!

Te tauta nei te aronga taporoporo i te akakite ki te katoatoa i te turanga o teia au manu e, te paruruia nei te mangiki putangiu tautau e te ture i Borneo. Inara ka rava ainei teia au ravenga? Na te tuatau e apii mai. E aka tumatetenga tikai me ka ngaro ake teia manu, no te mea e maata te au tu tuke ake rai o te mangiki putangiu tautau e apiiia nei! Tei maata atu, kare teia manu e meitaki me tukuia ki roto i te aua.

Kare ko te mangiki putangiu tautau ua te takinoia nei to ratou turanga no te tuatau ki mua, mari ra e manganui ua atu te au mea ora e o maira. Kua kore takere tetai atu au katiri ke mai. Te mea pumaana ra, kua akakoro te Atua nana e akaaere i te enua, takore i te aronga kino, e te apii i tona iti tangata i te mataara tau no te akono i to ratou kainga i te enua nei. (Maseli 2:21, 22) “Kare ratou e kanga, kare oki e mea e mate ei, i toku katoa nei maunga tapu,” i taputou ei te Atua ko Iehova, “no te mea, ka ki te enua i te kite ia Iehova, mei te vairanga tai e ki i te tai ra.”​—Isaia 11:9.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 2 E noo ana te mangiki putangiu roroa i te enua ko Borneo. Te ingoa e kapiki ana te tangata o reira i teia manu, e orang belanda, me kore e “Dutchman.”

^ para. 3 E maatamaata katoa te putangiu o te uʼa, kare ra oki i aite roa ki to te toa.

[Tutu i te kapi 22]

Tuke ake rai te putangiu e te kopu toro o te mangiki putangiu tautau

[Akameitakianga]

© Peter Lilja/age fotostock

[Tutu i te kapi 23]

Tautau te putangiu o te toa na runga i tona vaa. Ka opara roa aia i te reira ki te pae me kaikai

[Akameitakianga]

© Juniors Bildarchiv/​Alamy

[Tutu i te kapi 24]

Kare te mangiki putangiu tautau e kaikai ana me kore e akangaroi ana koia anake ua

[Akameitakianga]

© Peter Lilja/age fotostock