Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Eaa ra i Maata Uai te Ravenga Pikikaa?

Eaa ra i Maata Uai te Ravenga Pikikaa?

Eaa ra i Maata Uai te Ravenga Pikikaa?

“Auraka koe e rave i te tutaki: e po oki te mata o te aronga kite i te tutaki, e e mingi te tuatua a te aronga tuatua-tika i te reira.”​—Exodo 23:8.

E TORU tauatini e rima anere mataiti i topa, kua akaapa te Ture a Mose i te tutaki. I te au anere mataiti i aereia mai e nei, kua maata mai te au ture patoi i te ravenga pikikaa. Noatu rai, kare te au arai anga i manuia ana no te akakore i te ravenga pikikaa. E mirioni te au tutaki anga kua tauiia i te au ra ravarai, e e au pirioni ua atu tangata te mamae ra mei tei tupu ra.

Kua totoa maata te ravenga pikikaa e te puapinga ra e kua tamataku te reira no te akakino i te taiate. I etai au enua vaitata rai e kare e apinga e raveia kia tutakiia ra tetai. Ka akatupu tetai tutaki anga ki te tangata tau i tetai kia pati i te tarere anga, kia rauka te raitini akaoro, tetai koreromotu enua, me kare kia re i tetai akavaanga. “Mei tetai akataero anga teiaa tikai te ravenga pikikaa te akateiaa ra i te au tu o te tangata,” i aue ei a Arnaud Montebourg, e roia i Paris.

Te maata ra te tutaki anga i roto i te ao okooko anga. Te akatuanga ra etai au kamupani e toru i tei rauka mai ia ratou kia tutaki i te au mema kavamani pikikaa. Kia tau ki te makatini Peritane The Economist, e maata atu i te 10 patene o te $25 pirioni tei akapouia i te au mataiti ravarai i roto i te au okooko anga apinga tamaki i te pa enua kua riro ei tutaki i te aronga okooko tau tikai. I te vaito anga o teia ravenga pikikaa e maata atura, kua kino tikai te au tupu anga. I te ngauru mataiti i topa, te kapitara “papaki tai”​—te au ravenga pitiniti pikikaa te reka ra i te aronga akameitakiia e kapiti anga meitaki to ratou​—kua tuatua ia e kua akakino i te pae puapinga o te enua katoa.

Tei kore e rauka i te kopaeia te aronga tei mamae mei teia ravenga pikikaa e te kino i te pae moni ta teia e akatupu ra ko te putaua​—te aronga tikai kare i roto i te turanga no te tutaki i tetai e tetai. Mei ta The Economist i tuatua tika no runga i te reira, “ko te ravenga pikikaa tetai tu o te takinga kino anga.” Ka rauka ainei teia tu takinga kino anga i te autuia, me kore kare ainei e rauka te akaatea anga mei te ravenga pikikaa? E pau ei i taua ui anga, ka anoanoia tatou kia akara i etai o te au akatupu anga maata o te ravenga pikikaa.

Eaa ra te Au Akatupu Anga o te Ravenga Pikikaa?

Eaa ra te tangata i iki ei kia rave i te pikikaa kare i te tika? No etai, te rave anga pikikaa penei ko te mataara ngoie uaia​—me kare ko te matara anake ia​—e raukai ta ratou e anoano ra. I tetai au taime, ka oronga mai tetai tutaki anga i te au ravenga tau no te kopaeanga i te akautunga anga. E manganui te kite ra i te aronga poritiki, te akava, e te au tiati i te akaraanga e te kopae ra i te ravenga pikikaa me kore te rave ra ratou i te reira te aru ra i ta ratou akaraanga.

I te ravenga pikikaa e maata maira, te ariki uaia ra te reira e tae ua atu i te riro anga mai ei tu oraanga. Ka manako te au tangata e meangiti ua ta ratou tutaki anga e kare a ratou iki anga. Ka anoanoia ratou e kia maro i te au tutaki anga me ka inangaro ratou i te oraanga meitaki. Me kare te aronga tei rauka te au tutaki anga me kore tei tutaki ia ratou kia rauka ma te kore e akautungaia, e iti ua te papa ra no te tamaki atu i te ravenga pikikaa. “No te mea kare te utunga no te tuatua kino ra i tuku vaveia atu, i māro ketaketaʼi te ngakau o te tamariki a te tangata nei i te rave i te kino ra,” i na te ariki ei ko Solomona.​—Koheleta 8:11.

E rua tu ririnui te akavera ra i te au ai o te ravenga pikikaa: te manako iaia uaorai e te noinoi. No te manako iaia uaorai, kua kopae te aronga pikikaa i te mamae anga tei akatupuia e ta ratou ravenga pikikaa ki runga i tetai, e te akatika ra ratou i te tutaki anga no te mea te puapinga ra ratou uaorai mei te reira. Ko te maata i te au apinga puapinga te rauka ra ia ratou, te maata atu ia i te tu noinoi o te aronga te rave ra i te ravenga pikikaa. “Ko tei inangaro i te ario ra, kare ïa e mareka i te ario,” i na Solomona ei, “e tei inangaro i te apinga nui ra, kare ia e mareka i te apinga e kia maata ra.” (Koheleta 5:10) E tika, penei ka meitaki te noinoi no te maani anga moni, inara kua kopae te reira i te ravenga kino e te ture.

Ko tetai tumu auraka kia akangaropoinaia koia oki ko te angaanga a te tutara kitea koreia o teianei ao, te akataka ra te Pipiria iaia e ko Satani te Tiaporo. (1 Ioane 5:19; Apokalupo 12:9) Te akamaata maroiroi ra a Satani i te ravenga pikikaa. Ko te tutaki anga maata roa atu tei tataia koia oki ko ta Satani i oronga kia Karaiti. ‘E oronga atu au i te au basileia katoa o te ao nei kia koe, kia akatopa mai koe ki raro e akamori mai iaku.’​—Mataio 4:​8, 9.

Inara, kare a Iesu i akapikikaaia, e kua apii aia i tana au pipi kia akapera katoa. Ka riro ainei te au apiianga a Karaiti ei apinga meitaki no te tamaki anga i te ravenga pikikaa i teia tuatau? Ka akara meitaki te atikara ka aru mai i teia ui anga.