Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ko Tetai Oire i Runga i te Maunga

Ko Tetai Oire i Runga i te Maunga

Ko Tetai Oire i Runga i te Maunga

“KO KOTOU te mārama o te ao nei. Te oire i akatuia ki runga i te maunga ra, kare ïa e ngaro,” ta Iesu ia i akakite ki tana au pipi i roto i tana Ako rongonui i te Maunga.​—Mataio 5:14.

Tei runga i te au maunga te au taoni e manganui o Iudea e Galilea kare ra i raro i te au o ra. Te tumu maata no te ikianga i te au ngai i runga i te tuaivi no te tinamou. Kapiti atu ki te au vaeau tomoanga, kua taangaanga takinokino ua atu te au takanava i te au ngai o te ngati Iseraela. (2 Ariki 5:2; 24:2) Ka rauka i te au tangata maroiroi i te paruru ngoie ua i te au are tei akaputungaia i runga i te take o tetai maunga i to te taoni i raro ake, te umuumuia ra tetai patu mamaata ei paruru anga.

I te mea e kua parai putuputuia te au patu o te au are ngati Iuda ki te ngaika, ko tetai putunga o teia au are teatea akaputuia i runga i tetai tuaivi ka kite ngoie ua ia atu no te au maire mamao. (Angaanga 23:3) I roto i te kaka anga o te ra i Paretaina, te kaka ra teia au taoni tuaivi mei tetai mori purapura, te aite ra ki tetai au taoni Metiterenia i to tatou tuatau nei.

Kua taangaanga a Iesu i teia tu akara anga nei o Galilea e Iudea i uta ra kia apii i tana au pipi i te tuanga o tetai Kerititiano mou. “Koia katoa to kotou mārama, kia kakā ïa ki mua i te aroaro o te tangata nei,” tana i akakite kia ratou, “kia akara ratou i ta kotou angaanga meitaki, e kia akameitaki ratou i to kotou Metua i te ao ra.” (Mataio 5:16) Noatu rai e kare te au Kerititiano e rave i te au angaanga meitaki kia akapaapaaia e te au tangata, kare to ratou au tu meitaki e akara koreia.​—Mataio 6:1.

Ko taua tu meitaki kua kitea tikai ia i te tuatau o te au uruoaanga tapere o te Au Kite o Iehova. Ko tetai nuti pepa i Paniora, te taiku ra ki tetai uruoaanga i ou akenei, kua ripoti mai e: “Noatu rai e te meangiti atura te au tumu manako i roto i te akonoanga i roto i etai au akonoanga, kare ko teia te turanga ki te Au Kite o Iehova. I te mea e kare ratou e inangaro kia tangaro te Pipiria i tona tu puapinga, kua taangaanga ratou i te Tuatua a te Atua.”

Ko Thomas, ko tetai tangata te akono ra i tetai taitiamu i te opunga tokerau o Paniora ta te au Kite i taangaanga putuputu ana, kua rekareka i te au tangata te taangaanga ra i te Tuatua a te Atua. Kua akaruke atu aia i tona akaangaroi anga mei te angaanga no tetai au epetoma e raukai iaia i te aere ki tetai uruoaanga tapere a te Au Kite o Iehova. Te aravei anga te au tereketi e manganui, kapiti atu te aronga ou, iaia i muri ake i te uruoaanga i te akameitaki iaia no tana tauturu anga i te au mataiti i topa e te akameitaki maata anga iaia i te au mataiti no tona akaangaroi anga mei te angaanga, kua aue aia. “Te kite anga ia kotou ko tetai au kite anga meitaki roa atu ia i roto i toku oraanga,” kua na ko akera aia.

Ko tetai oire i runga i te maunga te mou ra i te manako o tetai tangata akarakara no te mea te kiteaia ra i runga i te ionga e no te mea ko tetai ua atu au are teatea i roto i te reira te akaata ra i te marama o te ra. Pera rai, te kiteaia ra te au Kerititiano mou ei tuke anga no te mea te tauta ra ratou i te aru i te au turanga teitei Tuatua Tapu o te tuatua tika, te tu akono, e te tangi aroa.

Kapiti atu, te akaata ra te au Kerititiano i te marama o te tuatua mou na roto i ta ratou angaanga tutuanga. Kua tuatua atura te apotetoro ko Paulo i te au Kerititiano o te anere mataiti mua e: “Tei ia matou mai nei teianei taoonga, e ko matou oki i aroaia mai, kare atura matou i roiroi . . . te akameitaki nei ra matou ia matou uaorai i te akava-ngakau o te tangata ravarai, i te akakite anga atu i te tuatua-mou i mua i te aroaro o te Atua.” (2 Korinetia 4:​1, 2) Noatu rai e ka aravei ratou i te patoi anga i te au ngai katoatoa ta ratou ka tutu aere, kua akameitaki a Iehova i ta ratou angaanga orometua, e i te mataiti 60 T.N., kua rauka ia Paulo i te tata e kua tutu aere ia te tuatua meitaki “ki te tangata ravarai i raro ake i teianei rangi.”​—Kolosa 1:23.

I teia tuatau, te rave pakari katoa ra te Au Kite o Iehova i ta ratou apainga kia ‘mārama to ratou kakā i mua i te aroaro o te tangata,’ ta Iesu ia i akaue. Ma te tuatua vaa e na te apinga i neneiia, te akatotoa ra te Au Kite o Iehova i te au tuatua meitaki o te Patireia i roto i te au enua e 235 takapini i te ao. Kia tae te marama o te tuatua mou o te Pipiria ki te au tangata e manganui te ka rauka, kua maani ratou i ta ratou au puka Pipiria kia orongaia i roto i etai 370 reo.​—Mataio 24:14; Apokalupo 14:​6, 7.

I te au ngai e manganui, kua rave te Au Kite i te akaaoanga no te apiianga i te au reo o te au tangata tei aere mai mei te au enua te araiia ra me kare te kotingaia ra te angaanga tutuanga. Ei akatauanga, i roto i tetai au oire mamaata e manganui ra i Marike Apatokerau, e maata te au tangata tei aere mai mei Tinito e Rutia. Kua tauta te Au Kite i te reira ngai i te apii i te reo Tinito, te reo Rutia, e etai atu au reo e raukai i te tutu aere i te au tuatua meitaki ki te aronga ou. E tikai, te au apii viviki i roto i te au reo e manganui te raveia ra e raukai te au tuatua meitaki i te tutu aereia ki etai atu koi vai ei te koro e “teatea ïa i teianei kua mou.”​—Ioane 4:35.

Kua totou te peroveta ko Isaia: “E riro kia tae ki te au rā openga ra, e akatinamouiaʼi te maunga ra o te are o Iehova ki runga i te take o te au maunga ra; e akateiteiia ïa ki rungao i te au tuaivi ra; e putuputu ua mairai te au etene katoa ra ki reira.” Na roto i to ratou au tu akono e na ta ratou angaanga orometua, te tauturu ra te Au Kite o Iehova i te au tangata i te au ngai ravarai kia aere ki te “maunga ra o te are o Iehova” kia apiiia no runga i te au aerenga a te Atua e kia apii kia aaere i to te Atua ra arataa. (Isaia 2:​2, 3) Te tupu anga mataora no te reira, mei ta Iesu e tou maira, te rave kapipiti ra ratou i te ‘akameitaki anga i to ratou Metua i te rangi,’ i te Atua ko Iehova.​—Mataio 5:16; 1 Petero 2:12.