Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kua Rauka Ainei ia Koe ‘te Vaerua Tuatua-mou’?

Kua Rauka Ainei ia Koe ‘te Vaerua Tuatua-mou’?

Kua Rauka Ainei ia Koe ‘te Vaerua Tuatua-mou’?

‘Te Metua . . . nana e oronga mai i tetai akapumaana ia kotou, kia noo tikai ki o kotou nei e tuatau ua atu; Ko te vaerua tuatua-mou.’​—IOANE 14:​16, 17.

1. Eaa te akakite anga puapinga maata ta Iesu i oronga ki tana au pipi i tona nga ora openga ma ratou katoa i te pia i runga ra?

“E TE Atu, te aere nei koe kiea?” Ko tetai uianga te reira ta te au apotetoro a Iesu i ui atu kiaia i te au ora openga i noo ei aia ma ratou i roto i te pia i runga ra i Ierusalema. (Ioane 13:36) I te roa atu anga te uipaanga, kua akakite atura Iesu kia ratou e i teianei kua tau aia kia akaruke mai ia ratou kia oki atu ki tona Metua. (Ioane 14:28; 16:28) Kare aia e noo roa mai kia ratou ei peretana kia apii atu ia ratou e kia pau atu i ta ratou au uianga. Inara, kua akapapu atura aia kia ratou, i te na ko anga: “Naku oki e pati atu i te Metua ra, e nana e oronga mai i tetai akapumaana ia kotou, kia noo tikai ki o kotou nei e tuatau ua atu.”​—Ioane 14:16.

2. Eaa ta Iesu i taputou kia tono atu ki te au pipi i muri ake i tona aereanga atu?

2 Kua akataka atura Iesu i taua akapumaana ra e kua akakite atu akapeea te reira i te tauturu anga i tana au pipi. Kua tuatua atura aia kia ratou: ‘Kare oki au i akakite atu kia kotou i taua au mea ra i muatangana, no te mea tei vaitata ra au ia kotou. E teianei te aere tika nei au kiaia i tei tono mai iaku nei ra. . . . E meitaki ei kotou ko au e aere ke nei: angairi au kare e aere ke, kare e riro mai te akapumaana kia kotou nei: kia aere ke ra au, naku ïa e tono mai iaia kia kotou nei. . . . Kia tae maira aia, ko te vaerua tuatua-mou ra, nana ïa e arataki ia kotou ki te tuatua-mou katoatoa.’​—Ioane 16:​4, 5, 7, 13.

3. (a) I naea ‘te vaerua o te tuatua-mou’ i tonokiai ki te au Kerititiano mua ra? (e) Eaa tetai tu puapinga maata i riro ei te vaerua ei “akapumaana” no ratou?

3 Kua akatupuia teianei taputou ia Penetekote 33 T.N., mei ta te apotetoro ko Petero i akakite maira: ‘Ko taua Iesu nei rai ta te Atua i akatu akenei ki runga, ko matou katoa nei oki te kite. E teianei, kua akateiteiia aia i te rima katau o te Atua, e kua rauka maira i te Metua te vaerua tapu i tuatuaia maira, kua riringi mai aia i teia, i ta kotou e akara nei, e ta kotou e akarongo nei.’ (Angaanga 2:​32, 33) Mei ta tatou ka kite i muri akenei, te vaerua tapu tei riringiia mai i te Penetekote ra kua rave i te au apinga e manganui no te au Kerititiano mua ra. Inara kua taputou a Iesu e ‘ko te vaerua tuatua-mou ra’ e ‘akakite akaou mai kia ratou i te au tuatua katoa tana i karanga atu kia ratou ra.’ (Ioane 14:26) Ka akamaara mai te reira ia ratou i ta Iesu angaanga orometua e te au apiianga, noatu ko tana au tuatua tikai, e ka tata oki i te reira. Kua riro teia ei tauturu maata ki te apotetoro ruaine ra kia Ioane i te openga o te anere mataiti mua T.N. i tona akamata anga i te tataanga i tana Evangeria. Te kapiti maira i roto i taua tataanga i te akoanga okomaata ta Iesu i oronga maira i tana akamata mai anga i te Akamaara Anga i tona matenga.​—Ioane, te pene 13-17.

4. Akapeea ‘te vaerua o te tuatua-mou’ ra i te tauturu anga i te au Kerititiano akatainuia i mua ra?

4 Kua taputou katoa a Iesu ki taua aronga pipi mua ra e ‘ka apii mai te vaerua i te au mea katoa nei’ e ‘ka arataki ia ratou ki roto i te au tuatua-mou katoatoa.’ Ka tauturu te vaerua ia ratou kia kite i te au mea oonu o te au Tuatua Tapu e ka akatinamou i to ratou tu taokotai i te manako, te kiteanga, e te akakoro anga. (1 Korinetia 2:10; Ephesia 4:3) No reira kua akamaroiroi mai te vaerua tapu i te au Kerititiano mua ra kia akono ei pupu “tavini akono meitaki e te pakari” kia oronga ki te au Kerititiano tataki tai “i te kai na ratou i te ora mou ra.”​—Mataio 24:45.

Ko te Vaerua Tei Akakite

5. (a) Eaa te manakonako anga ou ta Iesu i akatuera ki tana au pipi i te po o Nisana 14, 33 T.N.? (e) Eaa te tuanga ta te vaerua tapu ka rave i te akatupuanga i ta Iesu taputou?

5 I te po ia Nisana 14, 33 T.N., kua akakite atura Iesu ki tana au pipi e ko a muri akera ratou e apaiia atu ei kiaia e ka noo kapiti ma ia katoa e tona Metua i te rangi. Kua tuatua aia kia ratou: “Manganui te nooanga tikai i te are o taku Metua ra: naringa kare ra, kua karanga atu au kia kotou. Te aere nei au e akamanea i tetai ngai no kotou. E kua oti anake i te akamaneaia e au ra, ka oki mai au, e arataki ia kotou ki oku ra; ei reira katoa kotou, i te ngai e nooia e au ra.” (Ioane 13:36; 14:​2, 3) Ka tutara ratou ma ia katoa i tona Patireia. (Luka 22:​28-30) E raukai ia ratou teianei manakonako anga i te rangi ra, ka tau ratou ‘kia anauia mai e te vaerua’ ei au tamariki vaerua na te Atua ra e kia akatainuia kia tavini ei ui ariki e ei kau taunga ma Karaiti katoa i te rangi ra.​—Ioane 3:​5-8; 2 Korinetia 1:​21, 22, Tito 3:​5-7; 1 Petero 1:​3, 4; Apokalupo 20:6.

6. (a) I naea te kapikianga no te rangi i akamata ei, e eia tei rauka i teia kapikianga? (e) Te aronga tei kapikiia kua papetitoia ki roto i teaa?

6 Kua akamataia teianei “kapikianga no te rangi” ia Penetekote 33 T.N. e ko te maata anga, i te akara anga kua oti i te au mataiti i rotopu i te 1930 ra. (Ebera 3:1) Te numero o te aronga akairoia e te vaerua tapu ei tuanga no te Iseraela vaerua ra e 144,000, “i okoia ïa aronga no roto i te tangata nei.” (Apokalupo 7:4; 14:​1-4) Kua papetitoia teia aronga ki roto i te kopapa vaerua o Karaiti, ki roto i tana putuputuanga, e ki roto i tona matenga ra. (Roma 6:3; 1 Korinetia 12:​12, 13, 27; Ephesia 1:​22, 23) I muri ake i to ratou papetito anga i te vai e te akatainu anga ma te vaerua tapu, kua tomo atu ratou ki roto i tetai mataara tuku atingaanga, koia oki te oraanga tiratiratu tae roa ki to ratou matenga.​—Roma 6:​4, 5.

7. Eaa ra i riro ei ko te au Kerititiano akatainuia anake tei tika kia kai i te oroa i te Akamaara Anga ra?

7 Ei au Iseraela pae vaerua, tei roto teianei au Kerititiano akatainuia i te koreromotu ou tei papauia i rotopu ia Iehova e “te Iseraela o te Atua.” (Galatia 6:16; Ieremia 31:​31-34) Kua akamanaia te koreromotu ou i te toto akamaringiia o Karaiti. Kua taiku a Iesu i teia i tana oronga anga i te Akamaara Anga o tona matenga. Kua tata a Luka: “Kua rave iora aia i te manga, akameitaki atura, vavaʼi iora, tuku atura kia ratou, na ko atura, Toku kopapa teia, e orongaia no kotou; e akapera kotou ei manako anga iaku. E kua pera katoa iora i te kapu, kia oti ake te kai anga, na ko atura, Teianei kapu, ko te koreromotu [“ou,” NW] ïa i toku nei toto, e akamaringiia no kotou nei.” (Luka 22:​19, 20) Te toenga, me kare te aronga e toe maira o te au mema o te 144,000 te vai nei i te enua, ko ratou te aronga tei kai tika i te oroa varaoa e te uaina i te Akamaara Anga i te matenga o Karaiti.

8. I akapeea te aronga akatainuia ra i kite ei e kua rauka ia ratou te kapikianga no te rangi?

8 Akapeea te aronga akatainuia ra i kite ei e kua rauka ia ratou te kapikianga no te rangi? Kua rauka ia ratou te akakite anga a te vaerua tapu e kare e tarevake. Kua tata te apotetoro ko Paulo ki taua aronga ra: ‘Ko te aronga katoa oki i aratakiia e te vaerua o te Atua ra, e tamariki anake ïa ratou na te Atua. . . . Ko te vaerua uaorai oki, e to tatou katoa nei oki vaerua, tei akakite ïa e, e tamariki tatou na te Atua: E e tamariki ra, e aronga tuanga ïa; e aronga tuanga i te Atua ra, e aronga tuanga tatou e te Mesia; te mate kapipiti nei oki tatou ma ia katoa, kia akakakā kapipitiia ma ia katoa oki.’ (Roma 8:​14-17) E mana ririnui teianei akakite anga a te vaerua ra e ko te aronga e manga ekoko anga meangiti ua to ratou me kua rauka ia ratou te kapikianga no te rangi ka rauka kia taopenga tau tikai ratou e kare ratou i kapikiia, e no reira ka akamutu ratou i te kaianga i te oroa i te Akamaara Anga.

Te Vaerua e te Au Mamoe Ke Atu

9. Eaa nga pupu taka meitaki e rua tei taikuia i roto i nga Evangeria e i roto oki i te puka o Apokalupo?

9 I te tamanako anga i te kotinga angaia te numero o te au Kerititiano tei kapikiia no te Iseraela vaerua, kua taiku a Iesu ia ratou ei “anana iti.” Te tauruia maira ratou ki roto i te “koro” o te koreromotu ou, ei tuke anga ma te “mamoe ke atu” e manganui te numero, ta Iesu i tuatua e ka akaputu katoa mai aia. (Luka 12:32; Ioane 10:16) Te aronga o te au mamoe ke atu te akaputuia mai i te tuatau openga nei ka riro ei “aronga maata” te ka ora atu i “te mate maata,” ma te manakonako anga i te ora mutu kore ki runga i te enua parataito. E mea mareka ra, i te orama i kite ra Ioane i te openga o te anere mataiti mua T.N. te akataka maira i rotopu i te aronga maata e te 144,000 mema o te Iseraela vaerua ra. (Apokalupo 7:​4, 9, 14) Te rauka katoa ra ainei i te au mamoe ke atu te vaerua tapu, me koia ia, e akapeea te akatupu anga ki to ratou au oraanga?

10. Akapeea te papetito angaia te au mamoe ke atu ‘i roto i te ingoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te vaerua tapu’?

10 Te rave atura te vaerua tapu i tetai tuanga puapinga maata i roto i te au oraanga o te au mamoe ke atu. Te akatutu ra ratou i to ratou akatapu anga kia Iehova na te papetito angaia ‘i roto i te ingoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te vaerua tapu.’ (Mataio 28:19) Te kite ra i to Iehova ngateitei, te kauraro ra ia Karaiti, ei Ariki no ratou e te Oko oki, e te kauraro ra i te angaanga a te vaerua o te Atu, me kare te mana angaanga, i roto i to ratou oraanga. I te ra tataki tai, te akataka ra ratou i roto i to ratou oraanga i te ngai no “te au ua o te vaerua,” koia te “inangaro ïa, te rekareka, te au, te akakoromaki, te takinga-meitaki, te meitaki, te pikikaa kore, te maru, te akono meitaki.”​—Galatia 5:​22, 23.

11, 12. (a) Akapeea te akatapu anga i te aronga akatainuia na roto i tetai tu taka ke roa? (e) Na roto i teea tu te akatapu anga i te au mamoe ke atu e te akariro angaia kia tapu?

11 Te tika katoa ra te au mamoe ke atu kia tuku i te Tuatua a te Atua e tona vaerua tapu kia tama, me kare kia akatapu, ia ratou. Kua oti ke ana tei akatainuia ra i te akatapuia na roto i tetai tu takake rava, kua riro ei aronga tuatua tika e te tapu oki ei vaine akaipoipo ou na Karaiti. (Ioane 17:17; 1 Korinetia 6:11; Ephesia 5:​23-27) Te tuatua ra te peroveta ko Daniela ia ratou ei “aronga tapu ra no Tei Teitei,” tei rauka ra ia ratou te Patireia i raro ake i te “tamaiti a te tangata,” koia Iesu Karaiti. (Daniela 7:​13, 14, 18, 27) I mua akera, na roto ia Mose raua ko Aarona, kua akakite a Iehova ki te iti tangata o Iseraela ra: “Ko au oki to kotou Atua ra ko Iehova; e akatapu oki ia kotou uaorai, kia tapu kotou; no te mea te tapu nei au.”​—Levitiku 11:44.

12 Te tuatua “akatapu anga” te aiteanga tumu anga “ko te rave anga me kare te akariroanga kia tapu, akatakake anga, me kare akatakaanga no te tavini anga me kare taangaanga na te Atua ko Iehova; te tu no te tapu, akatapuia, me kare tamaia.” Mei te 1938 mai rai kua tuatua Te Punanga Tiaki e ko te au Ionadaba, me kare te au mamoe ke atu, “ka tika kia apii e ko te consecration [akatapuanga] e te tu akatapu anga te umuumuia ra no te aronga tataki tai te ka riro ei tuanga no te aronga maata e ka noo i runga i te enua nei.” I roto i te orama o te aronga maata, tei tataia i te puka o Apokalupo ra, te tuatuaia ra ratou “e kua orei i to ratou kakau, e kua akateatea i te toto o te Punua-mamoe ra” e i te raveanga i ‘te akamori ia Iehova i te po e te ao i tona nao.’ (Apokalupo 7:​9, 14, 15) Ma te tauturu a te vaerua tapu, te rave ra te au mamoe ke atu i tei maata ia ratou kia tau atu ki ta Iehova i umuumu mai no te tu tapu.​—2 Korinetia 7:1.

Raveanga i te Meitaki ki te Au Taeake o Karaiti

13, 14. (a) Kia tau ki te parapore a Iesu no te au mamoe e te au puaka nio, tei runga i teaa te ora o te au mamoe ra? (e) I te openga o teia tuatau nei, i akapeea ta te au mamoe ke atu rave anga i te meitaki ki te au taeake o Karaiti?

13 Kua akakite maira Iesu i te tatua piri vaitata i rotopu i te au mamoe ke atu e te anana iti i tana parapore no te au mamoe e te au puakanio tei kapitiia maira i tana totou no “te openga o te akatereanga o te au mea nei.” I taua parapore ra, kua akaari taka meitaki maira Karaiti e ko te ora o te au mamoe ke ra te kapiti piri vaitataia ra ki to ratou tu akono i tei akatainuia ra, tana i tapa ko “taku au taeake.” Kua tuatua aia: “Ei reira te Ariki e tuatua mai ei kia ratou ki tona rima katau ra, Ka aere mai kotou, te aronga i akaoraia e taku Metua, e noo ki te basileia i akonoia no kotou mei te maani anga mairai i te enua nei. . . Koia mou taku e karanga atu kia kotou nei, Ko kotou i pera i tetai taeake meangiti rava o taku au taeake nei, kua pera mai ia iaku.”​—Mataio 24:3; 25:​31-34, 40.

14 Te tuatua anga “ko kotou i pera” te taiku ra i te au angaanga turu anga aroa tei orongaia ki te au taeake o Karaiti tei anauia i te vaerua, ta te ao o Satani i akono ra ei au tangata ke, e kua titiri i tetai papaki o ratou ki roto i te tapekaanga. Kua tupu kia ratou te ngere i te kai, i te kakau, e te utuutu anga oki. (Mataio 25:​35, 36, NW tataanga i raro ake) I teia tuatau openga nei, mei te 1914 mairai, e manganui to te aronga akatainuia kua kite ia ratou uaorai i roto i taua au turanga ra. Te tuatua enua o teia tuatau no te Au Kite o Iehova te akakite maira e kua turuia ratou e to ratou au oa tiratiratu, te au mamoe ke, ia ratou i akakeuia e te vaerua ra.

15, 16. (a) I roto i teea angaanga ta te au mamoe ke atu tauturu takake anga i te au taeake akatainuia o Karaiti i runga i te enua nei? (e) Akapeea te aronga akatainuia i te akakite anga i to ratou ariki anga ki te au mamoe ke atu?

15 Te rauka maira i te au taeake akatainuia o Karaiti i te enua nei i teia tuatau openga te rave turu anga a te au mamoe ke atu i te raveanga i te angaanga orongaia mai e te Atua kia ‘tutu aere i teianei tuatua meitaki o te basileia e kako rava ake te ao katoa nei; ei kite no te pa enua ravarai.’ (Mataio 24:14; Ioane 14:12) I te topa aereanga te numero o te aronga akatainuia i te au mataiti kua topa, e ko te au mamoe ke atu kua maata mai e au mirioni ua atu tikai tei kapitiia mai. E au tauatini ua atu o teianei aronga kua tavini ei aronga tutu evangeria i te au tuatau ravarai​—ei au painia e te au mitinari​—i te akatotoaanga i te tuatua meitaki o te Patireia kia “tae ua atu ki te openga o te enua ra.” (Angaanga 1:8) Ko etai ke te rave ra i te angaanga tutu anga te ka rauka maata ra ia ratou e te turu rekareka ra i teianei angaanga puapinga i te pae o te moni.

16 Mei teaa ra te ariki anga a te au taeake akatainuia o Karaiti i teia turu anga tiratiratu a to ratou au oa mamoe ke atu! Kua akakite meitakiia to ratou manako ngakau i roto i te puka Worldwide Security Under the “Prince of Peace,” tei orongaia mai e te pupu tavini ra i te 1986. Te tuatua ra: “Mei te Tamaki II o te Ao mai rai, te akatupu anga i te totou a Iesu no ‘te openga o te akatereanga o te au mea nei’ tei runga te maata anga i te tuanga ta te ‘aronga maata’ o te au mamoe ke atu e rave nei. . . . No reira, e akameitaki anga maata, ki te au reo tuke tuke maata o te au pa enua katoa o te ‘aronga maata’ no te tuanga maata ta ratou i rave i te akatupuanga i te totou [a Iesu] ia Mataio 24:14!”

‘Kare e Meitaki Roa ia Tatou’

17. Na roto i teea tu te aronga tiratiratu i taito ra te ka akatu akaouia mai ki runga i te enua ‘kare e meitaki roa’ i tei akatainuia ra?

17 I te tuatuaanga ko tetai o te aronga akatainuia ra e te taikuanga i te au tangata e te au vaine tiratiratu tei ora ana i mua ake ia Karaiti, kua tata te apotetoro ko Paulo: “E rongo meitaki tei rauka ia ratou ravarai nei i te akarongo, kare ra i rauka tei tuatuaia maira: No te mea kua vaooia e te Atua te mea meitaki rava atu no tatou [te aronga akatainuia], kia kore e rauka te meitaki roa ia ratou anake auraka tatou katoa ra.” (Ebera 11:​35, 39, 40) A te tuatau o te Mareniamu, ka akono a Karaiti ratou ko te 144,000 o tona au taeake akatainuia i te rangi ei ui ariki e te kau taunga e ka akatotoa mai i te au puapinga o te atinga oko o Karaiti ki runga i te enua nei. Na reira te au mamoe ke atu e riro ei kia “meitaki roa” i te pae kopapa e te manako.​—Apokalupo 22:​1, 2.

18. (a) Eaa ta te au tika anga o te Pipiria ra te ka tauturu i te au mamoe ke atu kia ariki? (e) I roto i teea manakonako anga e tatari ei te au mamoe ke atu “i te akakite angaia mai i te tamariki a te Atua”?

18 Pouroa teia ka tau kia tauru ki runga i te au manako o te au mamoe ke atu i te tumu i akakite maata mai ei te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano i te manako anga ki runga ia Karaiti e tona au taeake akatainuia e ta ratou tuanga maata i te akonoanga i te au akakoro anga a Iehova ra. No reira te akamanako ra te au mamoe ke atu i te reira ei raveanga takake kia turu atu i te au tu ravarai e rauka i te pupu tavini akatainuia ra ia ratou e tatari ra “i te akakite angaia mai i te tamariki a te Atua” ia Aramakito e te tuatau o te Mareniamu ra. Ka rauka ia ratou te tapapa atu “kia rauka te rangatira meitaki o te tamariki a te Atua ra.”​—Roma 8:​19-21.

Taokotaiia i Roto i te Vaerua i te Akamaara Anga

19. Eaa ta ‘te vaerua o te tuatua-mou’ i rave no te aronga akatainuia e to ratou au oa, e akapeea to ratou taokotai anga taka ke i te aiai o Mati 28?

19 I tana pureanga openga i te po o Nisana 14, 33 T.N., kua tuatua a Iesu e kua pure aia: “Kia riro ratou katoa ei okotai; mei ia koe, e taku Metua, i roto iaku nei, e mei iaku oki i roto ia koe na, kia okotai katoa ratou ki roto ia taua: kia akarongo to te ao nei e naau au i tono mai.” (Ioane 17:​20, 21) No te aroa, kua tono mai te Atua i tana Tamaiti kia oronga i tona oraanga no te ora o te aronga akatainuia e te ao katoa o te au tangata akarongo. (1 Ioane 2:2) Kua taokotai ‘te vaerua o te tuatua-mou’ i te au taeake o Karaiti e to ratou au oa. A te aiai o Mati 28, i muri ake i te opunga ra, ka uipa nga pupu e rua kia akamaara i te matenga o Karaiti e kia maaraara katoa i ta Iehova i rave no ratou na roto i te atinga o tana Tamaiti akaperepere, ko Iesu Karaiti. Kia riro to ratou aerenga atu i taua atianga puapinga maata ra ei akamaroiroi i to ratou taokotai anga e kia akaou i to ratou tamanako anga kia tamou marie i te raveanga i te anoano o te Atua, i te orongaanga akapapu anga e te rekareka ra ratou i te aerenga atu ki roto i te aronga tei inangaro ra ia Iehova.

Na te Akamanako Akaou

• I naea ‘te vaerua o te tuatua-mou’ i tonokia mai ei ki te au Kerititiano mua ra, e i akapeea te reira i riro ei ei “akapumaana”?

• Akapeea te aronga akatainuia e kite ei e kua rauka ia ratou te kapikianga no te rangi?

• Na roto i teea au tu te rave angaanga a te vaerua o te Atua ra ki rungao i te au mamoe ke atu?

• Akapeea te rave anga meitaki a te au mamoe ke atu ki te au taeake o Karaiti, e eaa ra “kia kore e rauka te meitaki roa” ia ratou kare mei te aronga akatainuia?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 21]

Kua riringiia mai ‘te vaerua o te tuatua-mou’ ki runga i te au pipi ia Penetekote 33 T.N.

[Au Tutu i te kapi 23]

Kua rave te au mamoe ke atu i te meitaki ki te au taeake o Karaiti na te turuanga ia ratou i te akatupuanga i te akauenga tu Atua kia tutu aere