Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

I to Ioane kite anga i te “aronga maata rava” e rave ra i te angaanga tapu i roto i te iero o Iehova, tei roto i teea tuanga o te iero ta ratou rave anga i teia?​—Apokalupo 7:​9-15.

E mea tau kia tuatuaia e te akamori ra te aronga maata rava ia Iehova i roto i tetai o te au paepae i te enua o tona iero maata i te pae vaerua, koia tikai ko tei aiteite ra ki te paepae i vao o te iero o Solomona ra.

I te au tuatau i topa, kua tuatuaia e tei roto te aronga maata rava i tetai turanga aiteite i te pae vaerua, me kore e tutu ua, o te Paepae o te au Kenitara tei vai ana i to Iesu tuatau. Inara, te akakite maira te au kimikimi anga maata i nga tumu e rima e kare te reira i tau tikai. Te mea mua, kare o te katoa anga o te au tu o te iero o Heroda akatutu anga i roto i te iero maata i te pae vaerua o Iehova. Ei akaraanga, kua vai te Paepae o te au Vaine e tetai Paepae o Iseraela i roto i to Heroda iero. Ka rauka i te au tane e te au vaine i te tomo atu ki roto i te Paepae o te au Vaine, inara ko te tane anake tei akatikaia i roto i te Paepae o Iseraela. I roto i te Paepae i te enua nei o te iero maata i te pae vaerua o Iehova, kare te au tane e te au vaine i akatakakeia i roto i ta ratou akamori anga. (Galatia 3:​28, 29) No reira, kare te Paepae o te au Vaine e te Paepae o Iseraela e aiteite ana i to te iero i te pae vaerua.

Te rua, kare te Paepae o te au Kenitara i roto i te au parani patu anga tu-Atua o te iero o Solomona me kare te iero orama a Ezekiela; kare katoa i roto i te iero tei patu akaouia e Zerubabela. No reira, kare e tumu te akakite maira e kia akono te Paepae o te au Kenitara i tetai tuanga i roto i te akapapa anga no te akamori anga i roto i te iero maata i te pae vaerua o Iehova, koia tikai me akamanakoia te au tumu tuatua e aru mai nei.

Te toru, kua patuia te Paepae o te au Kenitara e te ariki Edoma ko Heroda kia akakaka iaia uaorai e raukai te tu ariki anga ma to Roma. Kua anoano atu a Heroda i te akaou i te iero o Zerubabela penei i te 18 me kare 17 M.T.N. Te akamarama maira The Anchor Bible Dictionary e: “Tei marekaia e te mana ariki i te Opunga [o Roma] te umuumu ra i tetai iero maatamaata roa i tei aiteite ki te au oire i te opunga.” Inara, kua akanoo keia te atea o te iero. Te akamarama maira te tikitinari e: “Koi vai aiteite ei te atea o te Iero mei to mua ana i [to Solomona e to Zerubabela], kare i kotingaia te Iero i te Maunga ki tona tu maata tikai.” No reira, kua akamaata atu a Heroda i te ngai o te iero na te kapiti atu anga i tei tapaia i teia tuatau ko te Paepae o te au Kenitara. Eaa i anoanoiai te patu anga mei te reira rai kia rauka te akatutu anga i roto i te akapapa anga no te iero pae vaerua o Iehova ra?

Te a, vaitata rai ka rauka i te katoatoa​—te matapo, te pirikoki, e te au Kenitara peritome koreia​—te tomo atu ki roto i te Paepae o te au Kenitara. (Mataio 21:​14, 15) E tika, kua akakoroia te paepae no te au Kenitara peritome koreia e manganui tei inangaro i te oronga i te au atinga ki te Atua. E i reira kua tuatua a Iesu i tetai taime ki te aronga maata rava e e rua taime kua tuaru i te aronga taui moni e te aronga okooko, te na ko anga e kua akangateitei kore ratou i te are o tona Metua. (Mataio 21:​12, 13; Ioane 2:​14-16) Noatu rai, te na ko ra The Jewish Encyclopedia e: “Ko teia paepae i vao, kare ia i tetai tuanga o te Iero. Kare i tapu tona one, e ka rauka ua i tetai i te aere atu ki reira.”

Te rima, te tuatua Ereni (hi·e·ron’) tei uriia e “iero” te taangaangaia ra no te taiku anga i te Paepae o te au Kenitara “te taiku ra ki te are katoa, kare ra ki te are Iero ra,” i na te A Handbook on the Gospel of Matthew ei, na Barclay M. Newman raua ko Philip C. Stine. Ei tuke anga, te tuatua Ereni (na·os’) tei uriia e “iero” i roto i te orama a Ioane no te aronga maata rava te akataka tikaia ra. No te iero ra i Ierusalema, te taiku ua ia ra te reira ki te Ngai Tapu Tikai, te are iero me kare te au ngai iero. Te taikuia ra i etai taime e ko te “nao.”​—Mataio 27:​5, 51; Luka 1:​9, 21; Ioane 2:20.

Te akono ra te au mema o te aronga maata rava i te akarongo i roto i te atinga oko o Iesu. Kua ma ratou i te pae vaerua, kua “orei i to ratou kakau, e kua akateatea i te toto o te Punua-mamoe ra.” No reira, kua akapapuia ratou ei aronga tuatua tika te akariro anga ia ratou ei au taeake no te Atua e te ora anga atu i te mate maata te aere maira. (Iakobo 2:​23, 25) I roto i te au tu e manganui, te aite ra ratou ki te aronga poroteraita i Iseraela tei kauraro ra i te koreromotu o te Ture e kua akamori kapipiti atu ma to Iseraela.

E tika, kare taua poroteraita i tavini ana i roto i te paepae i roto roa, i reira te rave ra te kau taunga i ta ratou au angaanga. E kare te au mema o te aronga maata rava i roto i te paepae i roto roa o te iero maata i te pae vaerua o Iehova, te akatutu maira taua paepae i te turanga apa kore, o te au tamariki tuatua tika ra o te au mema o te “kau taunga tapu” no Iehova ia ratou i te enua nei. (1 Petero 2:5) Inara mei tei tuatuaia e te tangata pakari i te rangi ra kia Ioane, tei roto tikai te aronga maata rava i te iero, kare i vao i tetai ngai o te iero o te Paepae o te au Kenitara i te pae vaerua. Mei teaa rai taua akameitaki anga! E te akaketaketa maira te reira i te umuumu anga no te taki tai kia vai ma i te pae akono e te pae vaerua i te au taime ravarai!

[Tutu i te kapi 31]

(No runga i teia, akara i te puka)

Iero o Solomona

1. Are Iero

2. Paepae i Roto

3. Paepae i Vao

4. Taua ki te Paepae o te Iero