Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Eaa Tei Tupu ki te Ai Era?

Eaa Tei Tupu ki te Ai Era?

Eaa Tei Tupu ki te Ai Era?

EAA te manako no te tuatua “era” e akatupu ra ki roto i toou manako? Te manako ra ainei koe ia era ei ngai tika tikai no te ai e te teio, no te tamamae anga ope kore e te taitaia? Me kare penei e akataka anga akatutu ainei a era no tetai turanga, no tetai atu tu?

No te au anere mataiti, ko tetai ai era no te tamamae anga kino tikai kua manakoia e te au arataki akonoanga o Kerititome e ngai tikai no te aronga ara. Ko teia manako anga te manakoia ra i rotopu i tetai au akonoanga ke e manganui. “Penei kua maani te akonoanga Kerititiano ia era ei tuatua rongonui tikai,” i karanga ei te U.S.News & World Report, “inara kare te reira apii anga e tamouia ana. E au tuanga ke ke ta te tamataku anga no te tutaki anga mamae kino i roto i te oraanga i muri ake e kua vaitata rai e tei roto i te akonoanga mamaata o te ao katoa e i roto katoa i etai au akonoanga rikiriki.” Kua irinaki te aronga Hindu, Buddha, Muslim, Jain, e te Taoist i tetai tu o era.

Inara, kua tupu tetai atu tutu no era i roto i te manakoanga i teia tuatau. “Koi marekaiai te tutu no te peu o te ai e te aronga irinaki,” ta te makatini i mua akenei e akakite maira, “te au manako i teia tuatau no te utunga mutu kore ei ngai mouranga reka koreia te akamata maira i te mama mai, i te tuatuaanga e penei kare a era i te ngai vera tikai.”

Te na ko ra te tianara Jesuit La Civiltà Cattolica: “E mea tau kore . . . i te akamanako e ko te Atua, na roto i te au temoni ra, i akatupu i te au tamamae anga tamataku ki runga i te aronga tei akautungaia mei te ai ra.” Kua kapiti mai te reira: “Te vaira a era, kare i te ngai inara e tutu ua, e tutu no tetai tangata te mamae taitaia ra no tei akatakakeia mai mei te Atua.” Kua karanga te Pope ko John Paul II i te 1999 e: “Kare i te ngai, e te akaariia maira a era i te tutu o te aronga tei akatakake puareinga papu tikai ia ratou uaorai mei te Atua ra, te tumu o te ora katoatoa e te rekareka.” Ei au tutu o era i te ngai ai ra, te karanga ra aia: “Te akaari ra ratou i te manako reka kore e te puapinga kore o te oraanga me kare e Atua.” Naringa te pope i akataka mai ia era i roto i te au tuatua no te “au mura ai e tetai tiaporo e kakau muramura e tetai kokai,” ta te tangata tuatua enua ekaretia ko Martin Marty i karanga mai, “kare te au tangata e irinaki tikai i te reira.”

Te raveia ra te au taui anga aiteite i roto i tetai au akonoanga. Ko tetai ripoti no te akauenga apii o te Church of England te karanga ra: “Kare a era i te ngai no te tamamae anga mutu kore, inara ko te ikianga openga ia e te taui kore anga te reira i ta te Atua e patoi tikai ra e ko te takore anake takiri tikai ia.”

Kua akatakaia mai a era e te apii anga a te Akonoanga Epitikopo o Marike ei “mate anga mutu kore no te kopae anga tatou i te Atua.” Te maata anga o te au tangata, i karanga ei te U.S.News & World Report, te akakitekite ra i te manako e ko “te openga no te kino ra ko te takore angaia, kare ko te tamamaeanga mutu kore. . . . Te manako ra [ratou] e ko te aronga tei kopae takiri i te Atua ka takore ua ia i roto i te ‘ai ka’ o era.”

Noatu te manako anga o teia tuatau e kia kopae i te manako anga no te ai e te teio, te rave ua atura te manganui i te akarongo ki te irinaki anga e e ngai tika tikai a era no te tamamae anga. “Te tuatua taka meitaki maira te Tuatua Tapu no era ei ngai i te pae kopapa no te tamamae anga ai,” i karanga ei a Albert Mohler o te Southern Baptist Theological Seminary i Louisville, Kentucky, Marike. E ko te ripoti The Nature of Hell, tei akapapaia e te Evangelical Alliance Commission, te na ko ra: “E manako ngakau kite a era no te kopae e te tamamae anga.” Te kapiti maira e: “Te vaira te au turanga no te utunga e te tamamaeanga i roto ia era te piri atura ki te kino tikai o te au ara tei raveia i runga i te enua.”

Pera katoa, e ngai ai tikai ainei a era no te tamamae anga mutu kore me kare no te takore anga? Me kare e turanga ua ainei no te takake anga mei te Atua ra? Eaa tikai a era?

[Pia/Au Tutu i te kapi 4]

Tetai Tuatua Enua Poto Ua no te Ai Era

I NA ea te au Kerititiano irinaki ra i ariki ei i te irinaki anga i te ai era? I muri roa ake i te tuatau o Iesu Karaiti e tana au apotetoro. “Te Apocalypse of Peter (i te rua anere mataiti T.N.) ko te [apokalupo] mua no te angaanga Kerititiano tei akataka mai i te utunga e te tamamae anga o te aronga ara i roto ia era,” i karanga ei te Encyclopædia Universalis Varani.

Inara, i rotopu i te Au Metua Ekaretia mua ra, te vaira te pekapeka anga no runga ia era. Kua irinaki a Justin Martyr, Clement o Alekanederea, Tertullian, e Cyprian ia era ei ngai ai. Kua manako a Origen e te tangata apii akonoanga ko Gregory o Nyssa ia era ei ngai takake anga mei te Atua​—no te tamamaeanga i te pae vaerua. I tetai tua ra, ko Augustine no Hippo, kua manako e ko te mamaeanga i roto ia era e manako anga i te pae vaerua e te pae kopapa​—e manako anga te rauka ra kia arikiia. “Te tae anga ki te rima anere mataiti te apii anga ketaketa e kare e tuatau no te aronga ara i muri ake i teia oraanga e ko te ai te ka akapou ia ratou ra kare roa e tamateia te maata ra i te au ngai ravarai,” ta te Poropeta ko J.N.D. Kelly i tata.

I te 16 anere mataiti, kua marama taua nga tangata taui Porotetani ra mei ia Martin Luther raua ko John Calvin i te tamamae anga ai no era ei akatutu anga no te vai ua anga e tuatau ua atu tei takake mei te Atua ra. Inara, te manako no era ei ngai no te tamamae anga kua oki akaou mai i te rua anere mataiti i aru mai. Kua taangaanga te tangata tutu Porotetani ko Jonathan Edwards kia tuku i te mataku ki roto i te au ngakau o te aronga Marike Koronia o te 18 anere mataiti ma te au akatutuanga tika tikai o era.

Inara, i muri poto ua ake, kua akamata te mura o era i te poepoe e ngaro ua atu. “Kua vaitata rai te 20 anere mataiti ei openga no era,” i karanga ei te U.S.News & World Report.

[Au Tutu]

Kua irinaki a Justin Martyr ia era e ngai ai

Kua apii a Augustine o Hippo e no te pae vaerua e te pae kopapa te mamaeanga i roto ia era