Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Te Au Rakau o Iehova ra, Kua Pakari Ïa”

“Te Au Rakau o Iehova ra, Kua Pakari Ïa”

Te Mekameka o Ta Iehova Au Mea Angaia

“Te Au Rakau o Iehova ra, Kua Pakari Ïa”

I TU ana koe i roto i tetai vaorakau te marama maira te vero o te ra na rotopu i te au rakau teitei? Kua rongo ana koe i te arara anga tetai matangi i te pati anga na roto i te au rau?​—Isaia 7:2.

I roto i tetai au ngai o te enua i tetai tuanga o te mataiti, kua ata tikai mai te au rau o te au rakau tukeke ma te au kara muramura, te makara, te rengarenga, e tetai ua atu au kara. E tikai, mei te mea rai e kua ka te vaorakau i te ai! Te tano meitaki ra teia ki te manako e: “Kia puroro ua mai te imene ia kotou, e te au maunga; e ko koe oki e te vaorakau, e te au rakau katoa i roto ra!”​—Isaia 44:23. *

Vaitata ki te tai toru o te ngai no te paraneta Enua nei kua tapokiia e te vaorakau. I roto i tetai tu umere tikai, te akakaka ra te vaorakau e te au mea ora e manganui i roto i te reira i Tei Akapapa mai e Tei Anga mai ia ratou, te Atua ko Iehova. “E akameitaki ia Iehova,” i imene mai ei te tata taramo akauruia, e “te au rakau kai ra, e te au arezi katoa.”​—Salamo 148:7-9.

“E puapinga tikai te au rakau no te oraanga o te tangata no nga mea o te pae kopapa e te manea tikai,” i karanga ai te puka The Trees Around Us. Te paruru ra, te akaora ra, e te akatikatika ra te vaorakau i te au ngai vairanga vai na te au tangata. Kua tama katoa te au rakau i te reva. Na roto i te ravenga umere no te kairo anga i te reva e te vai, kua taui te au teera o te rau i te kapono rua okitene, te vai, te au minera, e te marama o te ra ki roto i te au mea akamatutu e te okitene.

E angaanga karape meitaki tikai to te vaorakau no te manea e te akapapa anga. Te au rakau mamaata roa atu ko te au mema umere roa atu ia o te vaorakau. Te au maire, te au remu, te au kaka, te rakau rikiriki, e te au raurau kare e rauka i te tareia te tupu ra i rotopu ia ratou. Te irinaki ra taua au raurau rakau ki runga i te tu ta te au rakau i maani, te tupu anga i raro ake i to ratou marumaru e te akaea anga i te mauu ta te vaorakau e oronga maira.

I roto i etai au vaorakau tupu meitaki, kua tere atu ki te rua ngauru ma rima mirioni rau te ka pururu ki runga i te eketea okotai o te vaorakau i te tuanga openga o te mataiti. Eaa tei tupu kia ratou? Te au manumanu, te fungus, te au toke, e tetai ua atu au mea ora i te openga ra ka taui i teia apinga pe katoatoa nei ki roto i te one kerekere, e apinga puapinga maata no te one meitaki. Ae, kare e apinga e kaimoumouia e teia au mea ora angaanga kare e kiteaia atu i te akapapa anga i te one no te tupu anga ou.

I raro ake i te au rau pe, te ki ra te one o tetai vaorakau ma te au mea ora. Kia tau ki te puka The Forest, “e manganui ua atu mei te 1,350 o te au mea ora . . . penei ka kiteaia i roto i tetai ngai e 30 teni mita te atea e e 2.5 teni mita te oonu, e kare oki te reira i kapiti mai ana i te pirioni ua atu o te au mea ora poepoe i roto i te rima okotai ki i te one ra.” Pera katoa, te ki ra te vaorakau i te au mea torotoro, te au manu, te au manumanu, e te au mammal. Koai i reira te ka tau kia orongaia atu te akapaapaa anga no teia mea manea e te tuke? Ma te tau, te akakite ra Tei Anga ia ratou e: “Naku katoa te au puaka o te ngangaere ra; te au puaka i runga i te au maunga ra e tausani ua atu.”​—Salamo 50:10.

Ko etai au animara kua angaia ma tetai tu meitaki kia akaangaroi e kia ora atu i te pakari anga tikai o te tuatau paroro anu ra e te au tuatau roa no te rava kore o te kai. Inara, kare te au animara katoatoa e akaangaroi ana. Noatu i rotopu i te tuatau paroro, penei ka kite koe i tetai anana ria te oro aere ra i roto i tetai ngai. Kare katoa te ria e akaangaroi ana e kare katoa e akaputu ana i te kai, inara ka kimi ratou, ka kai i te au rara paruparu e te au kao, mei taau e kite nei i roto i te tutu te aru maira no Tiamani mai.

Kua akakite maataia mai te oraanga o te rakau i roto i te au Tuatua Tapu. Kia tau ki tetai tare anga, kua taiku mai te Pipiria e vaitata ki te 130 rakau akataka meitakiia mai, te kapiti mai anga i etai 30 tu o te au rakau. Te tuatua anga no runga i te puapinga o taua au tataanga, kua akakite mai te tangata apiiia no te rakau ko Michael Zohary e: “I roto rai i te au puka kare i tataia ei au tataanga apiianga, kare e kitea e tetai te maata tikai o te tataanga i te au rakau te piri atura ki te au tu tukeke o te oraanga mei tei tataia ra i roto i te Pipiria.”

E au mea oronga marekaia mai e Tei Anga maira ma te aroa ra i te au rakau e te au vaorakau. Me i noo ana tatou i roto i te vaorakau no tetai tuatau, papu e te ariki ra tatou i te au tuatua a te tata taramo e: “Te au rakau o Iehova ra, kua pakari ïa; te au arezi i Lebanona ra, tana i tanu ra; Tei koangaia e te au manu ra.”​—Salamo 104:16, 17.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 4 Akara i te 2004 Calendar of Jehovah’s Witnesses, Tianuare/Peperuare.

[Pia/Au Tutu i te kapi 9]

Ko tetai o te au ua rakau manea roa atu i Itinga Rotopu ko te rakau tekati. Akamata anga i te mataiti​—i mua roa ake i te maataanga o tetai au rakau​—kua ara mai te reira mei tana moe anga. Kua kapiki te au Epera i taito ra i te rakau tekati e ko tei akaara maira, te taikuanga ki tona pueraanga mua. I te akara anga kua ara mai te rakau ma tona puera tiare tarona manea me kore teatea.​—Koheleta 12:5.

O etai 9,000 manu ke tei kiteaia, mei te 5,000 te karangaia ra e e au manu imene. Me akamutu ra ta ratou au imene anga kua muteki ua a roto roa i te vaorakau. (Salamo 104:12) Ei akatauanga, te imene a te manu rikiriki e akapapa anga imene mataora. Te au warbler aue, mei teia rai i roto i te tutu i konei, e au manu rikiriki ua e imene ra kua akamanea kairo taka meitakiia ma te kara reureu, te rengarenga, e te matie orive.​—Salamo 148:1, 10.

[Tutu i te kapi 9]

Vaorakau i Normandy, Varani