Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Turanga Pae Vaerua e Toou Oraanga Meitaki

Turanga Pae Vaerua e Toou Oraanga Meitaki

Turanga Pae Vaerua e Toou Oraanga Meitaki

PENEI kua akapou maata koe i toou tuatau i te akono anga i toou oraanga i te pae kopapa. I te au ra katoa, penei ka akapou koe e varu ora i te moe anga, e maata ua atu te au ora te tunu anga i te kai e te kaianga, e e varu atu ora me kore e maata ua atu te angaanga anga i te tutaki i tetai ngai moe e te manga ka kai. Me maki koe, penei ake ka akapou koe i te tuatau e te moni i te kimi i tetai taote vairakau me kare te akapapa anga i tetai vairakau peu taito. Ka tama koe, ka pai, e ka akamatutu putuputu, pouroa no te manako anga no te oraanga meitaki.

Inara, te akonoanga i te oraanga meitaki, e maata ua atu te piri maira i te akono ua anga i toou au anoano i te pae kopapa. Te vaira tetai ua atu apinga ke te riro maira ei tuanga ririnui i roto i toou oraanga meitaki. Kua akaari mai te kimikimi anga vairakau e te piri vaitata ra toou oraanga pae kopapa ki toou oraanga pae vaerua​—toou turanga pae vaerua me kare te ngere anga o te reira.

Tetai Piri Anga Papu

“Te maata anga o te au atikara kimikimi anga mua no runga i te tumu manako kua kiteaia mai te au pirianga papu i rotopu i te turanga pae vaerua akamaataia mai e tetai oraanga meitaki roa atu,” i na te Poropeta ko Hedley G. Peach o te Apii Teitei o Melbourne, i Autireria. I te tuatua anga no teia au kiteanga, te karanga ra The Medical Journal of Australia e: “Kua kapiti katoaia atu te tu akonoanga ki te . . . akatopaanga mai i te toto kake, te akatopaanga i te cholesterol . . . e te akamaru mai anga i te kino o te maki colon cancer.”

Mei te reira rai, i roto ia Marike, kua kiteaia mai i roto i tetai apiianga i te 2002 o te 6,545 tangata tei tareia e te Apii Teitei o California, na Berkeley, e ko te “au tangata tei aere putuputu ana ki te au pure akonoanga i te epetoma ra kua roa atu to ratou ora anga mei tei akaaiteia atu ki te aronga kare e aere putuputu ana me kore kare e aere ana.” Kua karanga a Doug Oman, te tangata tata mua no tetai apii e e puapii maata i te Apii Berkeley no te Apii Teitei i California no te Pae Oraanga o te Katoatoa, e: “Kua kitea mai e matou teia tuke anga i muri ake i te akamanako anga i te au tumu mei te au pirianga tangata ra e te au tu o te oraanga, kapiti mai anga i te kai avaava e te akamatutu anga.”

I te akataka anga i tetai atu au akameitaki anga no te aronga e akara anga pae vaerua ra no te oraanga, te karanga ra The Medical Journal of Australia e: “Kua kitea mai e te au apiianga Autireria te tu ngaueue kore maata o te akaipoipo, kua meangiti mai te kai kava e te taangaanga anga i te apinga akakona, kua topa mai te numero o te au manako papu kore no te tamate anga, kua meangiti mai te apiapi e te taitaia, e e maata ua atu te karapii kore i rotopu i te aronga akonoanga.” Kapiti katoa mai, kua ripoti mai The British Medical Journal e: “Te au tangata tei akakite maroiroi i te au irinaki anga pae vaerua i te akara anga kua akakore viviki takiriia atu to ratou mii i muri ake te matenga o tetai tangata piri vaitata ra i ta tetai ua atu au tangata kare e au irinaki anga pae vaerua.”

E tukeke ua atu te au manako e eaa ra oki te turanga pae vaerua tikai. Inara, e akakeu anga toou tu pae vaerua ki runga i toou oraanga i te pae kopapa e i te pae manako. Te rotai ra teia akapapu anga ma tetai tuatua ta Iesu Karaiti i rave ana vaitata i te 2,000 mataiti i topa. Te karanga ra aia e: “E mataora to te aronga tei manako i to ratou anoano i te pae vaerua.” (Mataio 5:3NW) I te mea e te akakeuia ra toou oraanga kopapa e te mataora e toou turanga pae vaerua, e mea tau i reira kia ui e: ‘Ka kitea e au kiea te arataki anga pae vaerua irinaki tauia ra? E eaa te piri maira i te riro mai anga ei tangata pae vaerua?’

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 2]

Photo Credits: Page 18: Mao Tse-tung and Golda Meir: Hulton/Archive by Getty Images; Francis Ferdinand: From the book The War of the Nations; Hirohito, Lindbergh, & Einstein: U.S. National Archives photo; Stalin: U.S. Army photo; Roosevelt: Franklin D. Roosevelt Library; Churchill: The Trustees of the Imperial War Museum (MH 26392)