Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ko te Akonoanga Ainei te Tumu Anga no te Au Manamanata o te Tangata Nei?

Ko te Akonoanga Ainei te Tumu Anga no te Au Manamanata o te Tangata Nei?

Ko te Akonoanga Ainei te Tumu Anga no te Au Manamanata o te Tangata Nei?

“ME KARE te akonoanga e akamaroiroi i te pekapeka te angaanga ra te reira ei vairakau akakona anga i te akaparuparu anga i te akava ngakau o te tangata e te akaki anga i te roro o te tangata ma te au manako moemoea ua. . . . Te akatupu ra [te reira] i te au tangata kia manako papakitai, te mataku tau kore, kua ki i te makitakita e te mataku.” Kua tuatua katoa mai te mitinari Methodist o mua ana tei tata mai i te reira e: “E tika tikai teia au akaapa anga. Te vaira te akonoanga kino e te meitaki.”​—Start Your Own Religion.

‘Papu tikai e kare e tano ana taua akaapa anga,’ penei ta etai ia e karanga ra. Inara, koai te ka akakore atu i te au tika anga a te tuatua enua? Ki te tuanga maata, ko te akonoanga​—tei akatakaia mai e e “tavini anga e e akamori anga i te Atua me kore e mana ririnui”​—e rekoti kino tikai. Ka tau kia akamarama mai e kia akauru mai te reira ia tatou. Inara, tei matau maataia, ko ta te reira e rave ra koia oki te akatupu maira i te pekapeka, te akakoromaki anga kore, e te makitakita. No teaa ra?

E ‘Angela Pikikaa no te Mārama’

Kia tau ki te Pipiria, te vaira tetai pau anga mama ua. Te akatutu mai anga ei ‘angela no te mārama,’ kua pikikaa a Satani te Tiaporo i te au mirioni kia aru i tana au apiianga kare i ta te Atua. (2 Korinetia 11:14) Kua akaari mai te apotetoro ko Ioane e e maata tikai ta Satani akamana anga e “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra.” (1 Ioane 5:19) Kua kite a Ioane e ko Satani tei “pikikaa i to te ao katoatoa nei.”​—Apokalupo 12:9.

Eaa ua atu te au tupu anga no teia? Kua akamata mai a Satani i te akatereanga akonoanga e akara ua anga mei ia vao ra e mea tapu. E “akaraanga ua no te ‘akonoanga,’” to ratou inara to ratou turanga tikai kua akatueraia mai na roto i te ua kino ta ratou i akatupu. (2 Timoteo 3:5, J. B. Phillips; Mataio 7:15-20) Kare oki i tauturu ana kia rapakauia te au manamanata o te tangata, kua riro mai te akonoanga ei tuanga tikai no te manamanata.

Auraka e viviki ua i te akakore atu i taua manako e e mea maani ua me kore kare e tau ana. Kia maara ra e, te tu tikai o te pikikaa anga koia oki kare tei akavareia i kite ana i te reira. Kua oronga mai te apotetoro ko Paulo i tetai akaraanga no teia i te tata anga aia e: “Ta te etene i akaatinga ra, i akaatinga ïa na te au demoni, kare na te Atua.” (1 Korinetia 10:20) Penei kua poitirere taua au tangata ra i te manako anga e te akamori ra ratou i te au temoni. Kua manako ratou e te akamori ra ratou i tetai atua meitaki, me kore i te au atua, o tetai ua atu tu. Inara, i te tika anga kua akavareia ratou e te “au vaerua kikino i te reva nei,” tei turu ia Satani i tana au tauta anga kia pikikaa i te au tangata.​—Ephesia 6:12.

Ka akamanako ana tatou, ei akaraanga, e i akapeea i rauka mai ei ia Satani i te akavare anga e te pikikaa anga i te manganui tei akatutu maira e e au Kerititiano tei iki i te kopae ke atu i te akamatakite anga a te apotetoro ko Ioane no runga i taua akamana anga kino.​—1 Korinetia 10:12.

Ta Iesu i Apii Mai no ko Mai i te Atua

“Kare taku uaorai i taku e apii nei,” i na Iesu Karaiti ei, “nana ra, na tei tono mai iaku nei.” (Ioane 7:16) Ae, tana i apii mai no ko mai i te Atua Mana Katoatoa ra. No reira e mana ririnui ta Iesu au apiianga, ma te tupu anga maroiroi ki runga i te aronga tei akarongo kiaia. Kare te reira i ‘akaparuparu i te akava ngakau o te tangata e te akaki anga i te roro o te tangata ma te au manako moemoea ua.’ Ei tuke anga, kua akarangatira mai ta Iesu apiianga i te au tangata mei te tarevake a te akonoanga e te au manako apiipii a te tangata tei akatupuia e tetai ao tei roto i “te manako akapoiriia” no te pikikaa a te Tiaporo.​—Ephesia 4:18; Mataio 15:14; Ioane 8:31, 32.

Kua akatakaia mai te au Kerititiano mou, kare na te akakite anga ua o te paieti, mari ra na te akarongo te akaata maira i te au tu manea tei akatupuia e te vaerua tapu o te Atua. (Galatia 5:22, 23; Iakobo 1:22; 2:26) Tei maata atu i rotopu i teia au tu nei​—e te akairo akatakaia mai no te Akonoanga Kerititiano tikai​—koia oki ko te tu meitaki roa atu o te aroa.​—Ioane 13:34, 35.

Inara, e akara ana i teia tumu maata: Kare a Iesu e kare tana au apotetoro i tapapa ana i te putuputuanga Kerititiano kia vai ua rai i roto i tetai tu i tei akanooia i mua ana. Kua kite ratou e ka tupu mai te apoteiti e ka uunaia te akonoanga mou no tetai tuatau.

Kua Uunaia te Akonoanga Mou no Tetai Tuatau

I roto i tetai akatutuanga no runga i te titona e te titania, kua totou mai a Iesu e ka uuna takiriia te akonoanga mou no tetai tuatau. E tatau koe i te papaanga ia Mataio 13:24-30, 36-43. Kua ruru a Iesu i tetai ngai ma te titona, “te ua meitaki,” tei akatutu maira i tana au pipi tiratiratu te ka akatupu i te putuputuanga Kerititiano mua. Kua akamatakite mai rai aia e ka ruru maata te “enemi,” ko Satani te Tiaporo, i te ngai titona ma te “zizania”​—te au tangata akatutu ua e te aru ra ia Iesu Karaiti inara ko te tika anga te kopae ke ra i tana au apiianga.

Kare i roa ana i muri ake i te matenga o ta Iesu au apotetoro, kua mama mai te aronga tataki tai tei riro mai ei “zizania,” i te inangaro anga i te au apiianga taruri ke a te tangata i runga ake “i te tuatua a Iehova.” (Ieremia 8:8, 9; Angaanga 20:29, 30) Tei tupu, kua mama mai tetai Akonoanga Kerititiano viivii, e te pikikaa ki roto i teianei ao. Kua tutaraia te reira i ta te Pipiria e kapiki ra ko ‘taua kino ra’​—e pupu orometua kino kua akaki ia ratou uaorai ki te “tuatua-tika kore pikikaa katoa ra.” (2 Tesalonia 2:6-10) Kua totou mai a Iesu e ka taui teia turanga nei i “te openga o teianei ao.” Ka koi taokotaiia te au Kerititiano mei te titona rai e ko “te zizania” i te openga ra ka takoreia atu.

Te apai ra teia Akonoanga Kerititiano pikikaa i te apainga i te “au anere mataiti no te angaanga taetaevao tikai” e te poiri pae vaerua te kapi ra ia Kerititome i roto i te au anere mataiti tei aru mai. I te kite mua anga i teia e tetai ua atu au ravenga viivii e te kino ravarai no reira maira i roto i te ingoa o te akonoanga, kua totou tika mai te apotetoro ko Petero “e no ratou [te au Kerititiano akatutu ua] [ka] akakinoiaʼi te arataa tuatua-mou ra.”​—2 Petero 2:1, 2.

“Te Apiianga no te Riri e te Makitakita”

Kare e ko Kerititome anake ua te oronga ra i tetai akatauanga kino no te akonoanga. Ei akaraanga, e akamanako ana i te au tuatua a te aronga apiianga arairai no te “vaeau paieti,” i karanga mai ei taua paretenia o mua ana ko Karen Armstrong e kua akatupuia mai te reira e te “au peu ravarai a te akonoanga.” Kia tau kia Armstrong, e tai timata anga pakari no tetai ua atu akonoanga koia oki ka tau kia taki atu ki te “tangi aroa tau.” Eaa ra te rekoti no te au akonoanga apiianga arairai i roto i teia tumu? “Te akarongo apiianga arairai,” i tata mai ei aia, “me e ngati Iuda, e Kerititiano, me kore e Muslim, kua poka i teia timata anga pakari me riro mai te reira ei apiianga no te riri e te makitakita.” (The Battle for God​—Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam) Inara ko te “apiianga arairai” anake ua ainei te akairo no te akonoanga tei poka i teia timata anga e te riro mai anga “ei apiianga no te riri e te makitakita”? Te akaari maira te tuatua enua i tetai ua atu.

Kua akatupu mai a Satani, i te tika anga, i tetai patireia akonoanga pikikaa o teianei ao, tei akatakaia mai e te riri, te makitakita, e te akamaringi anga toto ope kore. Te kapiki ra te Pipiria i teia patireia ko “Babulonia Maata ko te metua vaine . . . no te au mea viivii o te ao nei,” e kua akatutuia mai ia ei vaine akaturi te na runga ra i te tua o tetai puaka mei te akatereanga poritiki rai. E mea meitaki i te akara e tei runga iaia te apa no “te toto . . . e to te aronga katoatoa i taia i teianei ao.”​—Apokalupo 17:4-6; 18:24.

Kare te Katoatoa i Akavareia

Inara, te akapapu maira te tuatua enua, e kare te katoatoa i akavareia. Noatu i roto i te au tuatau poiri, i akakite ei a Melvyn Bragg, “e manganui te au tangata meitaki tei rave i te meitaki e te maata anga tei takapini ia ratou te rave ra i te kino.” Te rave ua atura te au Kerititiano tika tikai i te “akamori [i te Atua] ma te vaerua e te tuatua-mou.” (Ioane 4:21-24) Kua akatakake mai ratou mei tetai akatereanga akonoanga o te ao katoa nei te rave akaturi ra iaia uaorai i te “turu anga i te mana vaeau.” Kua patoi ratou i te kapiti atu anga ki roto i tetai pirianga angaanga a te Ekaretia e te Au-Enua ta te tuatua enua i akaari mai e ei “koreromotu maata na Satani i rave i ta tetai ua atu Iesu o Nazareta i rave ana.”​—Two Thousand Years​—The Second Millennium: From Medieval Christendom to Global Christianity.

I te au tuatau ua akenei, kua kiteaia te Au Kite o Iehova no to ratou akamana anga no te meitaki. Kia kore e akakinoia e te akonoanga pikikaa, kua akatumu ratou i to ratou au irinaki e te au angaanga ki runga anake ra i te Tuatua akauruia a te Atua, te Pipiria. (2 Timoteo 3:16, 17) E mei te au Kerititiano ra i te anere mataiti mua rai, kua aru ratou i ta Iesu akauenga e ‘kare i to teianei ao.’ (Ioane 15:17-19; 17:14-16) I Nazi Tiamani, ei akaraanga, kua patoi ratou i te akaoko i te au kaveinga Kerititiano e no reira kare e tau ana ki te manako Nazi. Kua riri a Hitler ia ratou no te reira. I na tetai puka tata apii ei: “Te aru ra te Au Kite o Iehova . . . i te apiianga a te Pipiria e auraka e apai i te au apinga tamaki no tetai ua atu turanga. No reira kua patoi ratou i te angaanga i roto i te vaeau me kore i te rave i tetai ua atu apinga ma te Nazi. I te tutaki mai anga i te kino, kua tapekaia e te SS te au ngutuare tangata katoa o te Au Kite o Iehova.” (Germany—1918-45) E tikai, e anere ua atu Au Kite o Iehova tei mate i Tiamani no te takinga kino.

E tikai, kua mamae tetai aronga tataki tai mataku kore o tetai au akonoanga tukeke no to ratou au irinaki anga. Inara kua rave te Au Kite o Iehova i teia ei pupu akonoanga taokotai. Te maata anga kua mou ketaketa ki te tumu anga kaveinga Tuatua Tapu e: “Ko te Atua ta [ratou] e akarongo e tikaʼi auraka te tangata.”​—Angaanga 5:29; Mareko 12:17.

Te Tumu Anga no te Manamanata

Te tika ua ra tetai tuanga e ko te akonoanga te tumu anga no te au manamanata katoatoa o te tangata. Ko te akonoanga pikikaa te tumu. Inara, te anoano ra te Atua kia takore viviki pouroaia atu te akonoanga pikikaa i teianei. (Apokalupo 17:16, 17; 18:21) Tana akauenga ki te katoatoa tei inangaro i te tuatua tau e te tuatua tika koia oki: “Ka aere ke mai ana kotou ki vao [koia oki, ia Babulonia Maata, te patireia akonoanga pikikaa o teianei ao], e aku au tangata, kia kore kotou e riro ei rave katoa i tana ra au ara, kia kore kotou e mate katoa i tona ra au mate. Kua taea oki te rangi i tana au ara, e kua manako te Atua i tana au tuatua-tika kore.” (Apokalupo 18:4, 5) Ae, kua riri tikai te Atua uaorai i ta te akonoanga e ‘akamaroiroi ra i te pekapeka, te akaparuparu anga i te akava ngakau o te tangata, e te akaki anga i te roro o te tangata ma te au manako moemoea ua, e te akatupu ra i te au tangata kia manako papakitai, te mataku tau kore, e kua ki i te makitakita e te mataku’!

I taua taime rai, te akaputuputu maira te Atua ki roto i te akonoanga ma i te aronga tei inangaro i te tuatua mou. Ko te akonoanga ia te aru ra i te au kaveinga e te au apiianga o Tei Anga maira ma te aroa, te tu tau, e te tangi aroa. (Mika 4:1, 2; Zephania 3:8, 9; Mataio 13:30) Ka riro koe ei tuanga no te reira. Me ka inangaro koe i te akakite anga maata e akapeea i te akataka anga i te akonoanga ma, e tata mai ki te aronga i neneiia teia makatini nei, me kore e pati ki tetai ua atu o te Au Kite o Iehova no te tauturu.

[Tutu i te kapi 7]

Kua kiteaia e te au tangata mei te au turanga katoatoa i te rekareka i roto i te akonoanga ma