Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ka Rauka Ainei te Au Ekaretia i te Akaoraia?

Ka Rauka Ainei te Au Ekaretia i te Akaoraia?

Ka Rauka Ainei te Au Ekaretia i te Akaoraia?

“TE IRINAKI ra rai te au tangata o Peritane i te Atua inara kare e inangaro ana kia rave i te koreromotu anga kia Karaiti,” i karanga ai a Stephen Tirwomwe, e tangata orometua no Ukanata. I etai 20 mataiti i topa, kua ora mai aia i roto i te au takore anga kino o tana ekaretia i Ukanata. I teia tuatau, te tutu aere ra aia i roto i te au karapu a te au tane i Leeds, Engarani, i te rave anga i tana tuatua e tai ngauru ua miniti i mua ake ka akamata ai te aronga e akarongo maira i te angaanga pere pingiko.

I tetai tua i te Atiranatiki, te putoto ra te Taokotai Anga Anglican tei akapapa ou uaia akenei i Marike ma taua manamanata pae vaerua aiteite. “E enua a Marike i teianei ki te maata anga o te au tangata kare i te mema no te ekaretia e kare e pirianga pae vaerua no te au tangata te tuatua Papaa ra i te ao nei,” i karanga ai te Web site tikai o te taokotai anga. “Te riro nei matou ei ngai no te taokotai anga.” Kua taitaia i te au tauta anga kare i rauka ana i te taui i to ratou ekaretia mei roto mai, kua akamutu te taokotai anga ou i te aru atu e kua piri atu ki te au arataki o Asia e Aperika i te akamata i “tetai au angaanga mitinari ki te au tangata o Marike.”

Eaa, i reira, te au mitinari o Aperika, Asia, e Marike Ratino i ‘akaora ai i te au oraanga’ i roto i te au enua Kerititiano akatutu ra o Europa e Marike Tokerau?

Koai Ma Tikai te Akaoraia Nei?

Kua tere atu no etai a anere mataiti, e manganui te au mitinari akono tau o Europa kua aru vaitata atu i te akatotoaanga tere ki mua no te noo anga enua i roto ia Aperika, Asia, te Patipika, e Marike Tonga. To ratou akakoroanga koia oki kia apai mai i ta ratou akonoanga ki te au etene i roto i taua au enua. Kare i roa ana, kua piri atu te au enua nooia e te au tangata Marike, tei manako akatumuia ki runga i te au kaveinga Kerititiano, e kare i roa ana kua tupu viviki atu i to ratou au tuanga mitinari o Europa i te akatumu anga i to ratou uaorai au taokotai anga evangeria i roto i te ao katoa. I teianei kua taui te turanga.

“Kua taui te ngai [no te au tangata Akonoanga Kerititiano],” i karanga ai a Andrew Walls, e akaaere tumu anga no te Ngai o te Apii Anga i te Akonoanga Kerititiano i roto i te Ao Kare no te Opunga mai. I te 1900, e 80 patene o te aronga tei karanga e e au Kerititiano no Europa mai me kare no Marike Tokerau mai. Inara, i teia tuatau e 60 patene o te au Kerititiano akatutu katoatoa te noo ra i Aperika, Asia, e Marike Ratino. Te akakite ra tetai ripoti nuti e: “Te irinaki ra te au ekaretia Katorika ki runga i te au orometua no Piripine mai e no Initia,” e e “tai i roto i te ono orometua te angaanga ra i roto i te au are pure Katorika o Marike kua tukunaia mai i teianei no tetai enua ke mai.” Te au tangata evangeria Aperika i roto ia Neterani, te maataanga e au tangata Kaana, te kite ra ia ratou uaorai ei “ekaretia mitinari i roto i tetai enua angaanga anga.” E i teianei te akono ra te au tangata evangeria no Paratiri mai i te au tamaki anga tapu i roto i te au tuanga tukeke o Peritane. Te karanga ra tetai tangata tata e: “Kua taui takiri te aere anga o te mitinari Kerititiano.”

Te Manakonako Anga no Tetai Maro Anga te Kite Maataia Ra

Penei te inangaroia maira te au mitinari no te au enua te maata maira te turanga angaanga ia Europa e i Marike Tokerau. “I roto ia Tekotia e meangiti ua i te 10 patene o te au Kerititiano te aere putuputu ra ki te pure,” i akakite mai ei tetai nuti pepa. E meangiti ua te aere ra i Varani e i Tiamani. I te tareia anga mai, “mei te 40 patene o te au tangata Marike e e 20 patene o te au tangata Kanata te karanga ra e te aere putuputu ra ratou ki te pure,” i akakite mai ei tetai ripoti nuti. Ei tuke anga, te aronga te aere ra ki te pure i te Piripine te karangaia ra e kua vaitata ki te 70 patene, e kua aite te reira ki tetai au enua tutupu.

Te mea puapinga maata atu, ko te au tangata te aere ra ki te pure i te Tuanga Enua Tonga te manako maata ra i te ravenga peu i to te aronga i te Tuanga Enua Tokerau. Ei akaraanga, te tare angaia te au Katorika i roto ia Marike e i Europa, kua akakite putuputu mai ratou i tetai manako irinaki anga kore no te mana anga orometua e kua taumaro kia maata atu te pirianga o te aronga te aere ra ki te pure e te tika anga o te au vaine. Ko te au Katorika i te Tuanga Enua Tonga, i tetai tua, kua ariki maata i te turanga no te ravenga peu a te ekaretia no runga i teia au maro anga. I te taui anga i te tu tuketuke i roto i te ekaretia e aere ua atura ki te tua tonga, kua akanoo takereia te tumu anga no te taumaroanga no te tuatau ki mua. Kua akakite mai a Philip Jenkins, e tangata apiipii no te tuatua enua e te akonoanga, e: “E mea papu tikai e i roto i te ngauru me kore i te rua ngauru mataiti kare nga tuanga o te Akonoanga Kerititiano i te ao katoa e kite pu tikai i tona tuanga mitinari me kore te Kerititiano tika tikai.”

I te akamanako anga i teia au tu nei, te karanga ra a Walls e ko tetai uianga te anoanoia ra koia oki “akapeea e rauka ai i te au Kerititiano i Aperika, Asia, Marike Ratino, Marike Tokerau e i Europa i te noo taokotai anga i roto i taua ekaretia rai, i te akakite tika tikai anga i taua akarongo ra.” Eaa toou manako? Ka ora ainei te au ekaretia i roto i te ao takake ia? Eaa te tumu anga no te taokotaianga Kerititiano mou? Na te atikara te aru mai nei e oronga mai i te au pau anga Tuatua Tapu, e te akapapu meitaki mai anga e kua tupu maata takere tetai pupu Kerititiano taokotai i roto i te ao katoa.

[Tutu i te kapi 4]

Teia are pure o mua ana e are kaikai akatangianga imene i teianei

[Akameitakianga]

AP Photo/Nancy Palmieri