Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Te Au o Westphalia—E Tauianga Maata ia i Europa

Te Au o Westphalia—E Tauianga Maata ia i Europa

Te Au o Westphalia​—E Tauianga Maata ia i Europa

“NO TE manganui o te au mata o te pa enua o Europa kia akaputu kapitiia mai mei tei akaputuputu mai i teianei ra e tupuanga kare e kitea putuputuia.” Ko teia ta te peretiteni mua o te Repapuriki Vetera o Tiamani ko Roman Herzog i tuatua ei i roto ia Okotopa 1998. Iaia i te rave anga i teia tuatua, kua kapitiia mai i roto i te aronga akarongorongo e nga ariki e a, e nga ariki vaine e a, e nga tamaiti ariki e rua, tetai rangatira ariki maata, e te au peretiteni e manganui. Ko teia tupuanga, tei turuia e te Konitara o Europa, ko tetai mea puapinga maata tikai i roto i te 50 mataiti o te tuatua enua o te pa enua o Tiamani o teia tuatau nei. Eaa ra te atianga?

Ia Okotopa 1998 ko te 350 mataiti ia o te akamaaraanga o te Koremotu Au o Westphalia. E riro putuputu ana te au koreromotu au ei mataara tei taui i te tuatua enua, e i teia turanga kua riro te Koreromotu Au o Westphalia ei apinga takake roa. Kua akaope te tainaanga o teia koreromotu i te 1648 i te Toru Ngauru Mataiti o te Tamakianga e kua akairoia te anau anga o Europa o teia tuatau ei enua maata no te au tuanga enua ngateitei.

Kua Taruri Keia te Akaaereanga Taito Tei Akanooia?

I te Au Tuatau Rotopu, ko te Akonoanga Katorika o Roma e te Patireia Tapu o Roma te akaaerenga mana maata roa atu i Europa. E au anere ua atu au kainga tuketuke te mamaata o te patireia e ko te ngai tei taeria te nooia nei i teianei e te Autiria, te Tieki Repapuriki, ia Varani itinga ra, Tiamani, Tuiterani, te Au Enua i Raro, e tetai au tuanga o Itaria. No te mea e ko te au kainga, o Tiamani to te reira tuanga maata, kua kiteaia mai te patireia e ko te Patireia Tapu o Roma o te Enua Tiamani. Kua tutaraia te au kainga tataki tai e tetai tamaiti ariki no te apa ua o te tuatau i te akaaere anga. Ko te emepera uaorai e Katorika Roma aia o te kopu tangata o Habsburg i Autiria. E no reira, ma te opati pope e te patireia te akaaere ra, tei roto a Europa i te rima pakari o te Katorika Roma.

Inara, i roto i te 16 e te 17 au anere mataiti, kua taruri keia tei akanooia. I roto ia Europa kua totoa atea ua te tu merengo kore ma te tu marikonga kore o te Akonoanga Katorika o Roma. Kua tuatua te au tangata taui ra mei ia Martin Luther e John Calvin i te oki akaou anga ki te au turanga apii Pipiria. Kua kite mai a Luther raua ko Calvin i te totoa atea o te turuturuanga, e mei roto mai i teia akapupuanga i tupu mai ei te akonoanga Tauianga e te Porotetani. Kua akatakake te Tauianga i te patireia ki roto i te au akarongo e toru​—te Katorika, te Lutheran, e te Calvinist.

Kua manako atu te au Katorika i te au Porotetani ma te irinaki kore, e kua manako aviri atu te au Porotetani i te au Katorika. Kua taki atu teia turanga ki te akamataanga o te Unioni Porotetani e te League Katorika i te akamataanga o te 17 o te anere mataiti. Kua piri atu etai o te au tamaiti ariki ki te Unioni, etai ke atu ki te League. Ko Europa​—e te patireia tikai​—e roi vera ia no te tarotokaka tei anoanoia e tai ua akamuraanga te ka akaka i te au apinga ravarai. I te tupu anga mai i te openga taua akamuraanga ra, kua akamataia tetai tamakianga tei vai no tetai 30 mataiti i muri mai.

Tetai Akamuraanga Mate Kino tei Akaka ia Europa

Kua tauta te au tutara Porotetani i te akakeu i te Katorika ko Habsburg kia akatika mai te tu rangatira no te akamorianga. Kua tae ua mai te au akatikaanga ma te reka kore, e i roto i te 1617-18, kua tapiriia i raro i te maroanga e rua nga ekaretia Lutheran i Bohemia (ko te Tieki Repapuriki). Kua akariri teia i te aronga teitei o te Porotetani, e kua tomo ma te riri i tetai are ariki i Prague, kua opu atu i nga opita Katorika e toru, e kua titiriia atu ratou ki vao mei tetai maramarama mai i runga. Ko teia te akamuraanga tei akaka ia Europa.

Noatu kua manakoia atu ratou ei pipi na te Ariki o te Au, ko Iesu Karaiti, kua piri atu te au mema o te au akonoanga patoi i roto i tetai tamakianga. (Isaia 9:5) I te Tamakianga o te Maunga Teatea, kua rave te League i tetai autuanga kino tikai ki runga i te Unioni, tei akapueu rikirikiia. Kua tamateia te au aronga teitei o te Porotetani i te ngai makete o Prague. Kua raveia te ngai o te au Porotetani tei kare i akaruke i to ratou akarongo takapini ia Bohemia, e kua tuaia atu ki rotopu i te au Katorika. Kua akataka mai te puka 1648​—Krieg und Frieden in Europa (1648​—Tamaki e te Au i Europa) i teia raveanga e “ko tetai tauianga maata rava ia no te tikaanga ki te enua i Europa i rotopu.”

Tei akamata mai ei tamakianga akonoanga i Bohemia kua tupu maata atu ia ki roto i tetai putotoanga no te mana kia akaaere i te pa enua. I te 30 mataiti tei aru mai, kua o atu a Tenemaka, Varani, e te Neterani, Paniora, e Tuitene ki roto i tetai tamakianga. Kua maro atu te au arataki Katorika e te Porotetani, tei akakeu putuputuia e te noinoi e te inangaro kia akaaere, no te turanga porotiki teitei e te raukaanga i te apinganui. Kua akatakakeia te Toru Ngauru Mataiti o te Tamakianga ki roto i te au takainga, kua tapa takitai aereia te ingoa o te au aronga tei patoi maata i te emepera. Kua taiku mai tetai au akakiteanga i taua au takainga e a ra: te Tamaki a te Bohemian e te Palatine, te Tamaki a te Danish-Lower Saxony, te Tamaki a te Tuitene, e te Tamaki a te Varani-Tuitene. Kua tupu te maataanga o te tamakianga ki runga i te ngai o te emepera.

Kua kapitiia mai ki te au apinga tamaki o taua tuatau ra te pitara, au musket, au mortar, e te au cannon, e ko Tuitene te enua maata tei okooko i te au apinga tamaki. Kua piritia te Katorika e te Porotetani ki roto i tetai tamakianga. Kua aere te vaeau ki te tamaki e te kapikianga e “Santa Maria” me kare “Tei ia tatou te Atua.” Kua keia e kua aru te pupu vaeau ia ratou i tikoti ei i te au kainga i Tiamani, i te akariro anga i te aronga patoi e te au tangata mei te manu rai. Kua taeke atu te tamakianga ki roto i tetai tu taae. Mei teaa tikai te tukeanga ki te totouanga Pipiria: “E tupaki ratou i ta ratou au koke ei auri arote, e ta ratou au korare ei tipi tope ïa, kare tetai enua e apai i te koke ki runga i tetai enua kare oki ratou e apii akaou i te tamaki”!​—Mika 4:3.

E uki Tiamani tetai tei utuutuia i te kite anga e kare atu mari ra ko te tamakianga, e kua nakunaku roa te au tangata roiroi i te au. I te akaraanga, naringa kare te au tamaki a te au tutara e no te au inangaro porotiki ka rauka te au i te akatupuia. Kua riro te angaanga porotiki ko te apinga maata roa atu i te ngaro ke anga te tu akonoanga o te tamaki e kua riro maata mai e no te ao nei. Ma te tuke ra, ko te opita teitei o te Akonoanga Katorika tetai tangata tei akamaroiroi i teia tauianga.

Kua Maro Atu a Cardinal Richelieu i te Tepeta

Ko Cardinal de Richelieu te taoanga tikai o Armand-Jean du Plessis. Koia katoa te paraimi minita o Varani mei te 1624 ki te 1642. Kua akakoro a Richelieu kia riro mai a Varani ko te mana tutara maata o Europa. I te akatupuanga i teia akakoroanga, kua tauta aia i te akameangiti mai i te mana o tona au taeake Katorika, te Habsburg. Akapeea aia i te rave anga i te reira? Na te turuturu anga i te pae o te moni i te vaeau Porotetani o te au ngai o Tiamani, Tenemaka, te Neterani, e Tuitene, e te tamaki atura te katoatoa i te Habsburg.

I te 1635, ko te taime mua teia ia Richelieu i te tono atu anga i tetai pupu vaeau Varani ki te tamaki. Te akataka maira te puka vivat pax​—Es lebe der Friede! (Kia Ora Ua Atu te Au!) e i te tuanga openga o, “te Toru Ngauru Mataiti o te Tamakianga kua akamutu te tamaki i rotopu i te au pupu akonoanga. . . . Kua riro te tamaki ei putotoanga no tetai turanga teitei i te porotiki i Europa.” Tei akamataia ei tamaki akonoanga i rotopu i te Katorika e te Porotetani kua taopenga iora ki te Katorika i te pae mai i te Porotetani i te tamaki anga atu i tetai au Katorika ke atu. Ko te League Katorika, tei apikepike takere i te akamataanga o te 1630 aere, kua akamutuia i te 1635.

Uipaanga no te Au i Westphalia

Kua takinoia a Europa e te aru, te ta ua, te tauati, e te maki. Ma te aere marie, kua pakari mai te inangaro no te au na te kiteanga e kare e tangata e autu i teia tamakianga. Te akakite maira te puka vivat pax​—Es lebe der Friede! e “i te openga o te 1630, kua kite te au tamariki ariki i te openga iora e kare e rauka i te mana vaeau i te tauturu akaou ia ratou i te akatupu i ta ratou akakoroanga.”

Kua akatika te Emepera Ferdinand III o te Patireia Tapu o Roma, te Ariki ko Louis XIII o Varani, e te Ariki Vaine ko Christina o Tuitene e kia raveia tetai uipaanga e akaputuputu pouroa mai ei te aronga i roto i teia tamaki i te kimikimi anga no runga i te turanga o te au. E rua ngai i ikiia no te uriurianga​—te taoni o Osnabrück e Münster i te tuanga ngai i Tiamani o Westphalia. Kua ikiia raua no te mea tei rotopu raua i te nga oire maata o Tuitene e Varani. I te akamata anga i te 1643, mei tetai 150 au tereketi​—etai ma te aka pupu aronga ako​—kua tae mai ki te nga taoni e rua, te aronga tuatua no te Katorika tei akaputuputu ki Münster, e te au tereketi Porotetani ki Osnabrück.

Te mea mua, kua akanooia tetai papaanga no te tu akamako kia akanoo i te au apinga ra mei te taoanga e te turanga o te aronga tuatua, te papaanga i te nooanga, e te au akaaereanga. Kua akamata i reira te au tuatua no te au, ma te au patianga tei patiia mei tetai tereketi ki tetai na roto i te au aronga ei rotopu. Vaitata rai e rima mataiti i muri ake​—te tamaki ra rai​—kua rauka te akatikaanga ki te au turanga no te au. Kua o mai e maata atu i te okotai pepa puapinga i roto i teia Koreromotu o Westphalia. Kua tainaia tetai koreromotu i rotopu i te Emepera ko Ferdinand III e Tuitene, e tetai i rotopu i te Emepera e Varani.

I te totoa anga i te nuti o te koreromotu, kua akamata te tamataoraanga. Tei akamata mai ei akamura anga mate kua taopenga ma te au aruruanga tikai o te paura. Kua akaka te reira i te rangi i te au oire tuketuke. Kua akatangiia te au ove o te ekaretia, kua akaaruruia te cannon i te akaari i te arikianga o te koreromotu, e i runga i te au mataara kua imenemene te au tangata. I teia nei ka rauka ainei ia Europa i te tapapa atu i te au tinamou?

Ka Rauka Ainei te Au Tinamou?

Kua ariki te Koreromotu o Westphalia i te kaveinga no te tu ngateitei. Ko te aiteanga kia akono te pupu tataki tai i te akatikaanga o te koreromotu kia akangateitei i te au tikaanga o te katoatoa no te tuanga ngai o te au pupu ke atu e kia kore e tomo atu ki roto i ta ratou uaorai au angaanga. Kua anau mai i reira a Europa o teia tuatau nei ei enua maata no te au ngai ngateitei. I roto i taua au ngai ra, e maata atu ta tetai i rauka mai mei te koreromotu i ta tetai ake.

Kua akanooia a Varani e ko te tutara maata, e kua rauka tataki tai te Neterani e te Tuiterani i te turanga takake. I te au ngai i Tiamani, te maataanga kua takinoia e te tamaki, kare te koreromotu i meitaki ana. Ki tetai tuanga kua akanooia te tupuanga o Tiamani ki runga i te au pa enua ke ra. Kua ripoti mai The New Encyclopædia Britannica e: “Te au raukaanga e te au ngereanga a te au tamariki ariki o Tiamani kua akaraia na runga i te puapinga ki te au tutara maata: Varani, Tuitene, e Autiria.” Kare i kapiti taokotai ia ratou e te akaruruia ei okotai enua, kua akatakakeia te au kainga o Tiamani mei te taime mua ra. Pera katoa, kua tukuia atu te akonoanga o etai au ngai ki te au tutara ke, mei tetai au tuanga rai o te kauvai maata o Tiamani​—te Rhine, te Elbe, e te Oder.

Kua orongaia te arikianga aiteite ki te akonoanga Katorika, te Lutheran e te Calvinist. Kare te katoatoa i mareka roa ana i teia. Kua patoi pakari te Pope ko Innocent X i teia koreromotu, i te akakiteanga e e puapinga kore ua e te tau kore. Noatu rai, e toru anere mataiti ma te kare e aka tukeanga kua vai te au kotinga o te akonoanga tei akanooia. Noatu e kare te tu rangatira no te akonoanga i tae mai ake no te tangata tataki tai, kua aere mai te reira e tai takainga vaitata mai.

Na te koreromotu i akaope te Toru Ngauru Mataiti o te Tamakianga, e ma te reira kua akamutuia te maataanga o te au takinokinoanga. Ko teia te openga o te tamaki akonoanga maata i Europa. Kare te au tamaki i akamutu ana, inara to ratou tumu akakeu kua neke mei te akonoanga ki te au poritiki me kare ki te okookoanga. Kare oki te reira e karanga ra e kua ngaro takiri pouroa te mana akakeu o te akonoanga i te au takinokinoanga i Europa. I roto i te Tamaki I e te II, kua aao te au vaeau Tiamani i tetai tataanga ki runga i to ratou pakara kiri piripou ma te tangi anga matauia: “Tei ia tatou te Atua.” I te tuatau o taua au maroanga kino tikai, kua akapapa akaou te Katorika e te Porotetani kia tamaki atu ki te Katorika e te Porotetani i te tua patoi ra.

Te kiteaia ra, e kare te Koreromotu o Westphalia i apai mai ana i te au tinamou. Inara, kare e roa atu ana ka rauka te au i te tangata akarongo ravarai i taua au ra. Ka apai mai te Atua ko Iehova i te au mutu kore ki te au tangata ravarai na roto i te Patireia Mesia o tana Tamaiti, ko Iesu Karaiti. I raro ake i taua kavamani ra, ka riro te akonoanga mou okotai ei mana no te taokotaianga, kare no te akatakakeanga. Kare tetai tangata e aere ki te tamaki no tetai ua atu tumu, no te akonoanga me kare. Mei teaa tikai te akaangaroianga me mana takiri te tutara Patireia i rungao i te enua e ‘ki te au kare ia e ope’!​—Isaia 9:5, 6.

[Tataanga i te kapi 21]

Tei akamata mai ei maroanga i rotopu i te Katorika e te Porotetani kua taopenga ki te Katorika i te pae mai i te Porotetani i te tamaki anga atu i te au Katorika ke atu

[Tataanga i te kapi 22]

Kua aere te vaeau ki te tamaki e te kapikianga “Santa Maria” me kare “Tei ia tatou te Atua”

[Tutu i te kapi 21]

Cardinal Richelieu

[Tutu i te kapi 23]

Tetai tutu i te 16 anere mataiti te akaari ra te putotoanga i rotopu ia Luther, Calvin e te pope

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 20]

From the book Spamers Illustrierte Weltgeschichte V

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 23]

Religious leaders struggling: From the book Wider die Pfaffenherrschaft; map: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck