Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

E Akaperepere Tikai i Taau Apinga Aroa no te Ora

E Akaperepere Tikai i Taau Apinga Aroa no te Ora

E Akaperepere Tikai i Taau Apinga Aroa no te Ora

‘Ka tangaʼi te toto o te Mesia i to kotou akava-ngakau i te angaanga mate, kia akamori i te Atua ora ra.’​—EBERA 9:14.

1. Eaa te akapapu anga e vaira e te tuku ra tatou i te puapinga maata ki runga i te ora?

ME UIIA mai kia koe kia tuku i tetai puapinga ki runga i toou ora, eaa ra te reira? Te akaperepere maata nei tatou i te ora​—to tatou uaorai e to tetai ke. Kia akapapu i te reira, penei ka aere atu tatou ki tetai taote no te rapakau anga me makiia tatou me kore no tetai akarakara anga putuputu. Te inangaro ra tatou kia vai ora ua e kia maroiroi. Pera katoa te maata anga o te aronga tei ruaine me kore te ngoru ra kare e inangaro kia mate; te inangaro ra ratou kia ora ua atu.

2, 3. (a) Te akakite maira a Maseli 23:22 i teea apainga? (e) Akapeea te Atua i te piri mai anga ki roto i te apainga tei taikuia mai ia Maseli 23:22?

2 Te akakeu tuke ra taau akataka anga no te ora o toou au pirianga ki tetai ke. Ei akaraanga, te akakite maira te Tuatua a te Atua e: “E akarongo mai i to metua tane i anau ei koe ra, e auraka e akavaavaa i to metua vaine me ruaine aia ra.” (Maseli 23:22) Ko te “akarongo” ra e maata atu te aite anga i te akarongo ua anga ki te au tuatua; te aite anga o teia materi kia akarongo e oti akera kia akonoia. (Exodo 15:26; Deuteronomi 7:12; 13:18; 15:5; Iosua 22:2; Salamo 81:13) Eaa ta te Tuatua a te Atua e oronga maira no te tumu anga no te akarongo? Kare no te mea e e pakari atu toou metua tane e te metua vaine ia koe me kare e maata atu te kite. Te tumu te orongaia maira koia oki na raua “i anau ei koe ra.” Te taiku maira etai au urianga no teia irava nei e: “E akarongo ki to metua tane tei oronga mai i te ora kia koe.” Tei maramaia, me te akaperepere ra koe i toou ora, te manako ra koe i tetai apainga ki te tumu anga o taua ora ra.

3 E tikai, me e Kerititiano mou koe, kua kite koe ia Iehova e ko te Tumu maata no toou ora. Nona oki i “ora” ai koe uaorai; i rauka ai ia koe i te “aaere ei,” te rauka i te rave angaanga ei mea angaia ma te manako ngakau; e i “noo ei” koe i teianei e te manako anga no runga me kare no te parani anga no te tuatau ki mua, i te kapiti anga mai i te ora tinamou. (Angaanga 17:28; Salamo 36:9; Koheleta 3:11) Kia tau kia Maseli 23:22, e mea tika kia “akarongo” ki te Atua ma te akono tikai, te inangaro anga i te opu mai e te rave anga i te angaanga no runga i tona manako no te ora kare e anoano atu i tetai ua atu manako anga no te ora.

Akaari i te Ngateitei no te Ora

4. Mei te akamata anga o te tuatua enua o te tangata ra, akapeea te ngateitei no te ora i riro mai ei ei maroanga?

4 I te akamata anga i te tuatua enua o te tangata ra, kua akataka marama mai a Iehova e kare aia i akaruke ana i te reira ki te au tangata kia taangaanga (me kare kia akakino) i te ora noatu eaa te tumu. Kua ki i te riri vareae ra, kua tamate a Kaina i tetai ora tiama, o tona teina ra ko Abela. I toou manako e tei ia Kaina te tika anga kia maani i taua ikianga no runga i te ora? Kare te Atua i manako akapera ana. Kua kapiki atura aia ia Kaina kia akarongo mai: “I aa na koe? te kapiki maira te reo o te toto o toou teina kiaku, mei te one maira.” (Genese 4:10) E akamanako ana i to Abela toto i runga i te one te akatutu maira i tona ora, tei takore poto kinoia, e kua kapiki maira te reira ki te Atua no te tutaki anga.​—Ebera 12:24.

5. (a) Eaa te ture ta te Atua i akanoo i te tuatau o Noa, e kua akanooia ra te reira kiaai ma? (e) Na roto i teea manako i riro ei teia ture nei ei takainga puapinga maata ra?

5 I muri ake i te Vaipuke, kua akamata akaou mai te tangata e toko varu ua rai tangata. I roto i tetai akakiteanga te akanooia ra ki te au tangata ravarai, e maata ua atu ta te Atua i akakite mai no runga i tana akatakaanga no te ora e te toto. Kua akakite mai aia e ka kai te au tangata i te kiko o te manu, inara kua akanoo mai aia i teia kotingaanga: “Te au mea ora katoa e aere nei, ei kai ïa na kotou; mei te au rakau mata katoa ra, kua oronga katoaia atu e au na kotou. Ko te kiko ra ma te ora katoa i roto, koia te toto ra, auraka kotou e kai.” (Genese 9:3, 4) Kua uri etai au ngati Iuda i te reira ei aite anga e kare te au tangata e kai i te kiko me kare i te toto o tetai manu te ora ua ra rai. Inara ka akaari meitaki mai te tuatau e eaa ta te Atua e arai ra i konei e ko te kai anga i te toto ei akaora i te ora. Tei runga ravao, ta te Atua ture na roto ia Noa e takainga maata tikai ki mua i te akatupu anga i Tana akakoroanga akateiteiia te kapiti atura ki te toto​—e akakoroanga te ka akatika i te au tangata kia rauka te ora mutu kore.

6. Na roto ia Noa, akapeea te Atua i te akakite anga i Tona manako no te akaperepere anga o te ora ra?

6 Te na ko maira te Atua e: “Kare ua oki au e kore i te umuumu i te tutaki i to kotou na toto i oraʼi kotou; e umuumu oki au i te reira i te au mea ora katoa nei, e i te tangata nei; e umuumu oki au i te tutaki i te ora o te tangata nei, i te rima o to te tangata katoa uaorai ra taeake. Ko te akamaringi i to te tangata nei toto, na te tangata katoa tona toto e akamaringi: i anga oki aia i te tangata ma to te Atua ra tu.” (Genese 9:5, 6) Ka kite koe mei teia akakiteanga ki te ngutuare tangata katoa e te manako ra te Atua i te toto o te tangata ra ei akatutu anga i tona ora. Te oronga ra Tei Anga i te ora ki te tangata, e auraka tetai tangata e takore atu i taua ora ra, tei akatutuia mai e te toto. Mei ia Kaina rai, me ka rave tetai tangata i te ta, e tika anga to Tei Anga kia “umuumu oki” i te ora o tei tamateia.

7. Eaa ra tatou ka inangaro ei i ta te Atua akakite anga kia Noa no runga i te toto ra?

7 Na roto i tana akakiteanga, te akaue maira te Atua e auraka te au tangata e akono tau kore i te toto. E manako ana ainei koe e no teaa ra? Ae, eaa ra to muri i to te Atua manako no runga i te toto ra? Te tika anga, te kapiti maira te pau anga ki tetai apiianga puapinga maata i roto i te Pipiria. Ko te tumu tikai ia no te karere a te Kerititiano, inara e manganui te au akonoanga te iki ra i te kopae ke i te reira. Eaa ra taua apiianga, e akapeea toou oraanga, te au ikianga, e te au angaanga i te kapitiia mai anga?

Toto​—Akapeea te Taangaanga Anga i te Reira?

8. I roto i te Ture, eaa te kotinga ta Iehova i tuku ki runga i te taangaanga anga i te toto ra?

8 E maata te au akataka anga ta Iehova i oronga mai no runga i te ora e te toto i tona oronga mai anga i te Ture ki to Iseraela. I te rave anga i te reira, kua rave aia i te takainga mamao i te akatupuanga i tana akakoroanga. Penei kua kite paa koe e te umuumuia maira e te Ture te au atinga ki te Atua, mei te kai, te inu, e te uaina. (Levitiku 2:1-4; 23:13; Numero 15:1-5) Te vai katoa ra te au atinga manu. Te akakite maira te Atua no teia nei e: “Tei te toto oki te ora e oraʼi te au mea katoa ra; i akono ei au i te reira e ko ta kotou ïa e apai ki runga i te atarau, ei tapokiangaara na kotou uaorai: Ko te toto oki tei riro ei tapokiangaara na te tangata. I tuatuaʼi au ki te tamariki a Iseraela e, Auraka rava tetai o kotou e kai i te toto.” Kua akakite a Iehova e me tamate tetai tangata, mei tetai tangata arumaki manu me kare tetai tangata pama, i tetai manu no te kai, kia akatae aia i te toto e kia tapoki i te reira ki te one. E takainga vaevae te enua no te Atua, e na te riringi anga i te toto ki runga i te one, te akakite ra te tangata e te oki ra te ora ki te Oronga-Ora.​—Levitiku 17:11-13; Isaia 66:1.

9. Eaa ua ra te tumu kia taangaangaia te toto tei akakiteia mai i roto i te Ture, e eaa te akakoroanga no teia?

9 Kare te reira ture ei peu akonoanga ua kare e puapinga anga no tatou. Kua kite ainei koe eaa ra te ngati Iseraela kare e kai i te toto? Te na ko maira te Atua e: “I tuatuaʼi au ki te tamariki a Iseraela e, Auraka rava tetai o kotou e kai i te toto.” Eaa ra te tumu? “I akono ei au i te reira [toto] e ko ta kotou ïa e apai ki runga i te atarau, ei tapokiangaara na kotou uaorai.” Te kite ra ainei koe e te oronga maira teia i te kite eaa te Atua i akakite ei kia Noa e auraka te au tangata e kai i te toto? Kua iki Tei Anga kia akamanako i te toto ei puapinga akangateitei anga, te akapae anga i te reira no tetai angaanga takake te ka rauka i te akaora i te au oraanga e manganui. Kua riro te reira ei tuanga maata roa atu i roto i te tapoki anga i te au ara (tapokiangaara). No reira i raro ake i te Ture, ko te mana anga Atua anake ra no te taangaanga anga i te toto koia oki ki runga i te atarau kia raveia te tapokiangaara no te au oraanga o te au Iseraela, tei kimi ra kia akakoreia mai te ara e Iehova.

10. Eaa ra i kore ei e rauka i te toto o te manu i te arataki atu ki te akakore ki katoa anga i te ara, inara eaa ra ta te au atinga akamaara anga e oronga maira i raro ake i te Ture?

10 Kare e atea ke ana teia manako mei te Akonoanga Kerititiano. Te taiku anga ki teia tu akanoo tu-Atua o te Ture ra, kua tata te apotetoro Kerititiano ko Paulo e: “E kare e rainga te mea i kore i tamāia i te toto i ta te ture ra; e kare e toto i akataeia ra, kare rava e matara anga o te ara.” (Ebera 9:22) Kua akataka meitaki mai a Paulo e kare te au atinga umuumuia ra e taui i te au Iseraela ki roto i te au tangata tiama, e te ara kore. Kua tata aia e: “Kareka i te reira au atinga, kua akatupu akaouia ïa te manako i te ara i te au mataiti ravarai. Kare rava e tika i te toto puakatoro e te puaka-nio kia akakore i te ara.” (Ebera 10:1-4) Noatu rai, e mea puapinga taua au atinga. Te akamaara maira te reira ki te au Iseraela e kua ara ratou e te anoano maataia ra tetai apinga ke kia rauka oki te akakore katoa anga i te ara. Inara me kare te toto te akatutu maira i te au oraanga o te au manu e tapoki takiri i te au ara a te tangata ra, ka rauka ainei i tetai ua atu oraanga toto i te rave i te reira?

Te Pau Anga a te Oronga-Ora

11. Akapeea tatou e kite ei e te tou atura te au atinga toto o te manu ra ki tetai apinga ke?

11 Te tou tikai maira te Ture ki tetai apinga tuke maata roa atu i te akatupu anga i to te Atua ra anoano. Kua ui a Paulo e: “No te aa oki taua ture nei?” Kua pau maira aia e: “No te maata ua o te ara i paʼuia mai ei, e kia tae mai te uanga nona taua tuatua i tuatuaia maira; i tukuia maira te ture na roto i te tupati angela i te rima o te arai ra [ko Mose].” (Galatia 3:19) Mei te reira katoa, kua tata a Paulo: “E ata anake te ture no te au mea memeitaki a muri atu, kare ra i taua au mea mou ra.”​—Ebera 10:1.

12. No runga i te toto, akapeea tatou i kite ei i te akatuera mai anga i to te Atua ra akakoroanga?

12 Ei tapoto anga, kia maara e i te tuatau o Noa kua akakite te Atua e kia kai te au tangata i te kiko manu ei akaora i te ora, inara kare ratou e kai i te toto. Kare i roa ana, kua akakite te Atua e “tei te toto oki te ora e oraʼi te au mea katoa ra.” Ae, kua iki aia i te manako i te toto ei puapinga anga no te ora i te na ko anga e: “I akono ei au i te [toto] e ko ta kotou ïa e apai ki runga i te atarau, ei tapokiangaara na kotou uaorai.” Inara, te vaira tetai akatuera anga umere roa atu no ta te Atua akakoroanga. Te akaata maira te Ture i te au mea meitaki te aere maira. Eaa te reira?

13. Eaa ra i puapinga maata ai to Iesu mate ra?

13 Kua akatumuia te tika ki runga i to Iesu Karaiti mate. Kua kite koe e kua tamamaeia e kua patitiia a Iesu. Kua mate aia mei tetai tangata rave kino ra. Kua tata a Paulo e: “I to tatou oki vai paruparu anga i mate ei te Mesia i te tuatau tika ra, no te aronga akono kore i te Atua ra. . . . Kua akamaata ua maira te Atua i tona aroa ia tatou nei, i te mea te vai tangata ara ua nei rai tatou, i mate ei te Mesia no tatou nei.” (Roma 5:6, 8) Tona mate anga no tatou, na Karaiti i oronga mai i tetai oko kia tapoki i ta tatou au ara. Ko taua oko ra ko te tumu maataia no te karere a te Kerititiano. (Mataio 20:28; Ioane 3:16; 1 Korinetia 15:3; 1 Timoteo 2:6) Eaa te pirianga o teia i rotopu i te toto e te ora, e akapeea toou ora i te o atu anga?

14, 15. (a) Akapeea etai au urianga o Ephesia 1:7 i te akakite mai anga i to Iesu mate ra? (e) Eaa ra tei akangaropoinaia no runga ia Ephesia 1:7 ra?

14 Kua akakite tikaiia e etai au ekaretia to Iesu mate, te tuatua anga to ratou aronga irinaki i te au apinga mei teia rai e “noku ra i mate ei a Iesu.” E akamanako ana e akapeea etai au urianga Pipiria i te taiku mai anga ia Ephesia 1:7: “Nona ra e na roto i tona mate ra i akaoraia mai ei tatou, koia oki, i te akaatea anga i ta tatou au apa.” (The American Bible, na Frank Scheil Ballentine, 1902) “Na roto i te mate o Karaiti i akarangatiraia mai ei tatou, e kua akakoreia mai ta tatou au ara.” (Today’s English Version, 1966) “I roto i te reira e na roto ia Karaiti e te atinga o tona ora i akarangatiraia mai ei tatou, e rangatira anga ko te aite anga oki kia akakoreia mai te au ara.” (The New Testament, na William Barclay, 1969) “Na roto i to Karaiti mate i akakoreia mai ei ta tatou au ara e akarangatiraia mai ei tatou.” (The Translator’s New Testament, 1973) Te kite ra koe i roto i taua au urianga i te manako no runga i to Iesu mate. ‘Inara,’ penei ka tuatua etai e, ‘e puapinga maata tikai to Iesu mate. No reira, eaa ra te ngere ra i roto i teia au urianga?’

15 E tikai, me ka irinaki koe ki runga i taua au urianga, penei te manako kore ra koe i tetai au tumu anga puapinga maata, e penei ka kotinga teia i toou kite i te karere Pipiria. Te arai ra taua au urianga i te tika anga e te vaira i roto i te tataanga o Ephesia 1:7 te tuatua Ereni ko te aite anga e “toto.” No reira, e manganui te au Pipiria mei te New World Translation, tei aere vaitata mai ki te tata anga mua: “Nana i tatara mai ia tatou i te oko na roto i te toto nona ra, ae, te akakore anga i ta tatou ara, kia tau ki te apinganui o tona aroa ua.”

16. Te uri anga “te toto nona ra” te akakite maira i te aa ki to tatou manako?

16 Te uri anga “te toto nona ra” kua ki i te aite anga e mea tika kia akamanako maataia ki to tatou manako. E maata ua atu te anoanoia ra i te mate, pera katoa te mateanga o te tangata apa kore ra ko Iesu. Nana i akatupu i tei akaataia mai e te Ture, i te Ra Tapokiangaara tikai ra. I taua ra takake, kua akaatingaia te au manu tei ikiia. Kua apai atura i reira te taunga maata i etai o to ratou toto ki roto i te Ngai Tapu Rava o te tapenakara me kare te iero, i te oronga anga i te reira ki mua i te Atua, mei te mea e tei mua i tona ra aroaro.​—Exodo 25:22; Levitiku 16:2-19.

17. Akapeea a Iesu i te akatupu anga i tei akaataia mai e te Ra Tapokiangaara?

17 Na Iesu i akatupu i tei akaataia mai e te Ra Tapokiangaara, mei ta Paulo i akataka mai. Te mea mua, kua taiku mai aia e kua tomo atu te taunga maata i Iseraela ki roto i te Ngai Tapu Raia e okotai taime i te mataiti i te oronga atu i te toto “ko tana ïa i apai no tana uaorai ara, e ta te tangata katoa ra.” (Ebera 9:6, 7) E tika anga ki taua akaraanga, i muri ake i te akatuia mai anga ei vaerua ra, kua aere atura a Iesu ki te rangi. Ei vaerua, kare ma te kopapa tangata e te toto ra, ka rauka iaia i te aere atu ki mua “i te aroaro o te Atua no tatou.” Eaa tana i oronga atu ki te Atua? Kare i tetai apinga kopapa ra mari ra ma tetai apinga puapinga maata tikai. Kua akakite mai a Paulo e: ‘Ko te Mesia ra i tae maira ei taunga maata . . . , Kare oki ma te toto puaka-nio e te toto punua puakatoro, ma tona uaorai ra toto, i te tomo anga okotai i roto i te ngai-tapu ra, ma te ora mutu kore te rauka anga no tatou, I tapu atura te tangata e mā atura te kopapa i te toto puakatoro e te toto puaka-nio . . . i pîpîia ki runga i te aronga viivii ra: Ka tangaʼi oki i te toto o te Mesia ra, ko tei tuku iaia uaorai ma te kino kore i te Atua, i te tauturu o te vaerua mate kore ra, e maata atu ïa te mā o to kotou akava-ngakau i te angaanga mate, kia akamori i te Atua ora ra?’ Ae, kua oronga a Iesu ki te Atua i te puapinga anga o tona oraanga toto.​—Ebera 9:11-14, 24, 28; 10:11-14; 1 Petero 3:18.

18. Eaa ra te au tuatua a te Pipiria no runga i te toto ei mea puapinga maata ki te au Kerititiano i teia tuatau?

18 Te akatika ra teia tuatua mou tu-Atua kia opu mai tatou i te au tu umere ta te Pipiria e tuatua ra no runga i te toto​—eaa ra te Atua i manako ei i te reira mei tana ra e manako ra, eaa to tatou manako no runga i te reira, e eaa ra tatou ka tau ei kia akangateitei i te au kotinga anga ta te Atua i akanoo no runga i te taangaanga anga i te toto. Me tatauia te au puka o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano ra, ka kite koe i te au tata anga e manganui ki te toto o Karaiti. (Akara i te pia.) Te akataka maira teia e mea tika kia tuku te Kerititiano tataki tai i te akarongo ki roto “i tona [Iesu] toto.” (Roma 3:25) E rauka mai ei ia tatou te akakore anga i te ara e te rauka anga te au ma te Atua ra ka rauka anakeia na ‘roto iaia [Iesu] te toto.’ (Kolosa 1:20) E tika tikai teia no te aronga ta Iesu i akanoo i tetai koreromotu takake kia tutara ma ia katoa i te rangi ra. (Luka 22:20, 28-30; 1 Korinetia 11:25; Ebera 13:20) E tika katoa ia no te “aronga maata rava” i teia tuatau, te ka ora mai i te “mate maata” te aere maira e te rekareka anga i te ora mutu kore i roto i tetai parataito i te enua nei. Tei akatutuia mai, ‘kua orei [ratou] i to ratou kakau ki roto i te toto o te Punua-mamoe.’​—Apokalupo 7:9, 14.

19, 20. (a) Eaa ra te Atua i iki ei kia kotingaia te taangaanga anga i te toto, e eaa ra to tatou manako no runga i te reira? (e) Eaa ra tatou ka inangaro ei i te kite?

19 Te taka meitaki ra, e e aite anga takake te toto i roto i nga mata o te Atua. Kia pera rai kia tatou katoa. E tika anga to Tei Anga, tei manako maira i te ora, kia kotinga i ta te au tangata e rave ra ki te toto. I tona manako maata mai anga no runga i to tatou ora, kua akataka mai aia i te akono i te toto kia taangaangaia na roto i tetai mataara puapinga maata roa atu, te mataara anake ra te ka rauka te ora mutu kore ra. Te kapiti maira te reira i te toto okomaata o Iesu. Mei teaa ra ta tatou akameitaki anga e kua rave te Atua ra ko Iehova i te mea meitaki no tatou na te taangaanga anga i te toto​—to Iesu toto​—i roto i teia tu akaora anga i te ora! E mei teaa ra ta tatou akameitaki anga ia Iesu no te riringi akaatinga mai anga aia i tona toto ra no tatou! E tikai, ka rauka ia tatou i te opu mai i te au manako tei akakiteia e te apotetoro ko Ioane: “Ei iaia, ei tei aroa mai ia tatou nei, e kua tamā ia tatou i ta tatou ara i tona uaorai toto, E kua akariro ia tatou ei ariki anake, e ei taunga na te Atua i tona Metua; ei iaia te kakā, e te au, e tuatau ua atu. Amene.”​—Apokalupo 1:5, 6.

20 Kua roa te tuatau i te manako anga to tatou Atua pakari katoatoa ra e te Oronga-Ora i teia turanga akaora anga i te ora. Penei ka ui tatou, i reira e, ‘Eaa te akatupu anga o teia ki runga i ta tatou au ikianga e te au angaanga ra?’ Na te atikara ka aru mai e akara i teia uianga.

Akapeea Koe me Pau?

• Eaa ta tatou ka kite no runga i to te Atua manako no te toto mei te au papaanga te kapiti maira ia Abela raua ko Noa?

• I roto i te Ture, eaa te kotingaanga ta te Atua i tuku no te taangaanga anga i te toto, e no teaa ra?

• Akapeea a Iesu i te akatupu anga i tei akaataia mai e te Ra Tapokiangaara ra?

• Akapeea te toto o Iesu i te akaora anga i to tatou ora?

[Au Uianga Apii]

[Pia i te kapi 18]

NOAI TE TOTO TE AKAORA RA I TE AU ORAANGA?

‘E teianei, e matakite ia kotou uaorai, e te anana katoa i akariroiaʼi kotou e te vaerua tapu ei tiaki i rungao ra, kia akaangai oki kotou i te ekalesia a te Atua, ko tana i oko [“ma te toto o tana uaorai Tamaiti,” NW].’​—Angaanga 20:28.

“E teianei kua akatikaia tatou i tona toto, e maata ua atu to tatou ora iaia i te riri otooto.”​—Roma 5:9.

“E manakoanga kore, e te Atua kore i te ao nei: I teianei ra, ia Iesu Mesia nei, ko kotou ko te aronga i atea ke i muatangana ra, kua akavaitataia mai ïa i te toto o te Mesia nei.”​—Ephesia 2:12, 13.

“E mea meitaki oki i te Metua e, ei roto iaia te ki o te au mea katoa nei e vai atu ei; E kia ongi oki iaia te au mea katoa i roto iaia uaorai i te au i rauka i te toto [“tana i akatae mai i runga i te rakau tamamae anga,” NW].”​—Kolosa 1:19, 20.

“E teianei, e te au taeake, kua rauka te . . . mataku kore ki roto i te ngai-tapu rava no te toto o Iesu ra.”​—Ebera 10:19.

“Kare kotou i okoia i te mea kino ua ra . . . i ta kotou tuatua marikonga kore i tukuia mai e to kotou ai metua ra; I te toto apinga maata ra o te Mesia ra, mei to te punua mamoe kino kore e te maki kore.”​—1 Petero 1:18, 19.

“Kia aere ra tatou na te mārama, mei iaia i roto i te mārama ra, te tau nei tatou ia tatou uaorai, e te mā nei tatou i ta tatou au ara ravarai i te toto o tana Tamaiti o Iesu Mesia.”​—1 Ioane 1:7.

“E tau koe kia rave i te buka e kia vavaʼi i te au akairo ra: i taia na oki koe, e kua oko koe ia matou ei tangata no te Atua i toou uaorai toto, no roto i te au kopu ravarai, e te au reo katoa, e te au iti-tangata katoa, e te pa enua katoa.”​—Apokalupo 5:9.

“Kua uriia oki te akaapa i to tatou au taeake ki raro . . . Vi atura ra aia ia ratou i te toto o te Punua-mamoe, e i te tuatua ta ratou i akakite ra.”​—Apokalupo 12:10, 11.

[Tutu i te kapi 16]

Na roto i te Ture, kua akakite meitaki mai te Atua e ka oronga uaia te toto ei tuanga i roto i te akakore anga i te au ara

[Tutu i te kapi 17]

Na roto i te toto o Iesu, ka rauka te au oraanga e manganui i te akaoraia