Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Ano Atura Raua ki Kupero”

“Ano Atura Raua ki Kupero”

“Ano Atura Raua ki Kupero”

NA ROTO i teia mataara i akamata ai te puka a Angaanga i te tataanga i te au tupuanga o te au mitinari Kerititiano ko Paulo, ko Banaba, e Ioane Mareko i to ratou atoro anga ia Kupero mei te 47 T.N. (Angaanga 13:4) I reira, mei teia tuatau katoa, kua rekareka a Kupero i tetai turanga meitaki maata i roto i te tua itinga o te Metiterenia.

Kua noinoi te au Roma i te airani, e kua aere mai ki raro i ta ratou tutara anga i roto ia 58 M.T.N. I mua atu ana, kua rauka ia Kupero i tetai tuatua enua ki i te tupuanga tikai. Kua aere mai teia i raro ake i te akatereanga a te au Phenia, te au Ereni, te au Asura, te au Peresia, e te au Aiphiti. Kua aere mai te au Kuruate, te au tangata Frank, e te au tangata Venetia i roto i te au Tuatau Rotopu, aru mai ko te au tangata Ottoman. I te 1914 kua peke te airani ia Peritane e kua tutara e tae ua atu ki tona akatereanga uaorai i te 1960.

Ko te angaanga turoto te kimikimianga maata o te moni i teianei, inara i to Paulo tuatau kua ki a Kupero i te au apinga natura, ta te au Roma i akono tau kore kia akaki i te pia moni o Roma. Kua kiteaia mai te veo i te akamataanga o te tuatua enua o te airani, e kua tamanakoia e i te openga o te tuatau o Roma, kua kiritiia e 250,000 tane veo. Inara, kua akangere te angaanga maani veo, i te mataanga o te vao rakau petetue no te au akakoroanga akataeanga. Kua ngaro te maataanga o te au vao rakau o te airani i te taime i tae mai ei a Paulo.

Kupero i Raro i te Au Roma

Tei tau ki te Encyclopædia Britannica, kua orongaia a Kupero kia Aiphiti e Kaisara Iulio e, i muri mai iaia, na Mark Anthony. Inara, i raro ia Aukuto, kua oki kia Roma e kua akaaereia​—mei ta Luka, te tangata tata o Angaanga, i akakite tika mai ei​—e tetai tangata tutara, tei raro i te apainga tikai o Roma. Ko Serio Paulo te tangata tutara i to Paulo tutu aere anga ki reira.​—Angaanga 13:7.

Kua akamaroiroi te Pax Romana, te au o te pa enua tei maroia e Roma, i te akatotoaanga o te au maina e te au ngai angaanga o Kupero, i te apai anga mai i tetai tupu anga maata no runga i te okooko anga. Kua aere mai te moni kapitiia mai no ko mai i te au nuku Roma e te aronga teretere tei aere mai i te akangateitei ia Aphrodite, te atua akonoia no te airani. Ei tupuanga, kua patuia te au mataara ou, te au uapu, e te au are papuriki. Kua vai te reo Ereni e ko te reo tikai, e​—i te pae mai i te emepera Roma​—kua akamori maataia a Aphrodite, a Apollo, e Dia. Kua noo te iti tangata i roto i tetai oraanga puapinga e kua rekareka i tetai oraanga maata o te pirianga tangata e te akonoanga peu.

Ko teia te turanga ta Paulo i kite mai iaia e tikoti ra ia Kupero e kua apii i te iti tangata no runga ia Karaiti. Inara, kua akamataia te Akonoanga Kerititiano i Kupero i mua ake ka tae atu ei a Paulo ki reira. Te akakite maira te tataanga o Angaanga e i muri ake i te matenga o te Kerititiano mua tei tamateia, ko Setephano, kua oro atu etai o te au Kerititiano mua ki Kupero. (Angaanga 11:19) Ko Banaba, te taeake o Paulo, e tangata aia no Kupero, kua matau meitaki aia i te airani, kare e ekoko anga e e arataki meitaki tikai aia no Paulo i runga i teia tutaka anga tutu aere.​—Angaanga 4:36; 13:2.

Aru Akaou Anga i to Paulo Au Takainga

Kare i te mea ngoie ua i te akara akaou i to Paulo au teretere anga i Kupero. Inara, i te akaraanga kua taka meitaki te manako o te aronga ko enua no runga i te akatereanga meitaki tikai o te mataara i te tuatau o te Roma. No te akatakaanga o te enua o te airani, kua aru katoa te au aranui ou o teia tuatau nei i taua au mataara aiteite tei akaraanga e kua aru katoa taua au mitinari mua ra.

Kua teretere atu a Paulo, Banaba, e Ioane Mareko mei Seleukia mai ki te uapu o Salami. Eaa ra ki Salami ei, mei tei Papho ra te oire maata e te uapu maata? Te apinga mua, kua akanooia a Salami i te pae tai itinga, e 200 kiro mita ua mei ia Seleukia, i runga i te enua maata. Noatu e kua monoia a Salami e Papho e ko te oire maataia tei raro i te au Roma, kua vai a Salami e ko te ngai maata no te au peu, te pae o te apii, e te okooko anga o te airani. E maata rai te au tangata ngati Iuda o Salami, e kua akamata te au mitinari i te ‘ako atura i te tuatua a te Atua ki roto i te au sunago o te ngati Iuda ra.’​—Angaanga 13:5.

I teia tuatau, ko tei vai ua ra no Salami ko te au ngai akapueurikirikiia. Noatu rai, kua akakite mai te au kiteanga kimikimianga taito i te kaka e te apinganui o mua ana o te oire maata. Te ngai o te makete, te ngai maata o te oraanga poritiki e te akonoanga, kua akatakakeia e penei ko te ngai maata rava tei keriia ana i roto i te ngai Metiterenia. Ko tona au ngai akapueurikirikiia, no te tuatau mei te taime o Kaisara Aukuso mai, kua kiteia mai te au taua mosaic akapapa meitakiia, te au ngai akamatutuanga, tetai akatere anga umere tikai o te au ngai pai, te au taitiamu e te ngai tamataora anga, te au tanumanga mekameka tikai, e tetai aka are teata te ka akanoo e 15,000 tangata! I te pae mai ko te au ngai akapueurikirikiia o tetai iero mekameka o Dia.

Inara kare i rauka ana ia Dia i te paruru i te oire maata tei takinokinoia e te au ngaruerue enua. Kua takore tetai ngaruerue enua maata i te 15 M.T.N. i te maata anga o Salami, noatu e kua patu akaouia te reira i muri akera e Aukuso. Kua takore akaouia e te ngaruerue enua i te 77 T.N., kua akatu akaouia te reira. I roto i te a anere mataiti, kua takoreia a Salami e te au tupuanga o te au ngaruerue enua, e kare i rauka akaou ana tona kaka o mua ana. Kia tae ki te Tuatau Rotopu, kua akakiia tona uapu e te one e kua akarukenaia.

I akapeea te iti tangata o Salami i te ariu anga ki ta Paulo tutu aere anga kare oki i akakiteia mai ana. Inara ka tutu katoa rai oki a Paulo ki etai o te au tangata ke mai. I te akaruke anga ia Salami, e toru a te au mitinari iki anga o te au mataara maata: e tai ki te tua tokerau i te pae tai, tikoti anga te au ara maunga maata o Kyrenia, tetai mai i te tua opunga i te tikoti anga i te mataataa o Mesaoria na roto i te tuanga maata o te airani, e te toru te aru anga i te tua tonga i te pae tai.

Kua tau ki te peu matauia, kua aru a Paulo i te toru o te mataara. Kua oro te reira na roto i te au enua pama ruperupe ma te one muramura tuke ua atu rai. I etai 50 kiro mita i te tua tonga opunga, kua aere atu teia mataara ki te oire maata o Larnaca i mua ake ka anga ke atu ki te tua tokerau aere atu ki roto.

“Taua Enua Ra”

Kare i roa ana kua tae te aranui maata i te oire maata taito ra o Ledra. Tei akatuia ki runga i teia ngai i teia tuatau ko Nicosia ia, te oire maata o teia tuatau nei. Kua ngaro takiri tetai ua atu akakite anga o te patireia oire maata taito ra. Inara i roto i te au patu Venetia e 16 anere mataiti te koropini ra i te ngai maata o Nicosia e ko tetai mataara oiti e aere ua ia ana, e te tapaia ra te ingoa ko Ledra Street. Me kua aere atu a Paulo ki Ledra me kare, kare tatou i kite. Te akakite ngoie ua maira te Pipiria e kua aere ratou “i taua enua ra.”​(Angaanga 13:6) Te karanga ra The Wycliffe Historical Geography of Bible Lands e “penei te aiteanga o teia e ko tetai teretere anga o te au pupu tangata katoatoa o te ngati Iuda i runga ia Kupero.”

Kua inangaro tikai a Paulo i te itae atu e manganui i te tangata te ka rauka ia i Kupero. E no reira, penei kua aru aia i te mataara i te tua apatonga mei ia Ledra aere atu na roto ia Amathus e Kourion​—e rua nga oire puapinga maata ma te au tangata te tupu ua atura te numero.

Kua akanoo teiteiia a Kourion i runga ake i te tai i runga i te au pari tei topa tika ki raro ki te au tapa taatai i raro mai. Teia oire maata mekameka o Ereni e Roma kua tukia katoaia e te ngaruerue enua tei takore ia Salami i te 77 T.N. Te vai ra rai te au ngai o te iero tei akapueurikirikiia tei akatapuia kia Apollo te mataiti mei te 100 T.N mai. Ka rauka i te taitiamu i te noo e 6,000 aronga akarakara. Ka kiteaia te oraanga apinganui o te manganui i Kourion i roto i te au mosaic manea tei akamanea i te au taua o te au vira o te tangata.

Aere Atu ki Papho

Mei ia Kourion te aere atura te mataara i te tua opunga ki runga na roto i te enua uaina, kake marie ua atu anga e, ma te tapapa koreia, kua tapa amingi te mataara mei te ovi rai tona aerenga ki raro i te au pari aere atu ki te au tapa taatai kirikiri toka. Kia tau ki te tua Ereni, ko teia tikai te ngai i mama mai ei te atua vaine ko Aphrodite i te anau anga ia mai mei roto mai i te tai.

Ko Aphrodite te mea reka maataia o te au atua Ereni e kua akamori akatengaia e tae roa ki te rua anere mataiti T.N. Ko Papho te ngai maata o te akamorianga ia Aphrodite. Kua raveia te oroa maata ki reira i te au tuatau tupuanga rau ravarai ki tona ngateitei. Kua aere mai te aronga teretere ki Papho no te au oroa mei ia Asia Minora, e Ereni, e mamao atu mei ia Peresia mai. I te tuatau e tei raro a Kupero i te tutara a te au Ptolemy, kua kite mai te iti tangata o Kupero i te akamorianga o te au Pharao.

Ko Papho te oire maata Roma o Kupero e te noo anga o te tangata tutara, e kua rekareka i te arikianga i te maani anga i te au moni veo. Kua takore katoaia te reira i roto i te ngaruerue enua o te 15 M.T.N., e mei ia Salami rai te tu, kua oronga mai a Aukuso i te au moni tauturu no te oire maata kia akatu akaouia. Kua kiteaia mai e te au keri anga i tetai oraanga apinganui o te aronga moni i Papho i te anere mataiti mua​—te au mataara atea, te au vira o te tangata tei akamanea tikaiia, te au apii akatangi anga imene, te au ngai akamatutuanga, e te au are teata.

Ko teia oki te Papho ta Paulo, e Banaba, e Ioane Mareko i atoro atu ei, e ko teia te ngai o te tangata tutara ko Serio Paulo​—“e tangata pakari”​—“i inangaro aia i te akarongo i te tuatua a te Atua” noatu te patoi anga pakari tikai a te tangata purepure ko Elima. Kua ‘va rava atura oki te tutara i te tuatua a Iehova.’​—Angaanga 13:6-12.

I muri ake i te oti meitaki anga ta ratou angaanga tutu aere i Kupero, kua tamou marie ua atu te au mitinari i ta ratou angaanga i roto ia Asia Minora. Ko tetai tupuanga puapinga tikai ia taua teretereanga mitinari mua tei raveia e Paulo i te totoa anga i te Akonoanga Kerititiano mou. Kua kapiki te puka St. Paul’s Journeys in the Greek Orient i te reira ko “te akamataanga tikai o te angaanga Kerititiano e o . . . te angaanga mitinari a Paulo.” Te karanga katoa ra: “I te noo anga i te ngai e aravei ei te au mataara na te pae tai te taki atura ki Suria, Asia Minora, e Ereni, i te akaraanga kua tau tikai a Kupero e ko te tuanga mua o tetai teretereanga mitinari.” Inara ko tetai tuanga akamataanga ua te reira. E rua ngauru anere mataiti i muri mai, te rave tamouia nei te angaanga mitinari Kerititiano, e ka rauka tikai i te karangaia e kua taeria tikai te tuatua meitaki o to Iehova Patireia “ki te openga o te enua ra.”​—Angaanga 1:8.

[Au Mapu i te kapi 20]

(No runga i teia, akara i te puka)

KUPERO

NICOSIA (Ledra)

Salami

Papho

Kourion

Amathus

Larnaca

AU MAUNGA O KYRENIA

MATAATAA O MESAORIA

AU MAUNGA O TROODOS

[Tutu i te kapi 21]

Kua kiia e te vaerua tapu, kua akamatapo a Paulo i te tangata purepure ko Elima iaia i Papho