Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Eaa te akatutuia ra e te akanooanga o te mataiti Tiupiri e taikuia ra i roto i te pene 25 o Levitiku?

Kua akataka te Ture a Mose e “kia tae ra ki te itu o te mataiti ra, ei sabati noo ua ïa no te enua.” No runga i taua mataiti ra, kua akaueia te ngati Iseraela: “Auraka koe e ruru i te ua i toou kainga, auraka oki koe e tope i taau vine. Auraka koe e kokoti i taau kai mou i tupu ua ra, e auraka katoa e akiaki i te vine i taau vine tope koreia ra; e mataiti noo ua oki te reira no te enua.” (Levitiku 25:4, 5) No reira, ko te itu mataiti ravarai e mataiti Tapati ia no te enua. E te 50 mataiti ravarai, ka aru mai i te mataiti o te itu o te mataiti Tapati, e Tiupiri ia. Eaa ra te ka tupu i taua mataiti ra?

Kua akakite a Iehova na roto ia Mose ki te ngati Iseraela: ‘E akataka kotou i te mataiti e rima ngauru ra, ka tutu aere ei e, e mataraanga no te tangata tini ravarai o te enua e pini ua ake; ei mataiti Tiupiri ïa no kotou; e ka oki akaou kotou katoa, ko te tangata ko tona uaorai kainga tikai; ka oki akaou oki kotou ravarai, ko te tangata ko tona uaorai kopu-tangata. Ei Tiupiri taua mataiti e rima ngauru ra no kotou: auraka kotou e ruru i te ua, auraka oki e kokoti i tei tupu ua i taua mataiti ra, auraka oki e akiaki i te vine i ta kotou au vine tope koreia ra i reira.’ (Levitiku 25:10, 11, akaaite ia NW) Te aiteanga i reira no te Tiupiri e rua rava rai ia mataiti Tapati no te enua. Kareka ki te tangata ravarai e noo ra i reira, kua apai mai te reira i te mataraanga. Tetai ua atu ngati Iuda tei okonaia atu ki roto i te tuikaaanga kia tukuia. Te enua ipukarea penei tei maroia tetai tangata kia oko atu kia akaokiia mai ki tona kopu tangata. E mataiti akaoki akaou anga mai e te mataraanga mai te Tiupiri no te ngati Iseraela i taito. Eaa ta te reira e akatutu maira no te au Kerititiano?

Kua riro te meameaau a te tangata mua, ko Adamu, i te tuku i te tangata ravarai nei ki roto i te tuikaaanga o te ara. Ko ta te Atua akanooanga ei tatara mai i te tangata ravarai mei te tapekaanga o te ara koia oki ko te atinga oko o Iesu Karaiti. * (Mataio 20:28; Ioane 3:16; 1 Ioane 2:1, 2) Aea ra te au Kerititiano e tukuia mai ei mei te ture o te ara? I te tuatua anga atu ki te au Kerititiano akatainuia, kua akakite te apotetoro ko Paulo: ‘Kua akaora mai oki te ture a te vaerua ora i roto i te Mesia ra ia Iesu iaku, i te ture ra o te [“ara,” NW] e te mate.’ (Roma 8:2) Ko te aronga tei te rangi te manakonakoanga no te oraanga ka rauka teia rangatiraanga nei me akatainuia ratou ki te vaerua tapu. Noatu e au kopapa tangata e te apa ua nei to ratou, kua akatika ra te Atua e e tuatua tika ratou e kua angai ia ratou ei tamariki vaerua nana. (Roma 3:24; 8:16, 17) No te aronga akatainuia ei pupu, i akamata te Tiupiri Kerititiano i te Penetekote 33 T.N.

Akapeea e rauka mai ei i te “mamoe ke atu,” te manakonakoanga no te oraanga mutu kore ki runga nei i te enua? (Ioane 10:16) No te mamoe ke atu, ka riro te Tauatini Mataiti Tutara Anga o Karaiti ei tuatau no te akaoki akaou anga mai e te mataraanga mai. I te tuatau o teia Tiupiri Tauatini Mataiti nei, ka taangaanga a Iesu i te au puapinga o tona atinga oko ki te tangata ravarai tei irinaki e ka takore takiri atu i te au kino o te ara. (Apokalupo 21:3, 4) I te openga o ta Karaiti Tutara Anga o te Tauatini Mataiti, kua tae i reira te tangata ravarai nei ki te turanga apa kore o te tangata e kua matara takiri mai mei te ara e te mate i anauia mai ei. (Roma 8:21) Me ope takiri te reira i te raveia, kua oti rai i reira te Tiupiri Kerititiano.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 5 E tika oki e, ko Iesu, tei tonokia mai “ei tutu aere i te ora ki te tuikaa.” (Isaia 61:1-7; Luka 4:16-21) Kua akakite pu aia i tetai mataraanga pae vaerua.

[Tutu i te kapi 26]

Te Tiupiri Tauatini Mataiti​—e tuatau no te akaoki akaou anga mai e te mataraanga mai no te “mamoe ke atu”