Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kia Matakite “i te Reo o te Tangata Ke”

Kia Matakite “i te Reo o te Tangata Ke”

Kia Matakite “i te Reo o te Tangata Ke”

“Kare ratou e aru i te tangata ke, ka oro ke ratou i reira: kare oki ratou e kite i te reo o te tangata ke.”​—IOANE 10:5.

1, 2. (a) Akapeea a Maria i te ariu anga atu i te kapiki anga mai a Iesu iaia ma tona ingoa, e eaa te tuatua o mua ana ta Iesu i akatutu mai no teia tupu anga? (e) Eaa te tauturu ra ia tatou kia piri vaitata atu kia Iesu?

TE AKARA ra a Iesu tei akatuia mai i te vaine e tu ua ra i te pae i tona menema kare e kopapa. Kua kite meitaki aia iaia. Ko Maria Magadala. Vaitata rai e rua mataiti i mua atu ana, kua akaora mai aia iaia mei raro mai i te mana o te temoni. Mei reira mai kua aru aia iaia e tana au apotetoro, i te akono anga i to ratou au anoano i te au ra ravarai. (Luka 8:1-3) Inara, i teia ra nei, te aue ra a Maria, kua rokoia e te mamae no te mea kua kite aia i te mate anga a Iesu, e i na kua ngaro katoa tona kopapa! No reira kua ui atu a Iesu kiaia: “E maine, eaa koe i aue ei? koai taau e kimi na?” I te manako anga e e tangata tanutanu aia, kua pau atura aia: “E tama, naau aia i apai ke ra, ka akakite mai koe i te vaio angaia e koe na, e naku aia e tiki e apai ke.” Kua tuatua atura i reira a Iesu: “E Maria.” Ma te viviki, kua kite aia i te tu tei matauia i tona tuatua anga kiaia. “E te Orometua,” ko tana i kapiki rekareka atura. E kua takave atura aia iaia.​—Ioane 20:11-18.

2 Te akatutu maira teia papaanga i tetai tu aroa ta Iesu i akakite mai i tetai tuatau i mua atu. I te akaaite anga iaia uaorai ki tetai tiaki e tana au pipi ki te mamoe ra, te karanga ra aia e te kapiki ra te tiaki i tana uaorai mamoe ma te ingoa e kua kite ratou i tona reo. (Ioane 10:3, 4, 14, 27, 28) E tikai, mei tetai mamoe tei kite i tona tiaki, kua kite rai a Maria i tona Tiaki, ko Karaiti. E tika katoa teia ki te au pipi a Iesu i teia tuatau. (Ioane 10:16) Mei te taringa akarongo o tetai mamoe i te tauturu anga i te reira kia noo vaitata ki tona tiaki, te tauturu ra rai to tatou kite i te pae vaerua ia tatou kia aru vaitata atu i te au takainga vaevae o to tatou Tiaki Meitaki, ko Iesu Karaiti.​—Ioane 13:15; 1 Ioane 2:6; 5:20.

3. Eaa etai au uianga te apai maira ki te manako anga no ta Iesu akatutuanga no te koro mamoe?

3 Inara, kia tau ki taua akatutuanga, te kite o tetai mamoe i te akarongo anga i te au reo o te tangata ra te tauturu ra i te reira kare e kia kite ua i tona oa mari katoa ra i tona enemi. E puapinga maata tikai te reira no te mea e au tangata patoi kino to tatou. Koai oki ratou? Akapeea ratou i te rave anga i te angaanga? Akapeea e rauka ai ia tatou i te paruru ia tatou uaorai? E kite ei, ka akara tatou e eaa ua atu ta Iesu e karanga ra i roto i tana akatutuanga no te koro mamoe.

‘Ko te Kore e na te Ngutupa Aia i te Tomo ki Roto’

4. Kia tau ki te akatutuanga o te tiaki, koai ta te mamoe e aru ra, e koai ta ratou kare e aru atu?

4 Kua akakite a Iesu e: “Na te ngutupa rai te tiaki mamoe i te tomo. E kiriti mai ïa te tiaki pa ra iaia; e ka akarongo mai te mamoe i tona reo: e karanga atu aia ki tana uaorai mamoe ma te taiku atu i te ingoa; e e arataki aia ia ratou ki vao. E arataki aia i tana uaorai mamoe ki vao ra, e na mua aia ia ratou te aere; e ka aru mai te au mamoe iaia, kua kite oki ratou i tona reo. Kare ratou e aru i te tangata ke, ka oro ke ratou i reira: kare oki ratou e kite i te reo o te tangata ke.” (Ioane 10:2-5) Ka akara ana, kua taangaanga a Iesu i te tuatua “reo” e toru taime. E rua taime kua tuatua aia no runga i te reo o tetai tiaki, inara ko te toru o te taime, kua taiku atu aia ki “te reo o te tangata ke.” Eaa te tu o te tangata ke ta Iesu e taiku maira?

5. Eaa ra tatou i kore ei e oronga atu i te akamanuiri anga ki tetai tu tangata ke tei taikuia mai i roto ia Ioane pene 10?

5 Kare a Iesu e uriuri manako ra i te tu o te tangata ke ta tatou e inangaro ra i te oronga atu i te akamanuiri anga​—e tuatua no roto i te reo mua o te Pipiria te aite anga e “akono aroa i te tangata ke ra.” (Ebera 13:2) I roto i ta Iesu akatutuanga, kare te tangata ke ra e e manuiri tei patiia atu. “Ko te kore e na te ngutupa [aia] te tomo ki roto i te koro o te mamoe ra, ko te kake na runga i tetai ara ke ra.” E “keia [aia], e te noni.” (Ioane 10:1) Koai te peretana mua tei taikuia mai i roto i te Tuatua a te Atua tei riro mai ei keia e te noni ra? Ko Satani te Tiaporo. Ka kite tatou i te akapapu anga i roto i te puka o Genese.

Te Akarongo Mua Anga i te Reo o Tetai Tangata Ke

6, 7. Eaa ra ka kapiki tikaia ai a Satani e e tangata ke e te keia?

6 Te akataka maira a Genese 3:1-5 e akapeea te reo o tetai tangata ke i te akarongo mua angaia i runga i te enua nei. Te akakite maira te papaanga e kua aravei atu a Satani i te vaine mua, ko Eva, na roto i tetai ovi e kua tuatua atura kiaia na roto i tetai mataara akavare anga. E tikai, i roto i teia papaanga kare a Satani i taiku tikai ia mai e e “tangata ke.” Noatu rai, te akaari maira tana au angaanga i roto i te au tu e manganui e mei te tangata ke rai aia tei akatakaia mai i roto i ta Iesu akatutuanga tei tataia i roto ia Ioane pene 10. E akamanako ana i etai au tu aiteite.

7 Kua akakite mai a Iesu e kua aere mai te tangata ke ki tana aronga e akavareia na roto i te koro mamoe na roto i tetai mataara ke. Pera katoa, kua aravei a Satani i te tangata tana i akavare ra na tetai mataara ke, na te taangaanga anga i tetai ovi. Kua akatuera mai teia aere anga pikikaa ia Satani e koai tikai aia​—e tangata tei tomo pikikaa mai. Pera katoa, kua akakoro te tangata ke i roto i te koro mamoe i te keia tikai i te mamoe a te reira ona. Ko te tika, e kino atu aia i tetai keia, ko tona akakoroanga kia “ta [katoa] oki, e kia pou takiri.” (Ioane 10:10) Mei te reira katoa, e keia a Satani. I te akavare anga ia Eva, kua keia aia i tana kauraro anga ki te Atua. Tei maata atu, kua apai katoa mai a Satani i te mate ki te au tangata. No reira, e tangata ta oki aia.

8. Akapeea a Satani i te tarurike anga i te au tuatua e te au akakoroanga a Iehova?

8 Kua kiteaia to Satani tu tika kore i roto i te tu i tarurike ei aia i te au tuatua e te au akakoroanga a Iehova. “Koia ïa, kua tuatua mai te Atua e, Auraka korua e kai i to te au rakau katoa o te kainga nei?” i ui ei aia kia Eva. Kua akapikikaa poitirere a Satani, mei te mea ra e te tuatua ra aia e: ‘Akapeea roa te Atua i manako tau kore tikai ei?’ Kua tuatua aia: “Kua kite oki te Atua e, i te rā e kai ei korua i to reira, ka puera ïa to korua mata, e ka riro korua mei te Atua ra te tu, i te kite i te meitaki e te kino.” E akara ana i tana au tuatua: “Kua kite oki te Atua.” Kua karanga atura a Satani, mei te mea rai e: ‘Kua kite au i ta te Atua i kite. Kua kite au i tona au akakoroanga, e e kino te reira.’ (Genese 2:16, 17; 3:1, 5) Ma te mii, kare a Eva raua ko Adamu i anga ke mai ana mei te reo o teia tangata ke nei. Inara, kua akarongo raua ki te reira e kua apai mai i te aue kia raua uaorai e ki ta raua anau.​—Roma 5:12, 14.

9. Eaa ra tatou ka tapapa ai e ka rongoia te reo o te tangata ke i teia tuatau nei?

9 Te taangaanga ra a Satani i taua au ravenga i te akavare anga i te au tangata o te Atua i teia tuatau. (Apokalupo 12:9) E “metua oki [aia] no te pikikaa,” e ko te aronga ra, mei iaia rai, i te tauta anga i te akavare i te au tavini o te Atua ra e tamariki te reira nana. (Ioane 8:44) Kia akara tatou i etai au tu te rongoia ra te reo o teia tangata ke nei i teia tuatau.

Akapeea e Rongoia ai te Reo o te Tangata Ke i Teia Tuatau

10. Eaa tetai mataara e rongoia ai te reo o te tangata ke?

10 Te au manako akavareanga. Kua akakite te apotetoro ko Paulo e: “Auraka e turori ua atu i te tuatua rikiriki ke ke tau kore ra.” (Ebera 13:9) Eaa te tu o te au apiianga? I te mea e ka rauka ia ratou i te ‘turori ua atu ia tatou,’ te taka meitaki ra e te taiku ra a Paulo ki te au apiianga te akaparuparu ra a to tatou parani i te pae vaerua. Koai ma te tuatua ra i taua au apiianga ke? Kua akakite a Paulo ki tetai pupu no te aronga pakari Kerititiano e: “E ka tu mai oki te tangata mei roto ia kotou uaorai, e tuatua mai i te tuatua mingi, kia aruia ratou e te pipi.” (Angaanga 20:30) E tikai, i teia tuatau nei mei te tuatau o Paulo ra, te timata ra etai au tangata tataki tai tei riro ana ei tuanga no te putuputuanga Kerititiano i te akavare i te mamoe na te tuatua anga i te “tuatua mingi”​—e au pikikaa tikai kare e tika ana. Mei ta te apotetoro ko Petero e akakite maira, kua taangaanga ratou i te “tuatua pikikaa”​—e au tuatua te aite ra ki te tuatua mou inara e puapinga kore ua mei te moni pikikaa ra.​—2 Petero 2:3.

11. Akapeea te au tuatua tei kiteaia ia 2 Petero 2:1, 3 i te akatuera anga mai i te ravenga e te akakoroanga a te au apoteiti?

11 Kua akatuera ateaia e Petero te au ravenga a te au apoteiti na te tuatua anga e “ka akatupu poiri ua [mai ratou] i te tuatua pikikaa mate ra.” (2 Petero 2:1, 3) Mei te keia rai i roto i ta Iesu akatutuanga no te koro mamoe kare e tomo atu ‘na te ngutupa, ko te kake na runga i tetai ara ke ra,’ no reira te aere maira te au apoteiti na roto i te au tu itorotoro marie ua kia tatou. (Galatia 2:4; Iuda 4) Eaa to ratou akakoroanga? Kua tuatua mai a Petero: “E apingaia ta ratou ia kotou.” E tikai, noatu e eaa ta te au apoteiti ka tuatua mai, te akakoroanga tikai a te au tangata tei tomo mai koia oki “ko te ta oki, e kia pou takiri.” (Ioane 10:10) Kia matakite i taua tangata ke ra!

12. (a) Akapeea e rauka ai i to tatou au kapitianga i te akatuera anga ia tatou ki te reo o te tangata ke? (e) Eaa te tu aiteite te vai ra i rotopu i te au tu kikite o Satani e to te aronga o te tangata ke o teia tuatau nei?

12 Te au kapitianga kino. Penei ka rongoia te reo o te tangata ke na roto i te aronga ta tatou e kapiti atura. Te akakino tikai ra te au kapitianga kino i te au mapu. (1 Korinetia 15:33) Kia maara e, kua iki a Satani ia Eva​—ko te vaine ou e kare e kite roa ana i o nga tangata mua ra. Kua akapapu atu aia kiaia e kua kotinga tikai a Iehova i tona rangatira, te tika anga e tika ake tetai tua. Kua aroa mai a Iehova i tana au mea angaia te tangata ra e te manako maira i to ratou oraanga. (Isaia 48:17) Mei te reira rai i teia tuatau, te tauta ra te tangata ke i te akakeu ia kotou e te au mapu e te arai tikai ra to kotou nga metua Kerititiano i to kotou rangatira anga. Akapeea taua tangata ke ra i te akakeu anga ia koe? Kua akatika mai tetai tamaine Kerititiano e: “No tetai tuatau kua paruparu toku akarongo no toku au oa apii. Kua tuatua ua ratou e e akonoanga arairai taku e te tau kore.” Inara, te tika anga te aroa maira to kotou nga metua ia kotou. No reira me tauta mai te au oa apii e eiaa koe e irinaki i to nga metua ra, auraka e akavareia mei ia Eva rai.

13. Eaa te aerenga pakari ta Davida i aru, e eaa tetai mataara ka rauka ia tatou i te aru iaia?

13 No runga i te au kapitianga kino, kua akakite mai te tata taramo ko Davida e: “Kare au i noo i roto i te au tangata tarevakaua, kare oki i kapiti i roto i te aronga pikikaa.” (Salamo 26:4) Te kite akaou ra ainei koe i te tu tikai o te tangata ke? Ka uuna ratou e koai oki ratou​—mei ia Satani rai i te uuna anga i tona tu na te taangaanga anga i tetai ovi. I teia tuatau, kua uuna etai au tangata akono tau kore i to ratou tu tikai e te au akakoroanga na te taangaanga anga i te Internet. I roto i te au chat room, penei ka aravei mai te aronga mamaata kino ra ei au mapu i te akavare ia koe ki roto i tetai ereere. E te aronga ou e, kia matakite tikai ine ko te akakino aea ia kotou i te pae vaerua.​—Salamo 119:101; Maseli 22:3.

14. Akapeea te nuti akakitekite, i tetai taime, i te akakite anga i te reo o te tangata ke?

14 Te au akaapaanga pikikaa. Noatu e e tau ua ra etai au nuti ripoti no runga i te Au Kite o Iehova, i tetai taime ra kua tuku ua te nuti akakitekite ia ratou uaorai kia taangaangaia kia akakite i te reo akaapa anga o te tangata ke ra. Ei akatauanga, i roto i tetai enua kua akakite pikikaa mai tetai nuti ripoti e kua turu ana te Au Kite i te tutara o Hitler i te tuatau i te Tamaki II o te Ao. Ko tetai ra, kua akaapa tetai ripoti e kua kangaia e te Au Kite te au are pure. I tetai atu au enua e manganui kua akaapa te nuti akakitekite i te Au Kite no te patoi anga i te oronga i te rapakau anga pae vairakau ki ta ratou tamariki e kua akatika katoa rai i te au ara kino tei raveia e te au taeake irinaki. (Mataio 10:22) Noatu rai, kua kite te au tangata ngakau tae tei kite ia tatou uaorai e e pikikaa taua au akaapaanga ra.

15. Eaa ra e kare e meitaki i te irinaki atu i te au mea ravarai tei orongaia mai na roto i te nuti akakitekite?

15 Eaa ta tatou ka rave me aro atu i te au akaapaanga tei akatotoaia e te reo o taua tangata ke ra? E mea meitaki kia akarongo tatou ki te akoanga a Maseli 14:15: “Te akarongo ra te kite kore i te au tuatua katoa ra: te akara meitaki ra te tangata akono ra i tona takainga.” Kare e meitaki i te irinaki atu i te au mea ravarai tei orongaia mai ei tuatua mou i roto i te nuti akakitekite. Kare oki tatou e irinaki kore tikai i te akakitekite anga katoatoa a te tangata nei, te kite nei tatou “e te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra.”​—1 Ioane 5:19.

“Timata ra i Taua Au Tuatua Akauruia Ra”

16. (a) Akapeea te tu o te mamoe tika tikai i te akatutu anga mai i te tuatua tika no te au tuatua a Iesu tei kiteaia ia Ioane 10:4? (e) Eaa ta te Pipiria e akamaroiroi maira kia rave tatou?

16 Akapeea, i reira, tatou i kite papu ei e te akono kapiti ra tatou ki tetai oa me kare ki tetai enemi? I na, kua tuatua a Iesu e te aru ra te mamoe i te tiaki e “kua kite oki ratou i tona reo.” (Ioane 10:4) Kare no te tu tikai o te tiaki ra e akakeu ra i te mamoe kia aru iaia; ko tona reo ra. Kua akakite mai tetai puka no runga i te au enua Pipiria e kua karanga tetai manuiri e te kite ra te mamoe i to ratou tiaki no tona kakau, kare e no tona reo. Kua pau mai tetai tiaki e ko te reo ta ratou i kite. Ei akapapu i teia, kua taui raua ko te tangata ke i te kakau. Kua aao i te kakau o te tiaki, kua kapiki atu te tangata ke i te mamoe, inara kare ratou i oro mai ana. Kare ratou i kite i tona reo. Inara, te kapiki anga te tiaki ia ratou, noatu e kakau ke tona, kua aere viviki mai te mamoe. No reira, penei e akara anga mei tetai tiaki rai tetai tangata, inara ki te mamoe ra, kare te reira e akapapu mai e e koia tikai te reira. Ko te tika, te timata ra te mamoe, i te reo o tei kapiki maira, i te akaaite anga i te reira ki te reo o te tiaki. Te akakite maira te Tuatua a te Atua e kia rave rai tatou i te reira​—“e timata ra i taua au tuatua akauruia ra, kia kitea e, no ko mai aina i te Atua ra.” (1 Ioane 4:1, akaaite ia NW; 2 Timoteo 1:13) Eaa te ka tauturu ia tatou kia rave i te reira?

17. (a) Akapeea tatou e matau ei i te kite i te reo o Iehova? (e) Te tauturu ra te kite o Iehova ia tatou kia rave i te aa?

17 Tei maramaia, te kite meitaki anga tatou i te reo o Iehova, me kare i te karere, e meitaki atu ia i te kite anga tatou i te reo o tetai tangata ke. Te tou maira te Pipiria e akapeea tatou i te akatupu anga i taua kite ra. Kua akakite mai te reira e: “E na to kotou taringa e akarongo i tetai manga tuatua i muri mai ia kotou, i te na ko anga, Teia te ara, e na reira te aere; kia anga kotou i te pae katau, e kia anga kotou i te pae kaui.” (Isaia 30:21) Ko taua “tuatua” te aere maira na muri mai ia tatou te aere maira mei roto i te Tuatua a te Atua. I te au taime ravarai ia tatou e tatau ra i te Tuatua a te Atua, te akarongo ra tatou, mei te mea rai, i te reo o to tatou Tiaki Maata, ko Iehova. (Salamo 23:1) No reira, te maata atu i to tatou apiianga i te Pipiria, e maata atu to tatou matau anga i te reo o te Atua. Ka rauka i reira i taua kite tikai i te tauturu ia tatou kia kite viviki i te reo o te tangata ke.​—Galatia 1:8.

18. (a) Eaa te o maira i te kite anga i te reo o Iehova? (e) Kia tau kia Mataio 17:5, eaa ra tatou ka akarongo ei ki to Iesu reo?

18 Eaa te o katoa maira i te kite anga i te reo o Iehova? I te pae mai i te akarongo anga, te kapiti maira te akono anga i te reira. E akara akaou ana ia Isaia 30:21. Kua akakite mai te Tuatua a te Atua e: “Teia te ara.” Ae, na roto i tetai apii o te Pipiria, te rongo ra tatou i te au arataki anga a Iehova. Aru mai, kua akaue mai aia: “E na reira te aere.” Te inangaro maira a Iehova kia akono tatou i ta tatou e rongo ra. No reira, na te taangaanga anga i ta tatou i kite, te akaari ra tatou e kare tatou i akarongo ua i to Iehova reo mari ra te akono katoa ra i te reira. (Deuteronomi 28:1) Na te akarongo anga ki to Iehova reo te aite anga katoa te akarongo ra ki to Iesu reo, no te mea kua akakite mai a Iehova uaorai e kia rave tatou i te reira. (Mataio 17:5) Eaa ra ta Iesu, te Tiaki Meitaki, i akakite mai kia rave tatou? Te apii maira aia ia tatou kia akariro i te tangata ei pipi e kia irinaki ki “te tavini akono meitaki e te pakari.” (Mataio 24:45; 28:18-20) Na te akarongo anga ki tona reo ko te aite anga e ora mutu koreia no tatou.​—Angaanga 3:23.

‘Ka Oro Ke Ratou mei Iaia’

19. Eaa to tatou tu me ariu atu ki te reo o te tangata ke?

19 Akapeea, i reira, me ariu atu tatou ki te reo o te tangata ke? Mei ta te mamoe i rave ana. Kua tuatua mai a Iesu e: “Kare ratou e aru i te tangata ke, ka oro ke ratou i reira: kare oki ratou e kite i te reo o te tangata ke.” (Ioane 10:5) E taki rua o tatou manako anga. Te mea mua, “kare [tatou] e aru” i te tangata ke. Ae, ka kopae tikai tatou i te tangata ke. Ko te tika, i roto i te Pipiria Ereni, te tuatua “kare oki” te akakite maira i te mataara pakari roa atu i te akakite anga mai i te kopaeanga i roto i taua reo ra. (Mataio 24:35; Ebera 13:5) Te rua, “ka oro ke [tatou] i reira,” me kare ka anga ke mei iaia ra. Ko te mataara tika ua te reira i te manako anga atu i te aronga kare e rotai ana ta ratou au apiianga ki te reo o te Tiaki Meitaki.

20. Akapeea tatou i te ariu anga atu me aro atu tatou i te (a) au apoteiti pikikaa, (e) au kapitianga kino, (nga) au ripoti akaapa anga a te nuti akakitekite?

20 No reira, me aro atu i te au manako apoteiti ta taua aronga ra e akakite maira, te inangaro ra tatou i te rave i ta te Atua Tuatua i akakite mai e: “Ka akara meitaki io na kotou i te aronga i akataka ke, e te akatupu i te mea e turori ei ra, e te tau kore i te tuatua i apiiia kotou na; ka ariu ke atu kotou ia ratou.” (Roma 16:17; Tito 3:10) Pera katoa, ko te au mapu Kerititiano te aro atura i te au kino no te au kapitianga kino te inangaro ra i te taangaanga i ta Paulo akoanga tei orongaia ki te mapu ko Timoteo: “E rere ke koe i te au anoano o to mea ou anga ra.” E i te aro anga atu i te au akaapaanga pikikaa i roto i te nuti akakitekite, ka maara ia tatou tetai atu ako anga a Paulo kia Timoteo: “E ka uri atu ratou [te aronga tei akarongo ki te reo o te tangata ke] ki te au tua pikikaa. Ko koe ra, e tamou i toou manako i te au mea ravarai.” (2 Timoteo 2:22; 4:3-5NW) Noatu e mei teaa te reka anga o te reo o te tangata ke i te akara anga, kia rere ke atu tatou mei te mea katoatoa te ka tarurike i to tatou akarongo.​—Salamo 26:5; Maseli 7:5, 21; Apokalupo 18:2, 4.

21. Eaa te tutaki ta te aronga tei kopae i te reo o te tangata ke e tatari ra?

21 Na te kopae anga i te reo o te tangata ke, te akarongo ra te au Kerititiano vaerua akatainuia ki te au tuatua a te Tiaki Meitaki tei kiteaia ia Luka 12:32. I reira ra kua karanga atura a Iesu kia ratou e: “Auraka e mataku, e taku anana iti; e mea anoano na to kotou Metua, i te oronga mai i te basileia no kotou.” Pera katoa, te tapapa rekareka ra te “mamoe ke atu” i te akarongo anga i te au tuatua a Iesu: “Ka aere mai kotou, te aronga i akaoraia e taku Metua, e noo ki te basileia i akonoia no kotou mei te maani anga mairai i te enua nei.” (Ioane 10:16; Mataio 25:34) Mei teaa ra te tutaki akapumaana ngakau te tatari maira ia tatou me kopae tatou i “te reo o te tangata ke”!

Maara Ainei ia Koe?

• Akapeea a Satani i tano ei ki te akataka anga no te tangata ke tei taikuia mai i roto i te akatutuanga a Iesu no runga i te koro mamoe?

• Akapeea te reo o te tangata ke e rongoia ai i teia tuatau?

• Akapeea e rauka ai ia tatou i te kite i te reo o te tangata ke?

• Eaa to tatou tu me ariu atu ki te reo o te tangata ke?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 15]

Kua kite a Maria ia Karaiti

[Tutu i te kapi 16]

Kare te tangata ke e aere tika mai ki te mamoe

[Tutu i te kapi 18]

Akapeea tatou me ariu atu ki te reo o te tangata ke?