Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ka Puapingaia te Akaipoipo i Roto i Teianei Ao i Teia Tuatau

Ka Puapingaia te Akaipoipo i Roto i Teianei Ao i Teia Tuatau

Ka Puapingaia te Akaipoipo i Roto i Teianei Ao i Teia Tuatau

“E kakau na i te aroa, ko taua tatua apa kore ua ra ïa.”​—KOLOSA 3:14.

1, 2. (a) Eaa te tika anga te akamaroiroiia maira no runga i te putuputuanga Kerititiano? (e) Eaa ra te akaipoipoanga puapinga?

ME AKARA tatou i te putuputuanga Kerititiano, kare ainei ei akapumaana anga i te ngakau te kite anga i te au tokorua akaipoipo e manganui te vai tiratiratu ra ki to ratou tokorua e 10, 20, 30, me kore e maata atu te au mataiti? Kua vai tiratiratu ratou ki to ratou tokorua na roto i te au tuatau taitaia e te meitaki.​—Genese 2:24.

2 Te maata anga ka akatika mai e kua tupu ana te au akaaoanga i roto i to ratou akaipoipo. Kua tata tetai vaine akarakara e: “Te au akaipoipo mataora kare e manamanata ana. Te vai ra te au tuatau meitaki e te au tuatau kino . . . Inara i roto i tetai ravenga . . . kua noo akaipoipo ua rai teia au tokorua noatu te [oripu] o te oraanga i teia tuatau.” Kua kite te au tokorua puapinga i te akono i te au oripu te ka tupu mai e te au taitaia te tupu maira mei te au taomi anga o te oraanga, me e tamariki tikai ta ratou e utuutu ra. Kua apii mai te tupuanga ki taua au tokorua ra e ko te aroa mou ‘kare ua e kore.’​—1 Korinetia 13:8.

3. Eaa ta te au tare anga e akakite maira no runga i te akaipoipo e te kopae anga, te taki atura ki teea au uianga?

3 Ei tukeanga, e mirioni ua atu au akaipoipo kua tupu mai te kino i te openga. Te karanga ra tetai ripoti e: “E apa o te au akaipoipo katoatoa i Marike i teia tuatau te tapapaia ra e ka ope atu ki roto i te kopae anga. E ko taua [au kopae anga] ra e apa ka tupu mai i roto rai i te 7.8 mataiti mua o te akaipoipoanga . . . I rotopu i te 75 patene o te au tangata tei akaipoipo akaou, e 60 patene ka kopae akaou.” Pera katoa i roto i te au enua e iti ua te numero o te kopae anga kua kitea mai tetai taui anga. Ei akaraanga, i Tiapani vaitata rai e kua taki rua te numero o te kopae anga i te au mataiti i topa akenei. Eaa ra etai au taomi anga te taki atura ki teia turanga, e au taomi anga te akakite maira iaia uaorai i tetai taime i roto tikai i te putuputuanga Kerititiano? Eaa te anoanoia ra kia akariro i tetai akaipoipo kia puapingaia noatu te au tauta anga a Satani kia akaparuparu i taua akanoonoo anga?

Kia Kopaeia te Au Ereere

4. Eaa etai au tumu te ka akaparuparu i tetai akaipoipo?

4 Te tauturu maira te Tuatua a te Atua ia tatou kia marama i te au tumu anga te ka akaparuparu i tetai akaipoipo. E akamanako ana, ei akaraanga, i te au tuatua a te apotetoro ko Paulo no runga i te au turanga te ka tupu i teia au tuatau openga nei: “I te au ra openga ra ka tae mai te au tuatau kikino tei ngata roa no te akono atu. E riro te au tangata ei inangaro ia ratou uaorai, ei noinoi i te moni, ei manako iaia uaorai, ei akateitei, ei tapepe pikikaa, ei akarongo kore ki te au metua, ei akameitaki kore, ei tiratiratu kore, kare e aroa natura, kare i va no tetai ua atu koreromotu anga, ei akakino, ma te kore e akatere-uaorai, ei roto riri, ma te kore e aroa no te tu meitaki, ei pikikaa ra, ei manako pakari, ei kiia i te tu parau, ei aronga inangaro i te au mea e navenave ra kare ei aronga inangaro i te Atua, e tutu akono i te Atua ra inara kua pikikaa ia i tona ririnui; e mei teia aronga nei e uri ke.”​—2 Timoteo 3:1-5NW.

5. No teaa ra tetai ‘tei inangaro iaia uaorai’ ka akakino ei i tona akaipoipo, e eaa ra ta te Pipiria akoanga no runga i teia?

5 Me akara tatou i ta Paulo au tuatua, ka kite tatou i te au mea e manganui tana i akapapa mai te ka taki atu ki te takake anga o te au pirianga akaipoipo. Ei akaraanga, te aronga tei “inangaro ia ratou uaorai” te karapii ra e te ngere ra te akamanako anga i tetai ke. Te au tane me kore te au vaine te inangaro ra ia ratou uaorai te tauta ra kia rauka mai ta ratou uaorai e inangaro ra. Kare ratou e tukutuku ua e te ariki mai. Ka akatupu ainei taua tu i tetai akaipoipoanga mataora? Kare rava. Kua ako pakari mai te apotetoro ko Paulo i te au Kerititiano, kapiti atu te au tokorua akaipoipo e: “Auraka takiri e mea e raveia [e koe] ma te taumāro, e te akanengonengo puapinga kore; ei ngakau akaaka ra, i te manako akameitaki atu tetai ki tetai, auraka iaia uaorai. Auraka te tangata e akono i tona anake uaorai au mea, e akono katoa ra i to etai ke ra au mea.”​—Philipi 2:3, 4.

6. Akapeea te anoano o te moni i riro mai e e akaparuparu anga i tetai pirianga akaipoipo?

6 Ka riro te anoano i te moni ei akatupu anga i tetai akatakake anga i rotopu i tetai tane e tetai vaine. Kua akamatakite maira a Paulo: “Kareka te aronga e māro e kia maata te apinga, e rokoia ïa e te timataanga, e te ereere, e te anoano neneva e manganui, e kino ei ra, e maremo takiri atu ei te tangata ki roto i te pou e te mate. Ko te anoano maata oki i te moni te tumu o te au kino katoa nei; kua taka ke rava oki tetai aronga i te akarongo nei, i te umuumu anga i te reira, e kua ko mama rava ia ratou uaorai i te iriea e manganui.” (1 Timoteo 6:9, 10) Ma te mii, kua tika ta Paulo akamatakite anga i roto i te au akaipoipoanga e manganui i teia tuatau. I roto i ta ratou kimi anga no te apinganui, kua kopae te au tokorua e manganui i te au anoano o to ratou tokorua, kapiti atu te anoano tumu no te turu anga i te pae manako ngakau e te pirianga oa putuputu e te maana.

7. I roto i etai au turanga, eaa te tu te taki atura ki te tiratiratu kore o te akaipoipo?

7 Kua karanga katoa mai a Paulo e ka riro mai etai i roto i teia au tuatau openga ra “ei tiratiratu kore, kare e aroa natura, kare i va no tetai ua atu koreromotu anga.” Te tia akaipoipo anga e taputou anga ngateitei te ka taki atu ki tetai tatua tinamou anga, kare ki te kino. (Malaki 2:14-16) Inara, ko etai, kua anga atu i to ratou au manako inangaro anga ki tetai aronga ke kare i to ratou tokorua. Kua akataka mai tetai vaine tei roto i tona 30 mataiti tei akarukenaia mai e tana tane e i mua ake ka akaruke ei aia, kua rave katoa aia i te tu piripiri, te akaari katoa anga i te inangaro, ki tetai au vaine ke. Kua ngere iaia i te kite e e tu akono tau kore ia no tetai tangata akaipoipo. Kua mamae tikai aia i tona kite anga i teia i te tupu anga e kua tauta karape i te akamatakite atu iaia no runga i te mataara tarevake te piri atura aia. Noatu rai, kua topa atu aia ki roto i te akaturi. Noatu e kua orongaia atu te au akamatakite anga aroa, kare te tokorua apa ra i akarongo mai ana. Kua topa kino atu aia ki roto i te ereere.​—Maseli 6:27-29.

8. Eaa te ka arataki atu ki te akaturi?

8 Mei teaa atura te taka meitaki o te akamatakite anga a te Pipiria no runga i te akaturi! “Ko tei akaturi i te vaine ra, e neneva maata ïa; ko tei akapera ra, kua ta ïa i tona uaorai vaerua.” (Maseli 6:32) Tei matauia, kare te akaturi i tetai ravenga tupu poitirere ua e te viviki. Mei ta te tangata tata Pipiria ko Iakobo e tou maira, e rave matauia ana te ara mei te akaturi rai i muri ake i te akamanako ua anga atu e te akatika anga i te reira. (Iakobo 1:14, 15) Kua akamutu marie te tokorua tei apa ra i te noo tiratiratu ki te tokorua tana i tia ana e ka vai tiratiratu i roto i te tuatau e ora. Kua karanga a Iesu e: “Kua akarongo kotou e, i tuatuaia mai e te aronga taito ra e, ‘Auraka rava koe e akaturi:’ Te karanga atu nei ra au kia kotou, Ko tei akara ua atu i te vaine ei akatupu i te inangaro, kua akaturi takere ïa aia i taua vaine ra i tona uaorai ngakau.”​—Mataio 5:27, 28.

9. Eaa te akoanga pakari te kiteaia ra ia Maseli 5:18-20?

9 No reira, te aerenga pakari e te tiratiratu koia oki tei akamaroiroiia mai i roto i te puka a Maseli: “Kia akameitakiia taau vai puna: e kia rekareka koe i te vaine o toou ou anga ra. Kia riro aia mei te aili te inangaro! e mei te iale te manea! kia mataora ua rai koe i nga u nona; e kia mareka tamou koe i tona inangaro. Eaa oki koe, e taku tamaiti, i taurekarekaʼi ki te akaturi, e i takavekave ei ki runga i te vaine ke?”​—Maseli 5:18-20.

Auraka e Rapurapu ki Roto i te Akaipoipo

10. No teaa ra ei mea pakari kia akapou i te tuatau kia kite i te tokorua tau?

10 Penei ka tupu mai te au manamanata i roto i te akaipoipo me tomo atu tetai nga tokorua ki roto i tetai pirianga rapurapu ua. Penei e ou roa raua e te karape kore. Me kore penei ua ake kare raua i akapou ana i te tuatau i te kite i tetai e tetai​—ta raua e reka ra e te reka kore ra, to raua au akakoroanga i roto i te oraanga, to raua turanga ngutuare tangata. E mea pakari i te akono i te akakoromaki, i te akapou anga i te tuatau kia kite i te tokorua tau. E akamanako ana ia Iakoba, te tamaiti a Isaaka. Kua rave aia i te angaanga no tona metua tane ongoai e itu mataiti i mua ake ka akatikaia ai aia kia akaipoipo ia Rahela. Kua rave puareinga ua aia i te reira no te mea kua akatumuia tona au manako ngakau ki runga i te inangaro tika tikai, kare ki runga i te akara anga manea ua.​—Genese 29:20-30.

11. (a) Eaa ta te tatua akaipoipo e kapiti maira? (e) Eaa ra i puapinga ai kia taangaanga pakariia te tuatua anga i roto i te akaipoipo?

11 Kare te akaipoipo i te pirianga akainangaro ua. Te kapiti ra te tatua akaipoipo e e rua nga tangata mei roto mai i te au turanga ngutuare tuke e ma te au tu tuke, te au turanga manako ngakau, e e maata te taime e au turanga apii anga tuke. I tetai taime e kapiti anga te reira i nga peu e rua, pera katoa e rua nga reo. I tetai ua atu tu, te kapiti maira te reira e rua nga reo ma te tu kite i te akakite mai e e rua nga manako tuke no runga i te au tu ravarai o te au tumu manako. Taua nga reo e rua ra e tuanga tika tikai ia no tetai tatua akaipoipoanga. Ka akaapa putuputu e ka kopekope raua, me kare ka riro raua ei akamaroiroi anga maana e te akamatutu anga. Ae, ka rauka ia tatou ma ta tatou au tuatua i te tamamae me kore i te rapakau i to tatou tokorua. Te tuku ra te tuatua kare i akatereia i te taomi anga maata ki runga i tetai akaipoipo.​—Maseli 12:18; 15:1, 2; 16:24; 21:9; 31:26.

12, 13. Eaa te manako tau no te akaipoipo te akamaroiroiia ra?

12 No reira, e mea pakari kia akapou tikai i te tuatau kia kite i te tokorua tau. Kua karanga ana tetai tuaine Kerititiano pakari e: “Me akara koe i tetai tokorua akaipoipo tau, penei e akamanako ana e tai ngauru umuumuanga tumu taau e inangaro ra i te kite i roto i taua tangata ra. Me ka kitea mai e koe e itu ra, e ui kia koe uaorai, ‘Te puareinga ra ainei au i te akakore atu i te toru tei ngaro ra? Ka rauka ainei iaku i te akakoromaki i taua au apa ra i te au ra ravarai?’ Me ka ekoko koe, e akamutu e e akamanako akaou.” Ae, te anoanoia ra koe kia akara tikai. Me inangaro koe i te akaipoipo, kia kite oki e kare e kiteaia e koe tetai tokorua apa kore. Inara, i taua taime rai, te tangata taau ka akaipoipo atu i te openga ra kare katoa i kitea mai tetai tokorua apa kore!​—Luka 6:41.

13 Te kapitiia maira i roto i te akaipoipo te au atinga. Kua akakite mai a Paulo i teia i te karanga anga aia e: “Te inangaro nei ra au e, eiaa to kotou ei pekapeka anga. Te tangata kare i akaipoipoia ra, te akono ra ïa i ta te Atu, i te mea e marekaʼi te Atu: Kareka tei akaipoipoia ra, te akono ra ïa i te au mea o teianei ao, i te mea e marekaʼi tana vaine. E tu ke katoa to te vaine noo tane e te tamaine paretenia. Te vaine akaipoipo koreia ra, te akono ra ïa i ta te Atu, kia meitaki aia i te kopapa e te vaerua katoa: kareka te vaine i akaipoipoia ra, te akono ra ïa i te au mea o teianei ao, i te mea e marekaʼi tana tane.”​—1 Korinetia 7:32-34.

Te Tumu i Poka ai Etai Au Akaipoipo

14, 15. Eaa te akatupu ra kia akaparuparuia te tatua o te akaipoipo?

14 I nga mataiti ua akenei kua kite tetai vaine Kerititiano i te kopae anga poitirere ua i te akaruke anga tana tane iaia i muri ake i te akaipoipo anga e 12 mataiti e kua akamata i tetai pirianga ki tetai vaine ke. Kua kite ainei aia i tetai au akairo akamatakite anga i mua ake te takake anga? Kua akataka mai aia: “Kua tae aia ki te turanga kare aia e pure akaou ana. Kua rave aia i te au kotoe anga puapinga kore ua kia kore e aere mai ki te au uipaanga Kerititiano e te angaanga tutu anga. Kua karanga aia e e maata roa te angaanga me kore e roiroi i te akapou anga i te tuatau kiaku ra. Kare aia e tuatua mai kiaku. Kare e uriuri akaou ana i te au mea pae vaerua. E mea tangi tikai ia. Kare aia ko te tane taku i akaipoipo ana.”

15 Kua ripoti mai tetai pae e te kiteaia ra te au akairo aiteite, kapiti anga i te akaruke anga i te apii Pipiria nana uaorai, te pure, me kore te aere anga ki te au uipaanga Kerititiano. Tera te aite anga, te au tangata tataki tai e manganui tei akaruke i to ratou tokorua i te openga ra kua akatika i to ratou pirianga ma Iehova kia akaparuparuia. Tei tupu mai, kua akapoiriia to ratou marama i te pae vaerua. Kare a Iehova i te Atua ora kia ratou. Kua kore te ao ou o te tuatua tika tei taputouia mai ei mea tika tikai. I roto i etai au turanga, kua tupu mai teia akaparuparu anga i te pae vaerua i mua ake ka akatupu ei te tokorua tiratiratu kore ra i tetai pirianga i vao ake i te akaipoipo.​—Ebera 10:38, 39; 11:6; 2 Petero 3:13, 14.

16. Eaa te akaketaketa ra i te akaipoipo?

16 Ei tukeanga, kua akakite mai tetai nga tokorua mataora tikai i te puapinga o to raua akaipoipo ki to raua tatua ketaketa i te pae vaerua. E pure kapiti ana raua e te apii kapiti anga. Te karanga ra te tane e: “E tatau kapiti ana maua i te Pipiria. E aere kapiti ana maua i roto i te angaanga orometua. E reka ana maua i te rave kapiti anga i te au mea.” Te taka meitaki ra te apiianga: Te akono tamou anga i tetai pirianga meitaki ma Iehova ka oronga maataia mai te tu ketaketa no tetai akaipoipo.

Kia Akara Tikai e kia Komunikeiti

17. (a) Eaa nga mea e rua te akatupu ra i tetai akaipoipo kia puapingaia? (e) Akapeea a Paulo i te akataka anga mai i te aroa Kerititiano?

17 E rua nga mea ke atu te akatupu ra i tetai akaipoipo kia puapingaia: te aroa Kerititiano e te komunikeitianga. Me te inangaro ra nga tangata e rua i tetai e tetai, te vai ra te manako anga kia kopae atu i te au tarevake a tetai e tetai. Penei ka tomo atu te nga tokorua ki roto i te akaipoipo ma te au tapapa anga pikikaa, penei i te akatumu anga i ta raua i tatau ana i roto i te au puka akainangaro anga me kore i te akara anga i te au teata. Inara, i te openga ra, ka aro atu te nga tokorua i te tika anga tikai. Penei ka riro mai i reira, te au tarevake meangiti ra ei au manamanata maata tikai. Me tupu mai te reira, te anoanoia ra te au Kerititiano kia akaari i te ua o te vaerua, i tetai turanga koia oki te aroa. (Galatia 5:22, 23) E ririnui tikai te aroa. Kua akataka mai a Paulo i taua aroa Kerititiano, i te na koanga e: “E akakoromaki anga roa to te aroa, e te takinga-meitaki. . . . kare [te reira] e kimi i te meitaki nona uaorai, kare e riri vave, kare e manako kino ia etai ke; . . . E tapoki i te au mea katoa, e akarongo i te au mea katoa, e manakonako i te au mea katoa, e akakoromaki i te au mea katoa.” (1 Korinetia 13:4-7) Te taka meitaki ra, te akatika ra te aroa tika tikai no te au tu paruparu o te tangata. Ma te tika tikai, kare te reira e tapapa ana i te tu apa kore.​—Maseli 10:12.

18. Akapeea te komunikeitianga i te akaketaketa anga i tetai pirianga?

18 E puapinga katoa te komunikeitianga. Noatu e eaa te roa te akaipoipo anga, kia tuatua te nga tokorua ki tetai e tetai e kia akarongo tikai ki tetai e tetai. Te karanga ra tetai tane: “E akakite ua ana maua i to maua manako ngakau inara na roto i tetai tu oaoa.” Tei tupu maira, te kite ra tetai tane me kore tetai vaine i te akarongo e kare ua i tei tuatua uaia maira kareka katoa ra tei kore i tuatuaia mai. Tera te tu, i te au mataiti e aere atura, te kite ra tetai nga tokorua tei akaipoipo mataora i te kite i te au manako kare i tuatuaia mai me kore i te au manako ngakau kare i akakiteia mai. Kua karanga ana etai au vaine e kare ta ratou au tane i akarongo mai ana tikai ki ratou. Kua kopekope etai au tane e i te akara anga e inangaro ana ta ratou au vaine i te komunikeiti i te au taime kare e tau ana. Te kapiti maira te komunikeitianga ki te tangi aroa e te marama anga. E puapinga tikai te komunikeiti anga tau no te tane e te vaine.​—Iakobo 1:19.

19. (a) Eaa ra te tataraara i riro ei ei mea ngata? (e) Eaa te ka akakeu ia tatou kia tataraara?

19 I tetai taime te kapiti maira te komunikeiti i te tataraara anga. Kare te reira i te mea mama ua. Te umuumu ra te reira i te tu akaaka kia akakite i ta tetai au tarevake. Inara, ka rauka i te reira i te tauturu i tetai akaipoipo! Ka rauka i tetai tataraara anga tikai i te akaatea i tetai akatupu anga maro i te tuatau ki mua e ka akatupu mai i tetai mataara no te akakore anga tikai i te ara e tetai pauanga ki te manamanata. Kua akakite mai a Paulo e: “E tauturu atu tetai ki tetai, e akakore tetai i ta tetai ara, e tapepeanga ta tetai ki tetai ra; mei te Mesia i akakore i ta kotou na, e akapera katoa kotou. E ei runga ravao i taua au mea katoa nei e kakau na i te aroa, ko taua tatua apa kore ua ra ïa.”​—Kolosa 3:13, 14.

20. Akapeea tetai Kerititiano i te akono anga i tona tokorua akaipoipo i roto i te ngai muna e i mua i tetai ke?

20 Te mea puapinga maata katoa i roto i tetai akaipoipo te turu anga kapiti. Kia rauka i tetai tane e te vaine Kerititiano i te irinaki i tetai e tetai. Eiaa tetai e akaparuparu i tetai me kore i tetai atu au tu te akaiti mai anga i to tetai irinaki anga uaorai. E akameitaki aroa atu tatou i to tatou tokorua akaipoipo; kare tatou e akaapa kino atu ia ratou. (Maseli 31:28e) Papu tikai e, kare tatou e taakaaka atu ia ratou na te akariro anga ia ratou ei mea takatakata neneva e te manako kore. (Kolosa 4:6) Te akaketaketaia ra taua turu anga kapiti na te au akakitekite anga putuputu o te aroa. Ka rauka i tetai amiri anga me kore tetai tuatua aroa i te karanga e: “Te inangaro nei rai au ia koe. Mataora au i te pae koe iaku.” Ko teia tetai au tumu te ka akakeu i tetai pirianga e te tauturu i te akaipoipo kia puapingaia i roto i teianei ao i teia tuatau. Te vai atura tetai, e na te atikara e aru mai nei e oronga mai i tetai au arataki anga Tuatua Tapu e akapeea i te akariro anga i tetai akaipoipo kia puapingaia. *

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 20 No tetai akakiteanga akataka anga maata, e akara i te puka The Secret of Family Happiness, neneiia e te Au Kite o Iehova.

Ka Rauka Ainei ia Koe te Akataka?

• Eaa etai au tumu te ka akaparuparu i tetai akaipoipo?

• No teaa ra e mea pakari kore tetai akaipoipo rapurapu ua?

• Akapeea te tu i te pae vaerua i te akatuke anga i tetai akaipoipo?

• Eaa te au tumu te tauturu ra i te akatinamou i tetai akaipoipo?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 12]

E maata atu te akaipoipo anga i to tetai pirianga akainangaro ua

[Au Tutu i te kapi 14]

Ko tetai pirianga ketaketa ma Iehova te tauturu ra i tetai tokorua kia akariro i tetai akaipoipo kia puapingaia