Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Mari—Ariki Vaine Taito ra o te Metepara

Mari—Ariki Vaine Taito ra o te Metepara

Mari​—Ariki Vaine Taito ra o te Metepara

“MANGA takanini rai toku katu i te tae atu anga ki toku pia moe i taua po ra i muri ake i tetai tarekareka anga ma toku au taeake i to matou manuia anga,” i maara ai te tangata Varani kimikimi apinga taito ra ko André Parrot. I roto ia Tianuare o 1934, i Tell Hariri, i te pae ua mai i te taoni meangiti ko Abu Kemal i runga i te Eupharata i Suria, kua ukea mai e Parrot e tona pupu i tetai tiki te akairo ra te tata anga: “Lamgi-Mari, te ariki o Mari, te kau taunga maata o Enlil.” Kua mataora tikai ratou i te kiteanga.

Kua kitenaia mai i te taopenga ra te oire o Mari! Eaa te inangaro o teia kiteanga ki te aronga apiipii o te Pipiria?

Eaa oki i te Mea Inangaroia?

Noatu e kua kiteaia te vai anga o Mari mei te au tataanga taito ra, to te reira ngai tikai kua roa ia ei apinga kitea koreia. Kia tau ki te aronga tata tuatua o Tumeria, ko Mari te ngai maata no tetai patireia tei tutara ana i tetai taime ra i runga ravao ia Mesopotamia katoatoa. Patuia i runga i nga pae o te Eupharata, kua akanoo meitakiia a Mari i te au tapaeanga mataara no te au ngai aere anga okooko te kapiti atura te Ava Peresia ki Asura, Mesopotamia, Anatolia, e te Pae Taatai o Metiterenia. Te kapiti maira i roto i te au apinga okooko te vaie, te metera, e te toka​—pouroa aere kare e maata ana i Mesopotamia​—te taritari ia ra na roto i te oire. Te au tero i runga i te reira kua akapuapinga maata atu ia Mari, akariro anga iaia kia maro i tona mana taoonga i rungao i te reira ngai. Inara, kua ope teia akatereanga, i te autuia anga a Suria e Saragona o Akada.

No etai 300 mataiti i muri mai i to Saragona autu anga, kua tutaraia a Mari e tetai au ututua kavana vaeau. I raro ia ratou, kua rauka akaou i te oire i tetai tuanga no te puapinga. Inara, tae ki te tuatau o tona tutara openga ra, ko Zimri-Lim, te aere atura a Mari ki te ngaro ke anga. Kua tauta a Zimri-Lim i te taokotai i tona pa enua na roto i tetai au ututua autuanga vaeau, te au koreromotu, e te au pirianga akaipoipo. Inara mei te 1760 M.T.N., kua autu atu e kua takore atu te Ariki ko Hammurabi o Babulonia i te oire, akaope anga ki ta Parrot i karanga ei “i tetai akaaereanga marama roa atu o te ao taito ra.”

I te takoreanga te pupu vaeau o Hammurabi ia Mari, kua oronga manako kore atu ratou i te tauturu maata ki te aronga kimikimi apinga taito ra e te aronga tata tuatua enua o teia tuatau. I te akainga anga i te au patu piriki vari kare i tunuia, kua tanu ratou i tetai au are tikai tei taeria ki te 5 mita i te teitei i tetai au ngai, akaora anga i reira i te reira mei te au takinga kino anga o te tuatau. Kua ukeia mai e te aronga kimikimi apinga taito ra i te au pueu no te au iero e te au are ariki ra, kapiti katoa atu ma tetai putunga apinga ko ia e te au tauatini ua atu tataanga te akakite marama maira no runga i tetai tu oraanga tangata taito ra.

No teaa ra te au pueu o Mari ei mea inangaroia e tatou? Akamanako ana i te taime i aaere ei te pateriareka ko Aberahama i runga nei te enua. Kua anauia a Aberahama i te mataiti 2018 M.T.N., 352 mataiti i muri ake i te Vaipuke maata. Koia te tai ngauru o te uki mei ia Noa mai. I ta te Atua akauenga, kua akaruke a Aberahama i tona oire tupuna, ko Ura, e kua aere atu ki Harana. I te mataiti 1943 M.T.N., e 75 mataiti te pakari a Aberahama, kua akaruke aia ia Harana no te enua o Kanaana. “Te au nekeanga o Aberahama mei Ura mai ki Ierusalema [i Kanaana] tei tau ki te tuatua enua kua tupu i te tuatau o Mari,” i karanga ai te tangata Itaria kimikimi apinga taito ra ko Paolo Matthiae. No reira, e puapinga te kiteanga ia Mari, mei te mea e ka tauturu te reira ia tatou i te akamanako i te ao i noo ei to te Atua tavini tiratiratu ko Aberahama. *​—Genese 11:10–​12:4.

Eaa ta te Au Pueu e Akakite Maira?

Kua tupu ruperupe te akonoanga i Mari mei te reira rai i tetai au ngai ke mai i Mesopotamia. Kua manakoia te reira ei apainga na te tangata kia tavini i te au atua. E kimi ua ana ia te anoano o te au atua i mua ake ka raveia ai tetai ua atu ikianga puapinga tikai. Kua kite mai te aronga kimikimi apinga taito ra i te au totoenga o tetai au iero e ono. Kapiti mai i roto i te reira ko te Iero o te au Riona (tei manakoia e tetai e e iero no Dagan, te Dagona o te Pipiria) e te au ngai akaruru anga o Ikita, te atua vaine no te anauanga, e pera katoa i te atua o te ra ko Shamash. I te akamataanga kua vai ana i roto i teia au iero ra tetai tiki no te atua tei orongaia te au atinga e te au pure. Kua tuku te aronga akamori i te au apinga katakata te akatutu ra ia ratou uaorai te pure ra i runga i te au paata i roto i te ngai tapu, i te irinakianga e ka akaroa atu to ratou akatutuanga i te angaanga no te akamorianga. Kua tata a Parrot: “Te tiki, mei te kanara i roto i te akamorianga Katorika rai i teia tuatau inara ki te turanga maata rava atu, ko te tikaanga tikai e tupauanga ia no te tangata irinaki ra.”

Te kiteanga umere takake roa atu i roto i te au pueu o Tell Hariri koia oki ko te au totoenga o tetai ngai are ariki maatamaata tikai, tei kiteaia e te ingoa o to te reira tangata openga tei noo ana i reira, te Ariki ko Zimri-Lim. Kua akataka mai te tangata Varani kimikimi apinga taito ra ko Louis-Hugues Vincent i te reira e ko “te poe o te parani e te patuanga Orieni taito ra.” Te kapi ra e tere atu i te ono eka, te vai ra mei tetai 300 pia e te au paepae. Noatu te tu taito ra, kua manakoia teia are ariki e ko tetai ia o te au mea umere o te ao nei. “E rongonui tikai te reira,” i karanga ai a Georges Roux i roto i tana puka Ancient Iraq, “e te Ariki o Ugarit, i te pae taatai o Suria, kare roa i taroaroa ana i te tuku atu i tana tamaiti e 600 kiro mita [370 maire] ki uta no te akakoroanga anake ua i te atoro atu anga i te ‘are o Zimri-Lim.’”

I mua ake ka tae atu ei i te paepae maatamaata, kua rauka te au manuiri i te aere atu ki te are ariki paruruia na roto i tetai ngutupa okotai ma te nga punanga te tu ra i nga tua e rua. Te noo ra i runga i tetai terono tukunaia ki runga i tetai atarau, kua akono te ariki openga o Mari, ko Zimri-Lim, i te au mea no te vaeau, pae o te okooko, e te au mea no te tu akatikatika; kua tuku atu i te au akavaanga; e kua ariki katoa i te au manuiri e te au komono. Te vai ua ra te au ngai nooanga no te au manuiri, tei tamataora putuputuia e te ariki i te au kaikaianga meitaki tikai. Kua kapitiia mai i roto i te au kai tau, te puakatoro tunutunu, akamaoa vivikiia, me kore kua tunu vai ia, te mamoe, te ria, te ika, e te moa​—kua kapu katoatoaia te reira ma te au tai garlic veravera e tetai au kai raurau tukeke e te au titi. Te kapitiia maira i roto i te kai venevene te au ua rakau ou, maro, me kore kua tatukaia e te au keke tei tunuia i roto i te au vairanga tuke ake rai. I te akamerengo anga i to ratou kaki vai, kua oake na ia te pia me kore te uaina ki te au manuiri.

Te ravenga no te tu ma kare roa i kore anga mei te are ariki. Kua kiteaia mai te au are pai te vai ra te tapu karaea e te au are meangiti kare ona nooanga. Kua paruruia te au taua e te tuanga i raro mai o te au paruru ma tetai parai anga o te ta. Kua akataeia te vai repo na roto i te au ara vai piriki, e te au paipa karakaraea parai ia e te ta kia kore e kiia e te vai te taangaangaia ra rai i muri ake i etai 3,500 mataiti. I te rokoia anga i nga vaine e toru mei te pupu vaine a te ariki i tetai maki kino tikai, e pakari te au ikuikuanga. Taua tutu vaine maki ra kua akatakakeia e kua vaooia ki roto i tetai ngai akatakakeanga. “Auraka tetai tangata e inu mei roto mai i tana kapu, e kaikai ki tona kainga kai, e i te noo ki runga i tona nooanga.”

Eaa ta Tatou ka Tamou Mai mei te Au Papaanga Pepa?

Kua kite mai a Parrot e tona pupu mei tetai 20,000 papa toka tei tataia i roto i te reo Akada. E au reta aere to runga i te au papa toka e te au tataanga no te akaaereanga e te tua o te pae moni. O teia au papaanga pepa, e tai toru ua tei neneiia. Noatu rai, e 28 voriumu o te reira. Eaa to ratou puapinga? “I mua ake i te kiteanga o te au papaanga pepa o Mari,” i karanga ai a Jean-Claude Margueron, te akaaere o te Taokotai Anga Kimikimi Apinga Taito ra no Mari, “vaitata rai kare a matou apinga i kite ana no te tuatua enua, te au akaaereanga, e te oraanga i te au ra i Mesopotamia e i Suria i te akamataanga o te rua tauatini mataiti. Mari ake i te reira, kua rauka te au pene katoa no te tuatua enua i te tataia.” Mei ta Parrot i karanga oki, te au papaanga pepa “te akaari poitirere maira i te au aiteiteanga i rotopu i te au tangata ta ratou i taiku ei e i ta te Koreromotu Taito e akakite maira kia tatou no te tuatau o te au Pateriareka.”

Te akamarama katoa maira te au papa toka kiteaia i Mari no runga i tetai au irava Pipiria tikai. Ei akaraanga, kua akaari mai te au papa toka e ko te rave anga i te vaine a te au enemi ra “e tika puapinga tikai no te tu oraanga ariki i taua taime ra.” Te akoanga o te tangata pikikaa ko Ahitophela kia Abasaloma te tamaiti a te Ariki ko Davida kia moe ki te au vaine a tona papa kare i te mea ou ia.​—2 Samuela 16:21, 22.

E 41 oroanga no te kimikimi apinga taito ra tei raveia ki Tell Hariri mei te 1933 mai. Inara, i teianei, e 20 ua rai o to Mari 270 eka tei akaraia ake rai. Penei ua ake, e manganui ua atu te au kiteanga umere tikai te tiaki ua ra kia raveia i Mari, te ariki vaine taito ra o te metepara.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 8 I te akaraanga e mea papu roa ake e te au ngati Iuda tuikaa tei apainaia ki Babulonia i muri ake i te akapouanga o Ierusalema i 607 M.T.N. kua aere atu na te pae mai i te au pueu o Mari.

[Mapu i te kapi 10]

(No runga i teia, akara i te puka)

Te Ava Peresia

Ura

MESOPOTAMIA

Eupharata

MARI

ASURA

Harana

ANATOLIA

KANAANA

Ierusalema

Tai Metiterenia (Tai Maata)

[Tutu i te kapi 11]

I roto i teia pepa kua akaparau te Ariki o Mari ko Iahdun-Lim no runga i tana angaanga patuanga

[Tutu i te kapi 11]

Te kiteanga o teia tiki o Lamgi-Mari kua tupu mai te akakiteanga papu tikai o Mari

[Tutu i te kapi 12]

Ko Ebih-Il, te akaaere maata o Mari, te pure ra

[Tutu i te kapi 12]

Te atarau i roto i te are ariki, penei te ngai i tu ana te tiki o tetai atua vaine

[Tutu i te kapi 12]

Te au pueu o Mari, te akaari maira te patuanga o te piriki vari kare i tunu ia

[Tutu i te kapi 12]

Tetai are pai o te are ariki

[Tutu i te kapi 13]

Te toka autuanga no Naram-Sin, te tangata tei autu ia Mari

[Tutu i te kapi 13]

Mei tetai 20,000 papa toka tei kitenaia i roto i te au pueu o te are ariki

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 10]

© Mission archéologique française de Tell Hariri-Mari (Syrie)

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 11]

Document: Musée du Louvre, Paris; statue: © Mission archéologique française de Tell Hariri-Mari (Syrie)

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 12]

Statue: Musée du Louvre, Paris; podium and bathroom: © Mission archéologique française de Tell Hariri-Mari (Syrie)

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 13]

Victory stele: Musée du Louvre, Paris; palace ruins: © Mission archéologique française de Tell Hariri-Mari (Syrie)