Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Manako Maata Mei te Puka Mua a Paraleipomeno

Au Manako Maata Mei te Puka Mua a Paraleipomeno

E Mea Ora te Tuatua a Iehova

Au Manako Maata Mei te Puka Mua a Paraleipomeno

MEI etai 77 mataiti tei pati i te oki atu anga te ngati Iuda ki to ratou enua anau mei te tuikaa i Babulonia. Te iero tei akatu akaouia e te Kavana ko Zerubabela e 55 mataiti i teianei i te tu anga. Te tumu maata i oki atu ei te ngati Iuda koia oki kia akamata akaou i te akamori mou i Ierusalema. Inara, kare o te tangata maroiroi no ta Iehova akamorianga. E anoano, rapurapu tikai tetai no te akamaroiroianga, e ko te reira tikai ta te puka Pipiria Mua a Paraleipomeno e oronga maira.

I te pae mai i te au rekoti o te papaanga, te tuatua ra te puka Mua a Paraleipomeno i tetai tuatau mei te 40 mataiti, mei te matenga o te Ariki ko Saula ki te matenga o te Ariki ko Davida. Te irinakiia ra e na te orometua ko Ezera i tata i teia puka i te mataiti 460 M.T.N. E mea puapinga tikai te puka a Paraleipomeno kia tatou no te mea te oronga maira i te kite tikai i roto i te akamorianga i ko i te iero e te oronga maira i te au akatakaanga no runga i te papa tupuna o te Mesia. Ei tuanga no te Tuatua akauruia a te Atua, te akamaroiroi maira ta te reira karere i to tatou akarongo e te akamaata maira i to tatou maramaanga o te Pipiria.​—Ebera 4:12.

E REKOTI PUAPINGA TIKAI NO TE AU INGOA

(1 Paraleipomeno 1:1–​9:44)

Te tataanga o te papaanga akataka meitakiia ta Ezera i tata mai e mea tau no nga tumu e toru: kia akapapu e ko te au tangata anake ua tei akamanaia te ka tavini i roto i te pupu kau taunga, kia kite i te akatuanga anga o te kopu tangata, e kia akonoia kia vai ua atu rai te rekoti no te papa tupuna e taki atura ki te Mesia. Te akapiri ra te rekoti i te tuatua enua o te ngati Iuda oki roa ki muri ki te tangata mua. E tai ngauru uki te apai ra ia tatou mei ia Adamu kia Noa, e tai ngauru akaou mai te apai ra ia tatou kia Aberahama. I te tata anga i muri mai i te au tamariki tamaroa a Isemaela, te tamariki tamaroa a te tavini vaine o Aberahama ko Ketura, e te tamariki tamaroa a Esau, te akamou ra te tataanga ki runga i te papaanga o te uanga o te 12 tamariki tamaroa a Iseraela.​—1 Paraleipomeno 2:1.

E maata te tuatua no runga i te uanga o Iuda no te mea na roto mai ia ratou te uanga ariki o te Ariki ko Davida. E 14 uki mei ia Aberahama mai kia Davida e 14 akaou mai ki te riroanga kia Babulonia. (1 Paraleipomeno 1:27, 34; 2:1-15; 3:1-17; Mataio 1:17) Kua tata mai i reira a Ezera i te uanga o te au kopu tangata i te tua itinga o Ioridana, aru mai i te papaanga o te au tamariki tamaroa a Levi. (1 Paraleipomeno 5:1-24; 6:1) Aru mai i reira i tetai akakiteanga taka meitaki poto ua o etai au kopu tangata ke atu i te pae opunga o te Kauvai o Ioridana e o te uanga o Beniamina. (1 Paraleipomeno 8:1) Kua papa katoaia mai te au ingoa o te aronga mua tei noo i Ierusalema i muri ake i te tuikaaanga i Babulonia.​—1 Paraleipomeno 9:1-16.

Pauia te Au Uianga Tuatua Tapu:

1:18—Koai te metua tane o Sela​—Ko Kainana me ko Arepakasada? (Luka 3:35, 36) Ko Arepakasada te metua tane o Sela. (Genese 10:24; 11:12) Te tuatua “Kainana” i roto ia Luka 3:36 penei e tauianga ia o te tuatua “Kaledea.” Me ko te reira ia, penei te karanga ra te tataanga mua e, “na Arepakasada te Kaledea.” Me kore penei ko te ingoa Kainana e Arepakasada te tou ra ki taua tangata okotai rai. Auraka e akangaropoina e ko te tuatua “na Kainana” kare i kiteaia ana i roto i tetai pae tataanga.​—Luka 3:36.

2:15—Ko Davida ainei te itu o te tamaiti a Iese? Kare. E varu a Iese tamariki tamaroa, e ko Davida te mea openga. (1 Samuela 16:10, 11; 17:12) I te akaraanga kua mate tetai tamaiti a Iese e kare roa i anau tamariki ana. Mei te mea e kare o te reira tamaiti akakeuanga ki runga i te au rekoti o te papaanga, kua kiriti a Ezera i tona ingoa ki vao.

3:17—No teaa ra a Luka 3:27 i karanga ei i te tamaiti a Iekonia ko Salatiela e na Neri? Ko Iekonia te metua tane o Salatiela. Inara, i te akaraanga kua oronga a Neri i tana tamaine kia Salatiela ei vaine nana. Kua taiku a Luka i te unonga a Neri ei tamaiti na Neri mei tana rai i rave no runga ia Iosepha, i te kapiki anga iaia e ko te tamaiti a te metua tane o Maria, na Eli.​—Luka 3:23.

3:17-19—Eaa te pirianga o Zerubabela, Pedaia, e Salatiela? E tamaiti a Zerubabela na Pedaia, e e tuakana teina raua ko Salatiela. Inara, i tetai au taime e karanga ana te Pipiria ia Zerubabela e ko te tamaiti a Salatiela. (Mataio 1:12; Luka 3:27) Penei te tumu no teia e kua mate a Pedaia, na Salatiela i reira i utuutu mai ia Zerubabela. Me kore penei i te mea kua mate a Salatiela kare i uangaia ana, kua rave a Pedaia i tetai akaipoipoanga taeake, e ko Zerubabela te tama mua o taua pirianga.​—Deuteronomi 25:5-10.

5:1, 2—Eaa te aiteanga i te rauka anga ia Iosepha te tikaanga o te tama mua? Te aiteanga koia oki kua rauka ia Iosepha e rua tuanga o te akatuanga anga. (Deuteronomi 21:17) Kua riro mai aia i reira e ko te metua tane o nga kopu tangata e rua​—ko Epheraima e Manase. Te toenga o te tamariki tamaroa a Iseraela e tai ua rai o ratou kopu tangata tataki tai i uanga mai.

Au Apiianga no Tatou:

1:1–​9:44. Te akapapu maira te au papaanga o te au tangata tikai e ko te akanoonooanga katoa no te akamori mou kua akatumuia, kare ki runga i te mea maani ua, mari ra ki runga i te tika tikai.

4:9, 10. Kua pau a Iehova i te pure akatenga a Iabeza no tetai akamaataanga o tona ngai na roto i te au kia rauka i te akono maata atu i te au tangata mataku i te Atua. Ka inangaro katoaia rai tatou i te oronga i te au pure ngakau tae no tetai akamaataanga ia tatou e piri maroiroi atura ki roto i te angaanga no te akariro anga i te au tangata ei pipi.

5:10, 18-22. I te tuatau o te Ariki ko Saula, kua autu atu te au kopu tangata i te itinga o Ioridana ki rungao i te Hagara noatu e e meangiti ua te numero o teia au kopu tangata me akaaiteia te retio kua tere atu e rua tangata ki te okotai. Te tumu no teia no te mea kua irinaki te au tangata ririnui o teia au kopu tangata ki roto ia Iehova e kua akara atu kiaia no te tauturu. Kia tuku tatou i te irinaki pu tikai ki roto ia Iehova ia tatou e rave ra i ta tatou tamakianga pae vaerua noatu te au tukeanga matakutaku.​—Ephesia 6:10-17.

9:26, 27. Kua akanooia ki te au tiaki ngutupa Levi ra tetai taoonga maata rava. Kua orongaia kia ratou te taviri ki te ngai tomoanga ki te au ngai tapu ra o te iero. Kua rauka tikai kia irinakiia ratou kia vai i te au pa i te au ra tataki tai. Kua orongaia mai kia tatou te apainga no te itae atu anga i te au tangata i roto i ta tatou ngai e angaanga ra e te tauturu anga ia ratou kia aere mai kia akamori ia Iehova. Kare ainei e ka tau katoa rai tatou kia irinakiia e kia tika tikai mei te au tiaki ngutupa Levi ra?

TUTARA A DAVIDA EI ARIKI

(1 Paraleipomeno 10:1–​29:30)

Kua akamata te tataanga i te tua o te Ariki ko Saula e tana tamariki tamaroa e toru e mate ra i roto i te tamakianga ki te au Philiseti i te Maunga Giliboa. Kua maaniia a Davida, te tamaiti a Iese, ei ariki i rungao i te kopu tangata o Iuda. Kua aere mai te au tangata tamaki katoa mei te au kopu tangata ki Heberona kia akaariki iaia ki rungao ia Iseraela katoa. (1 Paraleipomeno 11:1-3) Kare i roa ana i muri mai, kua opu atu aia ia Ierusalema. I muri akera, kua apai mai te au Iseraela i te aruna koreromotu ki Ierusalema “ma te maeva, e ma te tangi o te au pu tu ke ke, e ma te . . . akatangi ma te au nabala, e te au kinura.”​—1 Paraleipomeno 15:28.

Kua akakite mai a Davida i te inangaro kia akatu i tetai are no te Atua mou. I te vao anga i tera tikaanga kia Solomona, kua papau a Iehova i tetai koreromotu kia Davida no tetai Patireia. Ia Davida e akono ra i tana oroanga ki te au enemi o Iseraela, e manganui ta Iehova au autuanga i oronga kiaia. Kua akatupu tetai tareanga tureia i te matemate anga e 70,000. I te rauka mai anga te aratakianga a te angera kia akatu i tetai atarau kia Iehova, kua oko mai a Davida i tetai ngai mei ia Arauna te tangata ngati Iebusi ra. Kua akamata a Davida i te ‘kopi i te apinga maata’ no te patu anga i tetai are “maata” kia Iehova i te reira ngai. (1 Paraleipomeno 22:5) Kua akapapa akaaere a Davida i te au angaanga raveia e te au Levi, tei akataka maataia i konei i tetai ua atu ngai i roto i te au Tuatua Tapu. Kua oronga ua te ariki e te au tangata i te au apinga aroa no te iero. I muri ake i tetai tutaraanga e 40 mataiti, kua mate atu a Davida “kua ope tona au rā, ma te apinga maata, e ma te akangateitei: tupauia akera aia i te au e te tamaiti nana ra e Solomona.”​—1 Paraleipomeno 29:28.

Pauia te Au Uianga Tuatua Tapu:

11:11—No teaa ra te numero tei taiaia e 300 e kare i te 800 mei te tua rai tei tataia i roto ia 2 Samuela 23:8? Ko te rangatira maata o nga tangata toa e toru o Davida ko Iasobeama, me kore ko te Takemoni. Tetai mai nga tangata toa e rua ko Eleazara raua ko Sama. (2 Samuela 23:8-11) Penei te tumu no te tuke i roto i nga tataanga e rua koia oki te tuatua ra te reira no runga i te au angaanga tukeke tei raveia e taua tangata rai.

11:20, 21—Eaa to Abisai turanga no runga i nga tangata toa e toru ra o Davida? Kare ko Abisai tetai o te au tangata toa e toru tei tavini atu ia Davida. Inara, mei tei karangaia ia 2 Samuela 23:18, 19, koia te pu maata o te au tangata toa e 30 e kua teitei atu i tetai ua atu ia ratou. E maata rava atu to Abisai rongonui i to taua ra au tangata toa maata e toru no te mea kua rave aia i tetai angaanga maata tei aite atu ki ta Iasobeama.

12:8—I teea tu i aite ei te au mata o te au toa ngati Gada ki “te mata liona”? Tei te pae ua teia aronga tangata ririnui i to Davida tua i roto i te metepara. Kua roaroa to ratou rouru i te tupu anga. Ma te rouru roaanga rere te oronga maira te reira i tetai tu akaraanga kino, mei te riona rai.

13:5—Eaa te ‘kauvai o Aiphiti ra’? Kua manako tetai aronga e te taiku ra teia tuatua i tetai manga o te Kauvai Nile. Inara, kua marama maataia e te tuatua ra te reira i “te vai roa i Aiphiti ra”​—tetai kokota roaangarere te akairo ra i te kotinga i te pae itinga tonga o te Enua Taputouia.​—Numero 34:2, 5; Genese 15:18.

16:30—Eaa te aiteanga o te “ruketekete” no runga ia Iehova? Te tuatua “ruketekete” te taangaangaia ra i konei ei akatutu anga i te akakite i te mataku ngateitei e te akaperepere maata no Iehova.

16:1, 37-40; 21:29, 30; 22:19—Eaa te akanoonooanga no te akamorianga tei vai taangaanga uaia rai i Iseraela mei te taime i apainaia mai ei te Aruna ki Ierusalema e tae ua atu ki te patuia anga te iero? I te apai anga mai a Davida i te Aruna ki Ierusalema e kua tuku atu i te reira ki roto i te puakapa tana i maani ei, no te au mataiti e manganui kare roa te Aruna i vai ana i roto i te tapenakara. I muri ake i te neke anga, kua vai ua te Aruna i roto i taua puakapa ra i Ierusalema. Tei Gibeona te tapenakara, te ngai i akono ei te Kau Taunga Maata ko Zadoka e tona au tuakana teina i te au atinga akatakaia i roto i te Ture. Kua akapenei ua rai teia akanoonooanga e tae ua atu ki te akaotianga o te iero i Ierusalema. I te oti mai anga te iero, kua apainaia mai te tapenakara mei Gibeona ra ki Ierusalema, e kua tukunaia te Aruna ki roto i te ngai Tapu Rava Atu o te iero.​—1 Ariki 8:4, 6.

Au Apiianga no Tatou:

13:11. E kia viviki ua i te riri e te akaapa ia Iehova me poka ta tatou au tautaanga, ka tau tatou kia akara matatio tikai i te tupuanga e kia tauta i te akara e eaa tei tupu i puapinga kore ei. Kare e ekokoanga, e kua rave tikai a Davida i te reira. Kua kite aia mei tona tarevake e muri akera kua manuia i te apai anga mai i te Aruna ki Ierusalema na te taangaanga anga i te ravenga tau meitaki. *

14:10, 13-16; 22:17-19. Kia aere ua rai tatou kia Iehova na roto i te pure e kia kimi katoa i tana aratakianga i mua ake ka rave ei i tetai ua angaanga te ka tukia kia tatou i te pae vaerua.

16:23-29. Ko ta Iehova akamorianga ta tatou akamanakoanga mua i roto i te oraanga.

18:3. Ko Iehova oki Tei Akatupu i tana au taputou. Na roto ia Davida, ka akono aia i tana taputou kia oronga i te enua katoa o Kanaana ki te uanga a Aberahama, te akatotoa atu anga “mei te vai mai i Aiphiti, e tae ua atu ki te vai maata ra, te vai ra ko Eupharati.”​—Genese 15:18; 1 Paraleipomeno 13:5.

21:13-15. Kua akaue a Iehova i te angera kia tapu i te maki-mate no te mea te tangi ra Aia i te mamae o Tona iti tangata. E tikai, “te maata nei tona aroa.” *

22:5, 9; 29:3-5, 14-16. Noatu e kare aia i akaueia ana kia akatu i te iero o Iehova, kua akaari a Davida i te tu oronga ua. No teaa ra? No te mea kua kite aia e pouroa tana i rauka mai kua rauka ua mai no to Iehova takinga meitaki. Ka tau rai taua manako arikianga ra kia akakeu ia tatou kia akaari katoa i taua tu oronga ua.

24:7-18. Te akanoonooanga ta Davida i akanoo no te au tuanga e 24 o te kau taunga kua akamata mai i te mama atu anga te angera a Iehova kia Zekaria, te metua tane o Ioane Papetito, e kua akakite atu i te anauanga o Ioane e aere maira. Ei mema no “te pupu no Abia,” te angaanga ra a Zekaria i tera taime ra i tana tuanga i te iero. (Luka 1:5, 8, 9) Te piri atura te akamori mou ki te au tangata tika tikai​—no te tuatua enua​—kare i te mea maani uaia. E tupu mai ana te au akameitakianga mei to tatou taokotai tiratiratu atu anga ma “te tavini akono meitaki e te pakari” te kapiti atura ki te akamorianga akaaere meitakiia o Iehova i teia tuatau nei.​—Mataio 24:45.

Tavini ia Iehova “Ma te Manako Tika Roa”

Kare te puka Mua a Paraleipomeno no runga ua i te au papaanga. E tataanga katoa te reira o ta Davida apai anga mai o te aruna koreromotu ki Ierusalema, o tana au autuanga maata, o te teateamamao anga i te patu anga i te iero, e te akanooanga o te au tuanga no te angaanga kau taunga o Levi. Pouroa ta Ezera i akakitekite mai i roto i te puka Mua a Paraleipomeno papu e kua puapingaia te ngati Iseraela, te tauturu anga ia ratou kia akaou i to ratou maroiroi no ta Iehova akamorianga i te iero.

Mei teaa tikai te akaraanga ta Davida i akanoo i te akono anga i ta Iehova akamorianga e ko te apinga maata tikai i roto i tona oraanga! Kare oki i kimi ana i te au angaanga takake nana uaorai, kua kimi atu a Davida i te rave i to te Atua anoano. Te akamaroiroiia ra tatou i te akono i tana ako kia tavini ia Iehova “ma te ngakau tiratiratu, e ma te manako tika roa.”​—1 Paraleipomeno 28:9.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 2 No tetai atu au apiianga mei ta Davida tautaanga i te apai atu i te Aruna ki Ierusalema e akara atu i Te Punanga Tiaki, Me 15, 2005, kapi 16-19.

^ para. 6 No tetai atu au apiianga e piri atura ki ta Davida tareanga tureia, e akara atu i Te Punanga Tiaki, Me 15, 2005, kapi 16-19.

[Au Tutu i te kapi 8-11]

(No runga i teia, akara i te puka)

Te au uki mei ia Adamu kia Noa (1,056 mataiti)

4026 M.T.N. Adamu

130 mataiti ⇩

Seta

105 ⇩

Enosa

90 ⇩

Kenana

70 ⇩

Maalaleela

65 ⇩

Iareda

162 ⇩

Enoka

65 ⇩

Metusela

187 ⇩

Lameka

182 ⇩

2970 M.T.N. Anauia a NOA

Te au uki mei ia Noa kia Aberahama (952 mataiti)

2970 M.T.N. Noa

502 mataiti ⇩

Sema

100 ⇩

TE VAI PUKE 2370 M.T.N.

Arepakasada

35 ⇩

Sela

30 ⇩

Ebera

34 ⇩

Pelega

30 ⇩

Reu

32 ⇩

Seruga

30 ⇩

Nahora

29 ⇩

Tera

130 ⇩

2018 M.T.N. Anauia a ABERAHAMA

Mei ia Aberahama kia Davida: 14 uki (911 mataiti)

2018 M.T.N. Aberahama

100 mata.

Isaaka

60 ⇩

Iakoba

m.88 ⇩

Iuda

Phareza

Hezerona

Rama

Aminadaba

Naasona

Salamona

Boaza

Obeda

Iese

1107 M.T.N. Anauia a DAVIDA