Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Te Kite ra Ainei Koe i te Akairo o to Iesu Parutia?

Te Kite ra Ainei Koe i te Akairo o to Iesu Parutia?

Te Kite ra Ainei Koe i te Akairo o to Iesu Parutia?

KARE e tangata e inangaro ana kia kino tona maki me kore kia rokoia e te tumatetenga. Kia rauka i te kopae atu i taua tu tumatetenga ra, ko te tangata kite pakari ka akara meitaki aia no te au akairo e akakite maira i te au kino e ka rave kia tau rai ki te reira. Kua akataka mai a Iesu Karaiti i tetai akairo ka anoanoia tatou kia kite meitaki. Ko tana e akakite maira ka kiteaia ki te ao katoa nei e ka tupu ki te katoatoa rava o te tangata nei. Ka kapiti mai te reira ia koe e toou pamiri.

Kua tuatua a Iesu no runga i te Patireia o te Atua, te ka takore i te kino e ka akariro i te enua nei ei parataito. Kua umere tana au pipi no runga i teia e kua inangaro kia kite e aea taua Patireia e aere mai ei. Kua ui ratou e: “Eaa te akairo o toou ra parutia e te openga o te akatereanga o te au mea nei?”​—Mataio 24:3NW.

Kua kite a Iesu e aru mai i tona tamateangaia e te akatuakaouangaia, ka pou te au anere ua atu mataiti i mua ake ka akateronoia ai aia i te rangi ei Ariki Mesia kia tutara ki rungao i te tangata nei. I te mea e kare e kiteaia e te mata tangata tona akateronoanga, kua oronga a Iesu i tetai akairo te ka tauturu i tana au pipi kia kite i tona “parutia” pera katoa “te openga o te akatereanga o te au mea nei.” E maata te au tu o teia akairo, tei taokotai kapitiia ei akairo akatakaanga katoa, me kore e akakiteanga​—te akairo o to Iesu parutia.

Kua rekoti meitaki te au tata evangeria tataki tai ko Mataio, Mareko, e Luka i ta Iesu pauanga. (Mataio, pene 24NW e te 25; Mareko, pene 13; Luka, pene 21) Tetai aronga tata Pipiria ke mai kua kapiti mai i te au akakiteanga tataki tai ki te akairo. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Petero 3:3, 4; Apokalupo 6:1-8; 11:18) Kare e rava te ngai no te akara vaitata atu i te au akakiteanga katoatoa, inara ka akamanako tatou e rima au tu maata tei taokotai i te akairo ta Iesu i taiku mai. Ka kite koe e e aiteanga oonu tikai e te puapinga to teia kia koe uaorai.​—Akara i te pia i te kapi 6.

“Tetai Tauianga Tei Akatomo Mai i Tetai Tuatau Ou”

“Ka tu mai tetai enua e patoi i tetai enua e tetai patireia e patoi i tetai patireia.” (Mataio 24:7NW) Kua ripoti mai te nuti pepa Tiamani Der Spiegel e i mua ake i te 1914, ko te tangata kua “irinaki tikai ratou ki roto i tetai tuatau meitaki i mua ma te maata o te tu rangatira, te tere ki mua, e te turanga puapinga.” I na kua tieni te au mea ravarai. “Te tamakianga tei akamata i roto ia Aukute 1914 e kua ope i roto ia Noema 1918 e tupuanga umere tikai. Kua akatupu te reira i tetai tauianga poitirere ua i roto i te tuatua enua, i te akatakake anga i te mea taito mei te mea ou,” i akakite ei te makatini GEO. Tere atu i te 60 mirioni vaeau mei te au enua mamaata mai e rima tei piri ki roto i tetai kaitamakianga rikarika. Te avereti, mei tetai 6,000 vaeau tei matemate i te ra okotai. Mei reira mai, te manako ua anga te aronga tuatua enua o te au uki ravarai e te au irinakianga poritiki katoatoa i “te au mataiti 1914 ki te 1918 e mei tetai tauianga tei akatomo mai i tetai tuatau ou.”

Kua akatupu te Tamaki I o te Ao i te au tauianga kare e rauka kia taui akaouia ki runga i te taiate tangata e kua opara atu i te tangata ki roto i te au ra openga o teia akatereanga o te au mea nei. Kua akairoia te toenga o taua anere mataiti ra ki te maata atu anga o te au tamakianga, te au kaitamakianga vaeau, e te tamatakuanga. Kare te tauianga o te au mea i roto i te au mataiti mua o teia anere mataiti i meitaki atu. Kapiti mai ki te tamaki, te kiteaia nei tetai au tu ke atu o te akairo.

Onge, Maki Mate, e te Ngaruerue Enua

“Ka tupu te rava kore o te kai.” (Mataio 24:7NW) Kua rokoia a Europa e te onge i te tamaki mua o te ao, e mei reira mai te tangata i te kite ua anga i te onge. Kua tata te tangata tuatua enua ko Alan Bullock e i te 1933 i Rutia e i Ukarania, “e maata te au urupu tangata onge tei ori aere ua ki tetai tua mai o te enua . . . Putunga aere ua te au kopapa mate i te pae mataara.” I te 1943 kua kite tikai te tangata tata nuti ko T. H. White i te onge i te tuanga maata ko Henan i Tinito. Kua tata aia: “I te taime onge, vaitata rai e ka rauka ua tetai ua atu apinga i te kai e ka rauka ua kia ukiia, kia kaingaia e kia akariroia ei maroiroi no te kopapa tangata. Inara kua riro te mataku i te mate ei akakeu i tetai kia kai i tetai mea, kare roa e tau kia kaingaia, e tae ua mai ki teia noai.” Te mea mii ra, vaitata rai e kua riro ua te onge i Aperika ei mea matauia i te rau ngauru mataiti ua akenei. Noatu te rava ra te kai e rauka maira mei te enua na te katoatoa, te tamanako ra te UN Food and Agriculture Organization e e 840 mirioni tangata ka ngere i te kai.

‘I tera ngai i tera ngai te makimate.’ (Luka 21:11) “Kua tamanakoia e i rotopu ua i te 20 mirioni ki te 50 mirioni tangata tei mate i te vuru Paniora i te 1918, maata atu i ta te makimate me kore i ta te tamaki mua o te ao,” i ripoti mai ei te Süddeutsche Zeitung. Mei reira mai, e manganui ua atu tei rokoia e te au maki mei te mariri, smallpox, maki maro, porio, e te cholera. E te rikarika nei to te ao nei i te akara atu i te maki AIDS e totoa ua atura ki te maata. Tei roto tatou i teianei i tetai turanga kare e maramaia ana e te vai nei rai te maki noatu te tere maata o te kite pae vairakau ki mua. Ko teia manamanata, tei kore i kiteaia ana ki te tangata e tae mai ki teia taime, te tauturu maira i te akataka i to tatou au tuatau umere tikai.

“Au ngaruerue enua.” (Mataio 24:7, NW) I te 100 mataiti i aereia mai ana, e anere ua atu au tauatinianga oraanga tangata tei takoreia e te au ngaruerue enua. Kia tau ki tetai tataanga, ko te au ngaruerue enua ririnui tikai i te takino i te au are e te akangaangaa i te enua e 18 te avereti i te mataiti okotai mei te 1914 mai. Kua tupu ana te au ngaruerueanga kino tei rava ua te ririnui i te ruru takiri i te au are ki raro mei te okotai taime i te mataiti. Noatu te maata o te kite tekenoroti, te maata nei rai te numero o te mate no te mea e manganui te au oire e maata te tangata i roto tei runga tikai i te au ara o te au papa tei neke.

Au Nuti Mataora!

Te maataanga i te au tu o te akairo o te au tuatau openga e mea taitaia tikai. Inara kua akakite katoa mai a Iesu i tetai au nuti mataora.

“Kia tutu aereia teia tuatua meitaki o te patireia ki te au enua tei tangataia ei kite ki te au pa enua ravarai.” (Mataio 24:14NW) Ko te angaanga ta Iesu uaorai i akamata​—te tutu anga i te tuatua meitaki o te Patireia​—ka taena tetai take i te au tuatau openga. Kua tupu tikai teia. Te tutu aere nei te Au Kite o Iehova i te karere a te Pipiria e te apii aere nei i te au tangata tei inangaro puareinga ua i te akono i ta ratou i apii i roto i te oraanga i te au ra. Teianei, kua tere atu i te ono mirioni Au Kite e tutu aere ra i roto i te 235 enua e i roto i te 400 e ara atu au reo.

Akara e kare a Iesu i karanga ana e ka akamutu ua te au mea katoatoa o te oraanga no te au turanga taitaia o te ao nei. Kare katoa aia i karanga ana e ka kako rava te ao nei i tetai tu okotai ua o te akairo. Kua totou ra aia e manganui te au tupuanga te ka akanoo kapiti i tetai akairo kite taka meitaki uaia mai mei tetai ua atu rai ngai i te enua nei.

Me akara mamao atu ki vao mai i tetai tupuanga okotai me kore i tetai mea takake okotai, te kite ra ainei koe i tetai tu aiteite, i tetai akairo taokotaiia e puapinga maata tona ki te ao katoa nei? Ka o mai koe e toou pamiri ki te au mea e tupu nei. No teaa ra, penei ka ui tatou, i iti ua ai te tangata e kite ra?

Puapinga Atu Tona Uaorai Anoano

“Kare e Pai Vai,” “Uira Ririnui,” “Aere Marie.” Teia tetai o te au akairo e te au akamatakiteanga e kite nei tatou inara te kopae putuputu uaia ana. No teaa ra? Ngoie ua tatou i te akakeuia e ta tatou uaorai e manako ra e e meitaki no tatou. Ei akaraanga, penei ka inangaro tatou i te akaoro kia viviki atu i ta te ture i akatika, me kore penei te anoano ra tatou i te pai vai i te ngai kare e akatikaia. Inara kare te kopae i te au akairo i te tu pakari.

Ei akatauanga, tetai au taime e riro ana te kiona ngaoro i te au maunga Alpine i Auteria, Varani, Itaria, e Tuiterani ei ta i te aronga turoto tei kopae i te au akamatakiteanga e raurau maira ia ratou kia tupa orooro me kore kia pateretere ua na runga i te au ara meitaki. Kia tau ki te Süddeutsche Zeitung, ko te au turoto e manganui e kopae ana i taua au akamatakiteanga ra te aru ra i te kaveinga, Kare e reka, me kare e o mai te kino. Te mea mii ra, ka arataki atu te kopae anga i te au akamatakiteanga ki te au openga kino.

Eaa ra te au tumu i kopae ei te tangata i te akairo ta Iesu i akataka mai? Penei kua matapoia ratou e te anoano pangia kore i te apinga nui, kua manako puapinga kore ua, kua paruka ua no te ngakau rua, taomia e te angaanga, me kore kua mataku ua ko te ngere i te turanga teitei. Te riro ra ainei tetai o teia i te akakeu ia koe kia kopae i te akairo o to Iesu parutia? Kare ainei i te mea pakari atu kia kite i te akairo e te rave kia tau rai ki te reira?

Oraanga i Runga i Tetai Enua Parataito

Te maata ua atura te tangata e ariu ra ki te akairo o to Iesu parutia. Kua tata a Kristian, e mapu tane akaipoipo no Tiamani mai e: “E au tuatau taitaia teia. Kare roa e ekoko e te noo nei tatou i roto i te ‘au tuatau openga.’” E maata to raua taime ko tana vaine e akapou ana i te tuatua aere ki etai ke no runga i te Patireia Mesia. Ko Frank e noo katoa ana aia ki taua enua ra. E akamaroiroi ana raua ko tana vaine i etai ke ki te tuatua meitaki mei roto i te Pipiria. Kua karanga a Frank e: “No te turanga oki i roto i teianei ao, e manganui te tangata e apiapi nei no runga i te tuatau ki mua. E tauta ana maua i te akamaroiroi ia ratou ki te au totou a te Pipiria no tetai enua parataito.” No reira te tauturu ra a Kristian raua ko Frank i te akatupu i tetai tu o ta Iesu akairo​—te tutu aere anga i te tuatua meitaki o te Patireia.​—Mataio 24:14NW.

I te au tuatau openga e tae atura ki tona take, ka takore takiri a Iesu i teia akatereanga taito o te au mea nei e te au tangata tei turuturu i te reira. I reira te Patireia Mesia e akatere ei i te au mea i runga nei i te enua, te ka apai mai te turanga Parataito tei totouia mai no te reira. Ka akarangatiraia mai te tangata mei te maki e te mate, e ka akatuakaouia mai tei mate ki te oraanga i te enua nei. Ko teia te au manakonakoanga manea roa e tapapa maira i te aronga tei kite i te akairo o te au tuatau. Kare ainei i te arataa pakari kia apii maata atu no runga i te akairo e te rave i tei anoanoia tetai kia rave kia ora atu i te openga o teia akatereanga o te au mea nei? Papu roa e ka tau teia ei mea rapurapu maata tikai no te katoatoa.​—Ioane 17:3.

[Tataanga i te kapi 4]

Kua totou a Iesu e e manganui ua atu te au tupuanga te ka akanoo kapiti i tetai akairo taka meitaki ua mei tetai ua atu ngai ke mai i te enua nei

[Tataanga i te kapi 6]

Te kite ra ainei koe i tetai tu aiteite, i tetai akairo taokotaiia tei puapinga maata ki te ao katoa nei?

[Pia/Au Tutu i te kapi 6]

AU AKAIRO AKATAKAANGA NO TE AU TUATAU OPENGA

Tamakianga aite koreia.​—Mataio 24:7NW; Apokalupo 6:4

Onge.​—Mataio 24:7NW; Apokalupo 6:5, 6, 8

Au maki mate.​—Luka 21:11; Apokalupo 6:8

E maata te kino i te tupu anga.​—Mataio 24:12NW

Ngaruerue enua.​—Mataio 24:7NW

Ka tupu te kino maata.​—2 Timoteo 3:1

Noinoi tau kore i te moni.​—2 Timoteo 3:2

Akarongo kore ki te metua.​—2 Timoteo 3:2

Ei aroa kore.​—2 Timoteo 3:3

Anoano i te au mea e navenave ei ra kare i anoano i te Atua.​—2 Timoteo 3:4

Ngere i te akatere uaorai.​—2 Timoteo 3:3

Inangaro kore i te meitaki.​—2 Timoteo 3:3

Kare i kite i te kino e aere maira.​—Mataio 24:39NW

Kopae ke te aronga taitoito i te akapapuanga i te tuatau openga ra.​—2 Petero 3:3, 4

Tutu aere i te Patireia o te Atua i te ao katoa.​—Mataio 24:14NW

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 5]

WWI soldiers: From the book The World War​—A Pictorial History, 1919; poor family: AP Photo/Aijaz Rahi; polio victim: © WHO/P. Virot