Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Akangateitei te Au Mea Umere i Angaia ia Iehova

Akangateitei te Au Mea Umere i Angaia ia Iehova

Akangateitei te Au Mea Umere i Angaia ia Iehova

E MAATA atu to te Atua ko Iehova akangateiteiia anga i ta te tangata apa e manako ra. Tana au angaanga i anga mai i runga i te enua nei e i to te rangi ra te apai maira i te akapaapaa anga kiaia e te akaki ra ia tatou ma te umere.​—Salamo 19:1-4.

Ko Tei Anga e te Ngateitei i te Ao Katoa e Pini Ua Ake, e mea tau tikai i te akarongo kia Iehova me tuatua mai aia. Inara mei teaa atura to tatou umere me tuatua mai ra aia kia tatou ei au tangata te noo ua nei i runga i te enua! Penei kua tuatua mai aia kia koe, penei ake e na roto i tetai angera. Papu tikai e kua akarongo ana koe. E tika e kua akarongo ana rai te tangata tuatua tika ko Iobu i te tuatua anga mai te Atua kiaia i etai 3,500 mataiti i topa akenei. Eaa ta tatou i kite no te au tuatua a te Atua kia Iobu no runga i te enua e te rangi?

Naai i Akatumu i te Enua, e Naai e Akatere ra i te Moana?

Mei roto mai i tetai puaioio, kua ui atura te Atua kia Iobu no runga i te enua e te moana. (Iobu 38:1-11) Kare e rauka i tetai tangata parani are i te iki e mei teaa rai te maatamaata i te enua e oti akera kua anga i te reira. Te akaaite anga i te enua ki tetai are, kua ui te Atua kia Iobu: “E naai i tuku i te toka kapueutara?” Kare na te tangata! Kua akarakara ua maira te au tamariki angera a te Atua e kua rekareka i te anga mai anga a Iehova i teia paraneta.

E tuatau poto ua to te moana me akaaiteia atu ki te Atua, tei akakakau akatutu maira i te reira ki te au tapoki. “Ka maringi mai ei [te reira], mei te mea no roto i te kopu ra.” Te topiri ra te Atua i te moana mei te mea e e au pa tetai e kua roka i te au ngutupa, e na te marama e te ra i akaaere i te au tai.

I karanga ai The World Book Encyclopedia: “Na te matangi e akatupu ana i te maataanga o te au ngaru o te moana, mei te au ngarungaru rikiriki ki te au ngaru uriia mamaata rai e tere atu ki te 100 tapuae (30 mita) te teitei. . . . Te akamutuanga te matangi i muri mai, ka aere ua atu te au ngaru na runga i te kiriatai o te moana e e mamao te ngai ka aere atu mei te ngai i akamata mai ei te reira. E tika ua e te marino te reira. I te openga, ka tae atu te au ngaru ki taatai, te ngai e atinga maira te reira e te akatupu ra i te ngaru.” Te akarongo ra te moana ki ta te Atua akauenga: “E tae mai koe ki ku nei, tira ua: ei ko nei to au ngaru nengonengo e akatumuiaʼi.”

Naai i Maani i te Ata Ao kia Ata Mai?

I muri mai kua ui atu te Atua kia Iobu no runga i te au tupu anga o te marama e tetai atu au mea. (Iobu 38:12-18) Kare e rauka i te tangata i te akatere i te aerenga o te po e te ao. Te mou akatutu ra te popongi i te enua e te ruru ke ra i te aronga kino. Penei ka rave te aronga ara i te au angaanga tuatua tika kore i roto i te “poiri.” (Iobu 24:15, 16) Inara na te ata ao e tangaro atu i te maataanga o te aronga kino.

I roto i to te Atua rima, mei te akairo rai te popongi te ngai i rauka mai ei i te enua tetai apinga akairo manea. Te akaari maira te marama o te ra i te au kara e manganui, e i te akara anga kua akamaneaia te enua i roto i te au kakau manea tikai. Kare a Iobu tuanga i roto i teia e kare i aaere ana i te au ngai oonu i te tare anga i to te reira au mea puapinga. E tika oki, e iti ua te kite o te aronga kimikimi o teia tuatau no te oraanga o te moana!

Naai te Au Vairanga o te Kiona e te Ua Toka?

Kare e tangata i arataki atu ana i te marama e te poiri ki tona kainga me kare i tomo atu ana ki roto i te au vairanga o te kiona e te ua toka ta te Atua i tapupu ki muri “no te rā tamaki e te karonga tamaki ra.” (Iobu 38:19-23) Te taangaanga anga a Iehova i te ua toka i te tamaki atu i tona au enemi i Gibeona, “e maata tei mate i te ua toka i tei mate i te taia e te tamariki a Iseraela ki te koke.” (Iosua 10:11) Penei kua taangaanga aia i te ua toka kare i akakiteia mai ana e mei teaa ra te maata i te takore anga i te au tangata kino tei aratakiia e Goga, me kore e Satani.​—Ezekiela 38:18, 22.

E 25 tangata tei tamateia e te ua toka mei te ua moa rai te maatamaata e e 200 tangata tei takinokinoia i roto i te Tapere o Henan rotopu, i Tinito, ia Tiurai 2002. No runga i tetai ua toka i te 1545, kua tata tetai tangata toi no Itaria mai ko Benvenuto Cellini: “E tai ra te mamao ia matou mei ia Lyons . . . i akamata ai te au rangi i te aruru mangungu mai ma te pakakina maata. . . . I muri ake i te mangungu kua aruru maata mai te rangi e te rikarika rai e kua manako mai au e kua tae mai te ra openga; no reira kua tapu au i toku oroenua no tetai manga tuatau, koi akamata ai te ua toka i te topa mai kare e ua. . . . Kua maata mai te ua toka i teianei mei te au remene maatamaata rai tona maata. . . . Kua tupu ua te uriia no tetai tuatau, inara kua akamutu ua te reira i muri mai . . . Kua akaari matou i to matou au pakia e te au ngai uri kerekere ki tetai e tetai; inara i tetai manga maire ua atu ki mua kua kite atu matou i tetai tu kino maata roa atu i tei tuke rava atu i tei rokoia e matou, e kare e rauka i te akatakaia. Pouroa te au tumu rakau kua mangore takiriia tona au rau e kua atiatiia; kua mate te au manu i roto i te kainga; e maata te au tiaki puaka tei mate katoa; kua kite atu matou e e maata tikai te au putunga ua toka kare e rauka i nga rima e rua i te mou.”​—Autobiography (Puka II, 50), Harvard Classics, Voriumu 31, kapi 352-3.

Eaa ra te ka tupu mai me eeu mai a Iehova i tana au vairanga o te kiona e te ua toka ki runga i tona au enemi? Kare paa ratou e ora mai me taangaangaia te kiona me kare te ua toka i te rave anga i tona anoano.

Naai i Anga i te Ua, te Au, te Toka, e te Vai Toka?

I muri mai kua ui atu a Iehova kia Iobu no runga i te ua, te au, te toka, e te vai toka. (Iobu 38:24-30) Ko te Atua Tei maani i te ua, e te rekareka katoa ra “te medebara, kare o reira e tangata” i tana akameitakianga. Kare o te ua, te vai toka, e te toka ra metua tangata me kore tei akamataia mai.

Te akakite ra te Nature Bulletin e: “Te mea tuke roa atu e penei ake te mea puapinga maata roa atu [no te vai toka] koia oki ka toro atu te vai me toka te reira . . . Ko te tapoki vai toka e toka maira e te papanu ra i runga i te puna vai i te tuatau anu ka rauka i te au rau rakau o te moana e te au mea o te moana (te ika, e te vai atura) kia ora ua atu i roto i te vai i raro ake. Me . . . ka akaiti mai e ka teimaa mai te vai e toka maira te reira, e teiaa atu te vai toka i te vai e ka tomo atu ki raro. E maata te vai toka ka toka mai ki runga i te pakiriavai e toka ua atu rai te puna vai. . . . I te au tuanga anuanu ake o te ao pouroa te au kauvai, te au puna vai, te au vai roto, pera katoa te moana ka toka takiri ua atu rai ia.”

Mei teaa ra to tatou rekareka e kare te au vai i toka kino roa! E te ariki tikai nei tatou e ei angaanga na Iehova, te akaoraora nei te ua e te au i te ua rakau i runga i te enua.

Naai i Akanoo i te Au Ture o te Rangi?

I muri mai kua ui atura te Atua kia Iobu no runga i te rangi. (Iobu 38:31-33) E akataka uaia ana te etu Matariki ko te Pleiades, e pupu etu te vai ra e itu etu mamaata e ma tetai pupu meangiti ake mei etai 380 mataiti te mamao te marama te aere anga mei te ra. Kare e rauka i te tangata i te ‘mou i te akapumaana o Matariki,’ te mou kapiti anga i taua au pupu etu. Kare e rauka i te tangata i te ‘akamatara mai i te au tapeka o Oriona.’ Noatu eaa te tu akatakaanga i teianei no te au etu o te Ara o te Ra e te au etu o Uresa, kare e rauka i te tangata i te akatere e te taki atu i te reira. Kare e rauka i te au tangata i te taui i “te au ture o te rangi,” te au ture te akaaere ra i te ao katoa e pini ua ake.

Na te Atua i akanoo i te au ture te taki atura i te au mea o te rangi, te akatere ra i te reva o te enua, te au tai, te mareva, e te vai ua anga tikai o te oraanga o teia paraneta. E akamanako ana i te ra. No runga i te reira, te akakite ra The Encyclopedia Americana (1996 Tataanga) e: “Na te vero o te ra i oronga mai ki te enua nei i te maana e te marama, te tauturu mai anga i te akatupu i te rau rakau, te ngote atu anga i te vai mei te moana e tetai atu au ngai vai, e tuanga maata i te akatupu anga i te au matangi, e te rave anga i tetai ua atu au angaanga e manganui e puapinga maata ra ki te vai anga o te oraanga i runga i te enua nei.” Te karanga ra taua papaanga tata e: “E ariki rekareka ai i te atea ke o te ririnui te kiteia ra i roto i te ra, e akamanako ua tetai e pouroa te ririnui te akatutuia maira i roto i te matangi e i roto i te pa vai e te au kauvai ra e te ririnui pouroa i roto i te au apinga natura mei te rakau, te koara, e te inu e e ririnui ua te reira no ko mai i te ra tei akaputuia e tetai paraneta meangitika ua [te enua] e 150 mirioni kiro mita te mamao mei te ra.”

Naai i Tuku i te Pakari i Roto i te Au Tumurangi?

Kua akakite atu a Iehova kia Iobu kia akamanako i te au tumurangi. (Iobu 38:34-38) Kare e rauka i te tangata i te akaaere e okotai tumurangi kia mama mai e kia tuku mai i tona vai. Inara mei teaa atura to te au tangata irinaki anga ki runga i te aerenga o te vai ta Tei Anga mai i akanoo ana!

Eaa te aerenga o te vai? Te akakite ra tetai papaanga tata e: “E a tuanga takake o te aerenga o te vai: te ngai vairanga, te ngoteia anga, te pururu mai anga, e te tae anga. Penei ka akaputuia te vai no tetai tuatau poto ua i roto i te one; i roto i te moana, te au vai roto, e te au kauvai; e i roto i te au toka aiti e te au vai toka maatamaata. Ka ngoteia atu te reira mei runga i te enua, ka akakouia ei au tumurangi, pururu akaou mai ei ki te enua nei ei apinga (e ua me kore e kiona), e i te openga ra kua tae atu ki roto i te tai me kore ka ngotea akaouia atu ki roto i te mareva. Vaitata rai e pouroa te vai i runga i te enua kua tae mai na roto i te aerenga o te vai i te au taime tare koreia.”​—Microsoft Encarta Reference Library 2005.

Mei te au tia vairanga vai o te rangi te au tumurangi tei ki i te ua. Me akatauri mai a Iehova i te reira, e maata tikai te ua ta te reira ka akamaringi mai i riro ei te pueu ei vari e pipiri kapiti ua ai te one. Ka rauka i te Atua i te maani i te ua me kare i te tapu i te reira.​—Iakobo 5:17, 18.

E aru kapiti putuputu mai ana te ua i te uira, inara kare e rauka i te tangata i te akatupu i te reira kia akatupu i tona au anoano. Te akatutu maira te au uira mei te mea e te ripoti atura ki te Atua i te na ko anga e, “Teia matou.” Te akakite ra te Compton’s Encyclopedia e: “Te akatupu ra te uira i te kemikara puapinga no te au taui anga i roto i te mareva. Te neke anga te uira na roto i te reva, te akatupu ra te reira i te vera pakari tikai te kapiti anga i te naitorotene e te okitene kia akatupu mai i te au nitrate e tetai atu au apinga. Ka pururu mai teia au apinga ki te Enua nei ma te ua. Na roto i teia tu, i rauka ua atu rai i te mareva i te tauturu i te akaou i te au apinga no te au kai ta te one e anoano ra kia akatupu mai i te au rakau.” Te kite pu tikai anga no runga i te uira te vai muna ua nei ki te tangata inara kare ki te Atua.

Te Apai Maira te Au Mea Umere i Angaia i te Akapaapaa ki te Atua

Te akangateitei tikai ra te au mea umere i angaia i Tei Anga i te au mea ravarai. (Apokalupo 4:11) Mei teaa atura to Iobu umere no ta Iehova au tuatua no runga i te enua e te au apinga o te rangi i roto i te mareva!

Te au mea umere i angaia ta tatou i akamanako ua akenei kare ko te reira ua te au uianga e te au akatakaanga tei orongaia kia Iobu. Inara, mei taua au mea katoa ta tatou i akamanako ana te akakeu ra ia tatou kia na ko e: “I na, e maata te Atua, kare e kitea e tatou.”​—Iobu 36:26.

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 14]

Snowflake: snowcrystals.net

[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 15]

Pleiades: NASA, ESA and AURA/Caltech; fish: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./William W. Hartley