Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Aramakito—E Akamataanga Mataora

Aramakito—E Akamataanga Mataora

Aramakito​—E Akamataanga Mataora

TE TUATUA “Aramakito” i rauka mai tona akamataanga mei roto i te tuatua Epera “Aramagido,” me kore “Maunga o Megido.” Ka kiteaia te reira i roto ia Apokalupo 16:16, tei akakite: “Kua akaputuputu iora ratou i tetai ngai, ko Aramagido te ingoa i te tuatua Ebera.” Koai ma tei akaputuputu ki Aramagido, e no teaa ra? E rua nga irava i mua ua ake, i roto ia Apokalupo 16:14, ka tatau tatou: “Te ui ariki o te ao katoa nei” kua akaputuputu ia ratou “i te tamaki i taua rā maata o te Atua mana katoatoa ra.” Mei tei tapapaia, kua akatupu mai taua au tuatua ra i tetai au uianga umere ke akaou mai. Ka tamaki teia au “ui ariki” kiea? Ka tamaki ratou no runga i teea au maroanga, e kiaai? Ka taangaanga ainei ratou, mei ta te manganui e irinaki ra, i te au apinga tamaki no te akapouanga maata? E aronga ainei tetai ka ora mai mei roto ia Aramakito? E tuku na te Pipiria e oronga mai i te au pauanga.

Ko te aiteanga ainei o te tuatua no te “Maunga o Megido” e ka raveia a Aramakito ki tetai maunga i te Itinga Rotopu? Kare. Te mea mua, kare tikai e maunga akapera e vai nei​—i ko i te ngai muatangana o Megido, e manga puku maunga ua te tu ra mei te 20 mita te teitei i runga ake i te o i te pae mai. Pera katoa, kare roa e rava taua ngai takapini ia Megido i te mou katoatoa i “te au ariki o te ao nei, e to ratou au nuku tamaki.” (Apokalupo 19:19) Inara, ko Megido te ngai, o tetai o te au tamakianga rikarika roa atu e te maata roa atu i roto i te tuatua enua o te Itinga Rotopu. No reira, ko te ingoa Aramakito te akatutu maira te reira i tetai tamakianga maata, tei papu meitaki e okotai ua rai ka re.​—Akara i te pia “Megido​—E Akairo Tau Tikai,” i te kapi 5.

Kare a Aramakito e ko tetai tamakianga ua nei i rotopu i te au pa enua o te enua nei, no te mea te karanga ra a Apokalupo16:14 e te akanoo ra “te ui ariki o te ao katoa nei” i tetai pupu taokotaiia i “te tamaki i taua rā maata o te Atua mana katoatoa ra.” I roto i tana totou akauruia, kua akakite a Ieremia e ko “tei mate ia Iehova ra” ka totoa aere ua “mei tetai openga mai o te enua, e tae ua atu ki tetai openga o te enua ra.” (Ieremia 25:33) No reira, kare a Aramakito i te tamakianga na te tangata tei akanoo uaia ki tetai tuanga ngai i te Itinga Rotopu. Na Iehova te reira tamaki, e no te ao katoa nei te reira.

Inara, e akara, e ia Apokalupo 16:16, kua karangaia a Aramakito e e “ngai.” I roto i te Pipiria, penei te akatutu maira te “ngai” i tetai turanga me kore i tetai tu tei tupu​—i roto i teia tu nei, ka taokotai te enua katoa i te patoi anga ia Iehova. (Apokalupo 12:6, 14) Ia Aramakito ka taokotai te au pa enua o te enua nei ia ratou uaorai i te patoi i “te au nuku o te rangi ra” i raro ake i te mana vaeau o te “Ariki o te au ariki, e te Atu o te au atu ra,” ko Iesu Karaiti.​—Apokalupo 19:14, 16.

Akapeea te tuatua e ka riro a Aramakito ei tumatetenga te ka o mai te au apinga tamaki no te akapouanga maata me kore te tutukianga ki tetai apinga o te rangi? Ka akatika ainei tetai Atua aroa i taua openga vinivini ra ki te tangata nei e to ratou kainga, koia oki te enua nei? Kare. Kua akakite tika mai aia e kare aia i anga i te enua “ei mea puapinga kore ua” mari ra kua “anga ra aia kia tangataia.” (Isaia 45:18; Salamo 96:10) Ia Aramakito, kare a Iehova e takore i te ao katoa nei na roto i tetai tumatetenga ka i te ai. Mari ra, ka ‘takore aia i te aronga e takore ra i te enua.’​—Apokalupo 11:18NW.

Aramakito​—Aea?

I te au anere mataiti i aereia mai ana, ko tetai uianga putuputu tei akatupu mai ana i te au tamanakoanga openga kore koia oki, Aea a Aramakito e tae mai ei? Ka riro te unuunumou anga i te puka o Apokalupo na te akamanako anga i te au tuanga ke atu o te Pipiria i te tauturu ia tatou kia akapapu i te taime o teia tamakianga puapinga tikai. Te akapiri ra a Apokalupo 16:15 ia Aramakito ki te taenga mai o Iesu mei te keia ra. Kua taangaanga katoa a Iesu i taua akatutuanga ra i te akataka anga i tona taenga mai i te rave i te akavaanga ki runga i teianei ao.​—Mataio 24:43, 44; 1 Tesalonia 5:2.

Mei tei akaariia mai e te akatupuanga o te au totou Pipiria, mei te 1914 mai to tatou noo anga i roto i te au ra openga o teia akatereanga o te au mea nei. * Te akairo anga i te tuanga openga o te au ra openga ka riro ia ko te tuatau ta Iesu i kapiki e ko te “mate maata.” Kare te Pipiria i akakite mai e eaa te roa o taua tuatau ra, ko te au tumatetenga ra tei piri atu ki te reira ka kino roa atu te reira i tetai ua atu apinga ta teianei ao i kite ana. Ka taopenga mai taua mate maata ra kia Aramakito.​—Mataio 24:21, 29.

I te mea a Aramakito e ko ‘te tamaki o taua rā maata o te Atua mana katoatoa ra,’ kare roa a te tangata apinga e rauka i te rave kia tuku atu i te reira a tetai tuatau ke. Kua oti ia Iehova i te akanoo i te “tuatau i akonoia” no taua tamaki ra kia akamata. “Kare e tavarevare.”​—Habakuka 2:3.

Ka Rave te Atua Tuatua Tika i Tetai Tamakianga Tau

Eaa ra, te tumu, ka rave ei te Atua i tetai tamakianga no te ao katoa nei? E pirianga vaitata to Aramakito ki tetai o tona au tu maata, te tuatua tau. Te akakite ra te Pipiria: “E mea inangaro oki na Iehova te tuatua-tau.” (Salamo 37:28) Kua kite pouroa ana aia i te au angaanga tau kore tei raveia ana i roto i te tuatua enua o te tangata. Te taka ua ra i reira e ka akatupu teia i tona mareka kore. No reira, kua akamana aia i tana Tamaiti kia rave i tetai tamakianga tau kia takore atu i teianei ao kino katoa.

Ko Iehova anake ua te ka rauka i te rave i tetai tamakianga tau e te iki meitakiia tikai i reira te aronga ngakau tika, e akaoraia ai, noatu teiea ratou i te enua nei. (Mataio 24:40, 41; Apokalupo 7:9, 10, 13, 14) E tei iaia anake rai te tikaanga kia akanoo i tona mana ngateitei ki rungao i te enua nei, no te mea nana oki i anga i te reira.​—Apokalupo 4:11.

Eaa te au ravenga ta Iehova ka taangaanga ki runga i tona au enemi? Kare ua tatou i kite. Ko ta tatou i kite koia oki tei iaia te au ravenga no te akapou takiri i te au pa enua rave kino. (Iobu 38:22, 23; Zephania 1:15-18) Inara, kare to te Atua aronga akamori i te enua nei e piri atu ki roto i te tamakianga. Te akakite maira te orama i roto ia Apokalupo pene 19 e ko te au nuku anake ua o te rangi te ka piri atu kia Iesu Karaiti i roto i te tamaki. Kare te au tavini Kerititiano o Iehova i te enua nei e piri atu.​—2 Paraleipomeno 20:15, 17.

Maata te Akamatakiteanga ta te Atua o te Pakari e Oronga Maira

Akapeea te aronga ka ora mai? Ko te tika, kare e anoanoia kia mate tetai tangata i roto ia Aramakito. Te akakite ra te apotetoro ko Petero e: “Kare ua [“a Iehova,” NW] . . . i anoano e kia mate atu tetai, kia rauka katoatoa ra te tataraara.” (2 Petero 3:9) E kua tata te apotetoro ko Paulo e ko te Atua kua “inangaro i te tangata katoatoa kia ora, e kia rauka te kite i te tuatua-mou.”​—1 Timoteo 2:4.

No te reira, kua akapapu meitaki a Iehova ma te pakari e kia tutu aereia te “tuatua meitaki o te patireia” ki te mamao e ki te atea, i roto i te au anere ua atu au reo. Te orongaia nei ki te tangata i te au ngai ravarai te tuatau kia ora mai e kia rauka te ora. (Mataio 24:14NW; Salamo 37:34; Philipi 2:12) Te aronga tei ariu mareka ua ki te tuatua meitaki ka ora mai mei ia Aramakito e ka noo ma te apa kore e mutu kore ua atu i te enua parataito. (Ezekiela 18:23, 32; Zephania 2:3; Roma 10:13) Kare ainei e ko teia ta tetai ka tapapa atu mei te Atua no te mea koia oki te aroa?​—1 Ioane 4:8.

Ka Tau Ainei Tetai Atua Aroa kia Tamaki?

Inara, e manganui te umere nei e, eaa ra tetai Atua koia tikai te tumu o te aroa ka akatupu ei i te mate e te akapouanga ki runga i te manganui o te tangata nei. Penei ka rauka kia akaaiteia teia turanga ki tetai are tei ki te au manumanu kino. Kare ainei koe e akatika e e mea tau i te pu kainga no tona akava ngakau kia paruru i te oraanga kopapa meitaki o tona pamiri na te takore anga i te au manumanu?

Mei te reira rai, no to Iehova aroa oonu i te tangata nei i anoanoia ai kia raveia te tamakianga o Aramakito. To te Atua akakoroanga koia oki kia akariro i te enua nei ei parataito e kia akateitei i te tangata ravarai ki te turanga apa kore e te au, ma te ‘kore tetai e akamataku mai ia ratou.’ (Mika 4:3, 4; Apokalupo 21:4) Eaa, i reira, te ka raveia ki te aronga e tamataku maira i te au e te tinamou o to ratou au oa tangata nei? Ka anoanoia kia takore atu te Atua i taua “au manumanu” ra​—te aronga viivii—​no te aronga tuatua tika.​—2 Tesalonia 1:8, 9; Apokalupo 21:8.

Te manganui o te manamanata e te akamaringianga toto i teia tuatau na te tutaraanga a te tangata apa nei e akatupu ana e na te tu noinoi i te aruaru anga i te au mea akaepaepa enua. (Koheleta 8:9) I te umuumu anga kia akamaata atu i to ratou mana, kua kopae takiri te au kavamani tangata i te Patireia akatumuia o te Atua. Kare takiri e akairo e ka akaruke ratou i to ratou tu ngateitei ki te Atua e kia Karaiti. (Salamo 2:1-9) No reira ka anoanoia taua au kavamani ra kia akaateaia ei akamaka i te mataara no te tutaraanga tuatua tika a to Iehova Patireia i raro ake ia Karaiti. (Daniela 2:44) Ka anoanoia kia raveia a Aramakito kia rauka i te akakore takiri atu i te maroanga e tei iaai te tikaanga kia tutara i teia paraneta e te tangata nei.

Ka riro ta Iehova tomo papu mai anga ia Aramakito ei puapinga maata no te tangata nei. I te aro anga atu i te au turanga kino o teianei ao, na te tutaraanga apa kore anake ua rai a te Atua e akamerengo akaope takiri i te au anoano o te tangata ravarai. Ka na roto anake ua i tona Patireia e autu ei te au tika tikai e te turanga puapinga. Mei teaa ra te au turanga o teianei ao mei te mea e kopae te Atua e tuatau ua atu i te tomo mai? Kare ainei te makitakita, te ta ua, e te au tamakianga e takino ua atu rai i te tangata ravarai mei tei tupu ua ana i roto i te au anere ua atu mataiti o ta te tangata nei tutaraanga? Ko te tamakianga o Aramakito tetai o te au apinga puapinga roa atu te ka tupu kia tatou!​—Luka 18:7, 8; 2 Petero 3:13.

Te Tamaki te ka Akaope i te Au Tamakianga Katoatoa

Ka akatupu a Aramakito i tetai apinga tei kore roa tetai ua atu tamakianga i akatupu ana​—te openga o te au tamakianga katoatoa. Koai ia kare e manakonako ua ana no te ra e riro ei te tamaki ei mea taito? Inara, kare i rauka i te au tautaanga a te tangata nei i te akaope i te tamaki. Te akaketaketa ua maira te tu puapinga kore o te au titauanga a te kia akaope i te tamaki i te tika o te au tuatua a Ieremia e: “Kua kite oki au, e Iehova e, e kare tei te tangata uaorai tona aerenga: kare tei te tangata e aere nei, i te akono i tona uaorai takainga tapuae.” (Ieremia 10:23) No runga i ta Iehova ka akatupu, te taputou maira te Pipiria e: “Kua akakore aia i te tamaki e tae rava akenei ki te openga enua; kua aati aia i te ana, e kua tipupu i te korare: e kua taʼuia te kariota ra i te ai.”​—Salamo 46:8, 9.

I te au pa enua e taangaanga ra i ta ratou au apinga tamaki ki runga i tetai e tetai e te tamataku i te takino i te tu natura o te enua, i reira Tei Anga mai i te enua e rave ei i tana angaanga​—ia Aramakito a te Pipiria! (Apokalupo 11:18) No reira, ka akatupu teia tamaki, i ta te au tangata mataku i te Atua i te au tuatau i aereia mai ana i manakonako ua ana. Ka akatika te reira i te tutaraanga tika tikai a te Pu o te enua nei, ko te Atua ko Iehova, ki rungao i tana au mea katoatoa i anga.

No reira, kare e tumuanga tau no te au tangata tei inangaro i te tuatua tika kia mataku ia Aramakito. Mari ra, te oronga maira te reira i tetai tumuanga no te manakonakoanga. Ka tama te tamakianga o Aramakito i te enua nei i te au angaanga kino e te rave ara e ka akatuera i te mataara no tetai ao ou tuatua tika i raro ake i te tutaraanga a te Patireia Mesia o te Atua. (Isaia 11:4, 5) I to te riro ei openga tumatetenga matakuia, ka riro ra Aramakito ei akairo no tetai akamataanga mataora no te aronga tuatua tika, te ka noo e mutu kore ua atu ki runga i te enua parataito.​—Salamo 37:29.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 9 Akara i Te Kite te ka Arataki ki te Ora Mutu Kore, pene 11, neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Pia/Tutu i te kapi 5]

MEGIDO​E AKAIRO TAU TIKAI

E meitaki tikai te ngai i akanooia ai a Megido i muatangana, te akara atura ki rungao i te tuanga pae opunga o te O uua o Iezereela, i te pae tokerau o Iseraela. Na te reira e akaaere ana i te au ara no te okooko e no te au vaeau i te pa enua e aravei ana i reira. No reira, kua riro a Megido ei ngai no tetai au tamakianga papu tikai. Kua tata te Poropeta ko Graham Davies i roto i tana puka Cities of the Biblical World​—Megiddo e: “Ko te oire o Megido . . . e ngoie ua i te aronga okooko e te teretere mei te au ngai katoatoa mai i te tomo ki roto; kareka i taua taime rai ka rauka ua i te reira, mei te mea oki e rava meitaki te ririnui, i te akaaere i te tomoanga ki roto na teia au mataara nei e te akatere i te angaanga okooko e te tamakianga. Kare i reira i te mea poitirere e kua riro te reira . . . ei re tei tamaki putuputuia ana e tei paruru pakariia i te rauka anga mai te reira.”

I akamata mai te tuatua enua roroa o Megido i roto i te rua o te tauatini mataiti M.T.N. i te akavi angaia te au tutara o Kanaana e te tutara o Aiphiti ko Thutmose III. Kua aere ua atu rai te reira i te au anere mataiti e tae atu ki te 1918 i te rave anga te Tianara Peritane ko Edmund Allenby i tetai akavianga tengatenga tikai ki rungao i te nuku vaeau o Tureki. Ko Megido oki te ngai i tauturu ei te Atua i te Akava ko Baraka kia akatupu i tetai tumatetenga kino tikai ki rungao i te Ariki o Kanaana ko Iabina. (Te Au Akava 4:12-24; 5:19, 20) I roto i taua ngai ra kua tairipoti te Akava ko Gideona i to Midiana. (Te Au Akava 7:1-22) I reira, katoa rai, i taiaia ai nga Ariki ko Ahazia raua ko Iosia.​—2 Ariki 9:27; 23:29, 30.

No reira e mea tau rai te akapiri anga ia Aramakito ki taua ngai ra, no te mea ko te ngai te reira o tetai au tamakianga papu tika tikai e manganui. E akairo tau tikai te reira no te autu ope takiri anga te Atua ki rungao i te au mana patoi katoatoa.

[Akameitakianga]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Au Tutu i te kapi 7]

I te ao katoa nei, te orongaia nei tetai akamatakiteanga e tetai tuatau no te tangata kia ora mai mei roto ia Aramakito

[Tutu i te kapi 7]

E akairo a Aramakito no tetai akamataanga mataora